utorak, 27. prosinca 2016.

Vjerovnici Črnomerec centra Nikice Valentića potražuju više od 140 milijuna kuna

ZAGREB - Trgovački sud u Zagrebu objavio je popis vjerovnika Črnomerec centra prema kojemu 75 vjerovnika te građevinske tvrtke, preko koje je bivši premijer Nikica Valentić pokušao ostvariti projekt sa 600 stanova, potražuje više od 140 milijuna kuna.
U priloženom popisu u prvoj skupini vjerovnika u kojoj su razlučni vjerovnici s pravom odvojenog namirenja i izlučni vjerovnici navode se Kreditna banka Zagreb s potraživanjem od 68 milijuna kuna i Uni Credit Leasing Croatia s 2,2 milijuna kuna tražbine.
U drugoj skupini čak 73 vjerovnika s neosiguranim tražbinama potražuje ukupno nešto više od 70 milijuna kuna, a među njima se posebno ističe tražbina potencijalnog partnera Črnomerec centra – Agrokora Ivice Todorića koji potražuje više od 36,8 milijuna kuna.
Prijava tražbina vjerovnika uslijedila je nakon otvaranja predstečajne nagodbe Črnomerec centra u srpnju i održanog ročišta o ispitivanju tražbina vjerovnika te tvrtke, nositelja neostvarenog najambicioznijeg građevinskog projekta u zapadnom dijelu Zagreba u sklopu kojeg se najavljivala i gradnja poslovnog tornja od čak 26 katova.
U sklopu pokretanja predstečajnog postupka bio je predstavljen plan restrukturiranja Črnomerec centra napravljen u travnju u kojem se navodilo da je glavni razlog predstečaja "prijeteća nesposobnost za plaćanje" jer društvo neće moći ispuniti svoje obaveze po dospijeću. Istaknuto je da je prema podacima Fine krajem ožujka bilo evidentirano čak 35,9 milijuna kuna neizvršenih osnova za plaćanje te tvrtke.
Istovremeno, u tom se planu navodilo da ukupna aktiva Črnomerec centra iznosi 245,6 milijuna kuna, a prikazani gubitak u prvom tromjesečju 2,6 milijuna kuna,
ipak nešto manji od onog ostvarenog u istom razdoblju prošle godine koju je ta tvrtka završila sa čak 16,3 milijuna kuna ukupnog gubitka nekretnine Zadar

četvrtak, 22. prosinca 2016.

Uzela poticaje od države pa hrabro pokrenula svoj posao

akon otkaza, gospođa Nada nije oklijevala, pokrenula je svoj biznis. Uz nešto vlastitog novca, pomogla je i država. Malo po malo, kaže Nada i sve se zakotrljalo.
Danas iz njezine radionice izlaze stotine kilograma kolača, torti i drugih slastica., piše Dnevnik.hr
"Puno mi je pomoglo što sam dobila poticaj za samozapošljavanje za osobe iznad 50 godina,
to mi je bio početni kapital za opremanje, za prve plaće, baš vjetar u leđa", kaže Nada Farkaš nekretnine Gorski Kotar

utorak, 20. prosinca 2016.

Vujčić podigao procjenu rasta BDP-a u 2017. na 3 posto

Savjet HNB-a u ponedjeljak je usvojio projekciju monetarne politike za razdoblje od 2016. do 2019. godine.
Hrvatska narodna banka (HNB) u utorak je objavila da je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s ranije očekivanih 2,3 posto, a povećala je i procjene za iduću godinu na 3 posto.
Početkom četvrtog tromjesečja zabilježen je nastavak povoljnih kretanja, kazali su čelnici središnje banke u razgovoru s novinarima, pri čemu ističu rast industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo.
Stoga procjenjuju da bi realna gospodarska aktivnost u četvrtom kvartalu mogla porasti za 2,6 posto na godišnjoj razini.
Savjet HNB-a u ponedjeljak je usvojio projekciju monetarne politike za razdoblje od 2016. do 2019. godine.
Procjena za ovu godinu podignuta je na 2,8 posto, dok u idućoj godini HNB očekuje ubrzanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 3 posto, dok je ranija procjena iznosila 2,5 posto.
Osobnu potrošnju i investicije u HNB-u vide u iduće dvije godine kao glavne generatore gospodarskog rasta nekretnine Split

četvrtak, 15. prosinca 2016.

Naoružani razbojnici opljačkali poslovnicu Zagrebačkog holdinga

U razbojstvu nije bilo ozlijeđenih osoba, kažu u policiji u kojoj se nije moglo doznati više detalja o tom slučaju budući da je očevid u tijeku.
Trojica razbojnika opljačkala su u srijedu navečer poslovnicu Zagrebačkog holidinga u Vukovarskoj ulici nakon čega su pobjegli s nepoznatim iznosom novca, doznaje se od zagrebačke policije.
Maskirani i naoružani razbojnici upali su oko 18,30 sati u poslovnicu Zagrebačkog hodinga, u kojoj se vrše uplate građana, te su uz prijetnju oružjem uzeli novac i pobjegli,
doznaje se u zagrebačkoj policiji.
U razbojstvu nije bilo ozlijeđenih osoba, kažu u policiji u kojoj se nije moglo doznati više detalja o tom slučaju budući da je očevid u tijeku.
Nije se moglo doznati ni koliki je iznos ukradenog novca, a pojedini mediji pretpostavljaju kako bi iznos mogao biti veći s obzirom da su novac u toj poslovnici preuzimali zaštitari, a da je prema zakonu pratnja novca obvezna za iznose veće od 800 tisuća kuna.
Prema pisanju medija, u trenutku razbojstva, koje je potrajalo svega par minuta, u prostorijama poslovnice uz nekoliko zaposlenika i zaštitara zateklo se i nekoliko stranaka. Dvojica zaštitara navodno nisu bili naoružani jer poslovnica Holdinga nije novčarska institucija.
Razbojnici su navodno prijeteći pištoljem prisutnima naredili da legnu na pod, uzvikujući 'ovo je pljačka, daj novac' novogradnja Velika Gorica

ponedjeljak, 12. prosinca 2016.

Svjetskog nekretninskog diva zanimaju luksuzne nekretnine u Hrvatskoj

Ispostave moćne korporacije funkcioniraju po sistemu franšiza i po vlasničkoj strukturi su neovisne, no imaju obavezu slijediti zajedničke standarde i vrijednosti na lokalnom tržištu. Mreža Sotheby'sovih agencija dizajnirana je za pružanje personaliziranih usluga, odnosno povezivanje najkvalitetnijih nekretnina s najprestižnijim klijentima diljem svijeta, a u nju se ulazi nakon zadovoljenja niza poslovnih kriterija i složene procedure selekcije. Centrala agencije ulaže u marketing, daje operativnu podršku podružnicama,
educira kadrove i razvija ostale resurse. I, dakako, dovodi klijente stanovi Beograd

četvrtak, 8. prosinca 2016.

Vlada odredila iznos minimalne plaće u 2017. godini i povećala ju za 156 kuna

Na taj način će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u Hrvatskoj od siječnja do rujna u 2016. godine iznositi 42,9 posto, što je više nego u priličnom broju drugih država članica EU", poručio je premijer Plenković.
Vlada je uredbom u četvrtak na sjednici odredila visinu minimalne plaće u 2017. u bruto iznosu od 3.276 kuna, a smanjila je i turističke članarine za 5 posto cijene nekretnina

utorak, 6. prosinca 2016.

Pevec gradi prodajni centar u Bjelovaru

ZAGREB - Pevec d.d. je s Erste bankom potpisao ugovor o kupovini zemljišta i nekretnine na kojoj se nalazi prodajni centar u Bjelovaru. Time je riješen višegodišnji problem za sve zaposlenike Peveca koji su u bjelovarskom prodajnom centru radili u nehumanim i neprimjerenim uvjetima. Pevec d.d. će naime u Bjelovaru na mjestu postojećeg prodajnog centra graditi novi objekt u sklopu kojega će biti prodajni centar, ali i uredi financija i kontrolinga te će svi zaposlenici u Bjelovaru biti smješteni na jednome mjestu.
-Ponosan sam na činjenicu što smo u kratkome roku uspjeli riješiti višegodišnji problem i što ćemo omogućiti našim zaposlenicima u Bjelovaru da rade u suvremeno uređenom i
opremljenom prostoru. S druge strane, naši kupci će imati ugodno mjesto za kupovinu. Znam da se pitanje Bjelovara dugo nije rješavalo, no kako sam obećao, nastavljamo
provoditi strategiju kompanije i ulagati u one objekte čije investicije smatramo opravdanima – rekao je direktor Pevec d.d. Jurica Lovrinčević.
Zaposlenicima u prodajnom centru Bjelovar, a ima ih 54 ovo je najbolji božićni poklon jer već dugo čekaju da im se osiguraju bolji uvjeti za rad. Uz to, Pevecovi uredi u kojima su smješteni zaposlenici financija i kontrolinga, njih 50 preselit će u novo izgrađene prostore
pa time više tvrtka neće plaćati najam za poslovne prostore novogradnja Split

četvrtak, 1. prosinca 2016.

Velika prijevara na hrvatskim tržnicama: 95% proizvoda koji nose oznaku "domaće" je uvezeno

Kako piše Slobodna Dalmacija, upravo je on na nedavnom sastanku s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem upozorio na problem sumnjive prodaje na tržnicama, što je vjerojatno, drži Kuftić, i potaknulo inspektore na akciju.
- Građani zbilja ne znaju što kupuju. Kad dođu na tržnicu i vide natpis OPG, puni su povjerenja jer misle kako kupuju domaće, a zapravo im se podvaljuje voće i povrće s veletržnica, nerijetko i iz uvoza. S punom odgovornošću tvrdim da OPG-ovi čak 95 posto proizvoda, ustvari, preprodaju ili švercaju, kako se običava reći. Kako drukčije objasniti činjenicu da jedan OPG-ovac, koji nema ni stabla agruma na svojoj zemlji, svake godine uredno prodaje mandarine i limune... Našoj inspekciji nije neobično ni to što se banane prodaju na štandovima bez fiskalne blagajne koju naši OPG-ovi nisu dužni imati. Ne treba biti neki detektiv kako bi se utvrdilo da se pojedini trgovci registriraju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo samo radi benefita poput već spomenute fiskalizacije. To je siva zona koju će se, pretpostavljam, sada početi razotkrivati - drži Kuftić.
- Čak i oni koji imaju zemlju i bave se uzgojem voća i povrća, na tržnicu donose proizvode od kojih dobar dio sasvim sigurno ne bi prošao analizu -
drži Željko Iličić, Kuftićev kolega iz Saveza udruga ekoproizvođača nekretnine Zadar

srijeda, 30. studenoga 2016.

Najavljena prodaja manjih državnih udjela u tvrtkama i stanova te promjene u sustavu bonusa i otpremnina

Ministar državne imovine Goran Marić kazao je u srijedu da će se nakon Nove godine krenuti s prodajom udjela u tvrtkama u kojima država ima do 10 posto vlasništva jer nema nikakvog opravdanog razloga da se ti udjeli zadržavaju.
U emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" Marić je kazao da ga čudi da lakše prodajemo tvrtke u kojima država ima veliki udio, i to ishitreno, dok se s druge strane zadržavaju tvrtke u kojima ima do jedan posto udjela.
"Hrvatska  ima vlasništvo u 468 tvrtki, u više od 100 tvrtki država ima udio manji od jedan posto. Nema nikakvog opravdanog razloga da se to zadržava, ne samo u tvrtkama gdje je vlasništvo ispod jedan posto, već i u onima ispod pet i deset posto. Te tvrtke s malim udjelima državnom vlasništva ići će u prodaju putem javnih natječaja odmah poslije Nove godine", rekao je Marić
Država, naveo je, ima i velik broj poslovnih prostora, stanova, odnosno nekretnina u svojem vlasništvu, a oko 990 stanova u državnom vlasništvu prazno je i zapušteno.
U većini slučajeva ti se stanovi, također putem javnih natječaja, trebaju prodati, a prihodi od te imovine usmjerit će se u korisne svrhe, ali će se određeni broj stanova ostaviti za državne dužnosnike, za potrebe države, kazao je Marić.
Isto tako, Marić tvrdi da se tvrtke više neće niti skidati niti stavljati na popis strateških putem telefonskih sjednica. Sam popis tvrtki od strateške važnosti mijenjat će se, a trenutno se radi uvid u to. Bit će promjena, kaže, na popisu strateških društava, neke će se tvrtke maknuti, a neke staviti na taj popis.
Marić je kazao i to da je u 22  javna poduzeća potpuna blokada i da u njima treba hitno donijeti odluku o imenovanju ili predsjednika uprave ili manjeg broja članova nadzornog odbora. Potom će se u javnim natječajima, koji kreću nakon Nove godine, imenovati svi članovi i uprave i nadzornih odbora.
Do njihova imenovanja bit će prijelazno rješenje kada će se u tim tvrtkama imenovati čelnici na rok od šest mjeseci nekretnine Gorski Kotar

petak, 25. studenoga 2016.

Hotelijeri od države traže stabilnost

Rast poreza u turizmu, najava poreza na nekretnine te nedostatak radne snage u turizmu bile su glavne teme prvog dana kongresa koji traje do danas.
Od države samo tražimo stabilno okruženje za poslovanje, a mi ćemo dalje investirati jer to znamo i želimo raditi, poručio je Ronald Korotaj, predsjednik Udruge poslodavaca
u hotelijerstvu Hrvatske, s Kongresa hotelijera u Zagrebu.
Rast poreza u turizmu, od rasta PDV-a na ugostiteljske usluge na 25 posto, najava poreza na nekretnine te nedostatak radne snage u turizmu bile su glavne teme prvog dana kongresa koji traje do danas. "Turizam je dinamična djelatnost u kojoj nema čekanja, a mi smo premala zemlja da se bavimo nekvalitetom, zato nas pustite da radimo", kaže Korotaj,
koji žali što nema zakona o turističkom zemljištu, zbog čega hotelijeri ne mogu investirati u skladu sa zahtjevima tržišta nekretnine Split

srijeda, 23. studenoga 2016.

Slavonski Brod: Za mlađe od 45 godina najam stanova i građevinskog zemljišta

Dvije stambene zgrade bit će izgrađene u Ulici Vida Došena i svaka će imati po šest stanova - tri stana površine 47 metara četvornih i tri površine 58 metara četvornih. Za njihovu gradnju već je pokrenut postupak javne nabave za izvođača radova. Procijenjena vrijednost prve roh bau faze je 1,5 milijuna kuna. Najmoprimci, osim što moraju biti mlađi od 45 godina, ne smiju imati u vlasništvu nekretninu na području Hrvatske.
Slavonskobrodski gradonačelnik najavio je danas da će se uskoro raspisati javni natječaj za davanje prava građenja obiteljskih kuća na 15 parcela u vlasništvu toga grada. Mlade obitelji pravo gradnje dobit će na 99 godina, uz mogućnost otkupa parcele nakon 10 godina. Do otkupa ili isteka ugovora za najam parcele budući korisnici plaćat će oko 100 kuna na mjesec, što će im se obračunati pri otkupu parcele.
U Slavonskom Brodu cijena građevinskih parcela trenutačno se kreće od 15 do 25 tisuća eura, što je za mnoge mlade obitelji prepreka, rekao je Duspara.
Zakupci gradskih parcela imaju obvezu u roku od tri godine na njoj izgraditi obiteljsku kuću. Gradonačelnik Duspara rekao je kako je u gradskom vlasništvu trenutačno stotinjak
parcela koje bi po tom modelu mogle biti ustupljene mladim obiteljima novogradnja Velika Gorica

U rujnu graditeljske aktivnosti u EU pale 0,3 posto

Na godišnjoj su razini, pak, graditeljske aktivnosti u eurozoni porasle za 1,8 posto, dok su na području EU-a oslabile 0,2 posto.
Najveći skok aktivnosti u graditeljstvu u rujnu je, u odnosu na isti lanjski mjesec, ostvarila Nizozemska, za 7,8 posto, a slijede Švedska, s rastom od 6,1 posto, i Španjolska, s 3,9 posto.
Aktivnosti u graditeljskom sektoru na godišnjoj razini najviše su potonule u Slovačkoj, za 17,9 posto, Poljskoj, za 16,1 posto, te Mađarskoj, za 13,2 posto stanovi Čukarica

srijeda, 16. studenoga 2016.

'Do ljeta odluka tko će graditi Pelješki most'

Izgradnja Pelješkog mosta ide u tri faze – izgradnja samog mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona, a one su ukupno vrijedne 370 milijuna eura.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u srijedu je kazao da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbacila žalbu u pretkvalifikacijskom postupku za izbor ponuditelja za izgradnju Pelješkog mosta te da će se do ljeta odlučiti tko će ga graditi.
Hrvatske ceste raspisale su 21. lipnja natječaj za prikupljanje ponuda građevinskih poduzeća zainteresiranih za gradnju, čiji radovi u prvoj fazi koštaju 1,75 milijardi kuna. No, natječaj je zaustavljen 7. listopada zbog žalbe sudionika.
Taj natječaj za Pelješki most ide u dva stupnja, istaknuo je Butković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".
"U prvome stupnju, koji sada traje, provjerit će se sve pravne, financijske i tehničke karakteristike ponuditelja, to je tzv. pretkvalifikacija. U tom postupku je postojalo nekoliko žalbi. Ja ih ne mogu komentirati, međutim jučer je došla obavijest Državne komisije da je odbijena žalba i još 15-ak dana traje taj prvi stupanj te više nema mogućnosti žalbe", izjavio je ministar.
Po njegovim riječima, sredinom siječnja kreće drugi stupanj. "Ostat će najbolji, najspremniji, i onda će se, po našoj procjeni, do ljeta odlučiti u tom drugom stupnju tko će graditi Pelješki most", izjavio je Butković.
Izgradnja Pelješkog mosta ide u tri faze – izgradnja samog mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona, a one su ukupno vrijedne 370 milijuna eura.
Kako je kazao Butković, Vlada se odlučila za sufinanciranje od stane Europske komisije i u srpnju je proslijeđena prijava tzv. velikog projekta u Bruxelles.
"Ovih dana očekujemo pozitivnu odluku JASPERSA", naveo je Butković stanovi Belveder

ponedjeljak, 14. studenoga 2016.

U rujnu 30 posto više građevinskih dozvola te 110 posto veća vrijednost radova

ZAGREB - Tijekom rujna u Hrvatskoj je izdano ukupno 767 građevinskih dozvola, što je čak 30,2 posto više nego u istom lanjskom, dok je vrijednost radova i više nego udvostručena, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Građevinskim dozvolama izdanim u rujnu predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti od 3,61 milijardi kuna, 109,9 posto više u odnosu na radove planirane dozvolama iz devetog mjeseca lani, kada je vrijednost radova iznosila 1,72 milijarde kuna.
Od ukupnog broja dozvola izdanih u rujnu ove godine, 605 dozvola izdano je za zgrade, a 162 za ostale građevine poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, brana, sportskih terena i sl.
Pritom je za novogradnje izdano 530 dozvola, a za rekonstrukcije, dakle nadogradnje, prenamjene i sl. 237 dozvola.
Dozvolama iz rujna predviđeno je da će se u izgradnju novih zgrada i ostalih građevina uložiti 3,17 milijardi kuna, 112,7 posto više nego u rujnu prošle godine, a u rekonstrukciju zgrada i ostalih građevina 443 milijuna kuna, što je 92,2 posto više.
Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu kako je broj izdanih građevinskih dozvola iz rujna ove godine najviši od svibnja 2012. godine, dok je predviđena vrijednost radova najviša od prosinca 2011. godine.
"Rast broja dozvola dosad nije bio prikladno praćen rastom predviđene vrijednosti radova zbog skromne vrijednosti radova na ostalim građevinama.
U posljednja se dva mjeseca situacija promijenila visokim rastom vrijednosti infrastrukturnih radova koja je udvostručena u odnosu na onu bilježenu
u tim mjesecima prošle godine. Očito se uz nastavak visoke dinamike izdavanja broja građevinskih dozvola za infrastrukturne projekte povećava i obujam većih,
odnosno vrjednijih investicijskih radova", napominju iz HGK.
Po podacima DZS-a, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci izdano je 5.556 građevinskih dozvola s predviđenom vrijednošću radova od 15,7 milijardi kuna. Broj dozvola izdanih u prvih devet mjeseci je za 23,7 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju, dok je vrijednost radova porasla za 13,3 posto.
"Time se ovogodišnji devetomjesečni kumulativ broja izdanih dozvola, nakon niza godina krize, oporavio na razinu iz istog razdoblja 2012. godine, dok se istodobno predviđena vrijednost radova kreće na razini iz prvih devet mjeseci 2011. godine", ističu iz HGK.
Naglašavaju kako je oporavak sklonosti ulaganju vidljivi i u stanogradnji u kojoj broj izdanih dozvola za stanove na godišnjoj razini kontinuirano raste u posljednjih šest mjeseci.
Po podacima DZS-a, dozvolama izdanim u rujnu predviđena je gradnja 1084 stanova s prosječnom površinom od 83,6 četvronih metara. Dozvolama izdanim u prvih devet mjeseci planirana je izgradnja 6.515 stanova, prosječne površine 90,9 kvadrata.
Analitičari Komore napominju kako naznake oporavka stanogradnje sugerira činjenica da je u prvih devet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine izdano 31,4 posto više građevinskih dozvola za stanove, s 26,8 posto većom korisnom površinom stanova.
"Tendencija međugodišnjeg rasta broja izdanih građevinskih dozvola sugerira daljnji oporavak građevinske aktivnosti u narednom razdoblju. To će, zbog multiplikativnog efekta, pridonijeti dinamiziranju ukupnog gospodarskog rasta, pri čemu ove godine očekujemo realnu stopu rasta BDP-a od najmanje 2,2 posto", komentar je direktora Sektora za financijske institucije,
poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića stanovi Kacunar

četvrtak, 10. studenoga 2016.

Tehnika sklopila ugovor o izgradnji stambene zgrade u Zagrebu

Dio nadzemnog dijela namijenjen je stanovanju - 40 stambenih jedinica različitih struktura
Početak gradnje je odmah nakon uvođenja u posao. Predvidivi rok izgranje je 12 mjeseci nekretnine

ponedjeljak, 7. studenoga 2016.

Zagrebačkoj banci prestižno priznanje časopisa The Banker i PWM-a

Ključan faktor u ocjenjivanju najboljih bio je na koji način banke isporučuju svoje usluge privatnog bankarstva, a proces odlučivanja trajao je nekoliko mjeseci.
Zagrebačka banaka dobila je prestižnu nagradu za najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj koju dodjeljuju magazin The Banker i Professional Wealth Management (PWM),
izdavač Financial Timesa. Nagrada Zagrebačkoj banci dodijeljena je u sklopu „Global Private Banking Awards 2016“ koji se nedavno održao u Londonu. UniCredit,
čija je Zagrebačka banka članica dobio je tako dvije prestižne nagrade – „Najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj“ i „Visoko preporučena“ u diviziji Srednja i
Istočna Europa i Mađarska. Nagradu je u ime UniCredita u Londonu preuzela direktorica Privatnog bankarstva Zagrebačke banke Helena Ćorić  stanovi Rijeka

Zagrebačkoj banci prestižno priznanje časopisa The Banker i PWM-a

Ključan faktor u ocjenjivanju najboljih bio je na koji način banke isporučuju svoje usluge privatnog bankarstva, a proces odlučivanja trajao je nekoliko mjeseci.
Zagrebačka banaka dobila je prestižnu nagradu za najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj koju dodjeljuju magazin The Banker i Professional Wealth Management (PWM),
izdavač Financial Timesa. Nagrada Zagrebačkoj banci dodijeljena je u sklopu „Global Private Banking Awards 2016“ koji se nedavno održao u Londonu. UniCredit,
čija je Zagrebačka banka članica dobio je tako dvije prestižne nagrade – „Najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj“ i „Visoko preporučena“ u diviziji Srednja i
Istočna Europa i Mađarska. Nagradu je u ime UniCredita u Londonu preuzela direktorica Privatnog bankarstva Zagrebačke banke Helena Ćorić stanovi Zagreb Centar

četvrtak, 3. studenoga 2016.

Domaće banke sve se manje financiraju kod stranih vlasnika

Proces razduživanja banaka zapravo je povratak u normalu, kaže Anton Starčević iz RBA.
Proces razduživanja banaka prema inozemnim vlasnicima traje već godinama, a to je i ove godine važno obilježje u smislu izvora financiranja i njihove strukture.
Ukupne su im obveze po kreditima u osam mjeseci ove godine pale za gotovo tri milijarde kuna ili 11 posto, najvećim dijelom upravo zbog zatvaranja kredita inovlasnika.
Na kraju kolovoza oni su iznosili 2,2 milijarde, što je više nego upola manje nego na kraju 2015. Usporedbe radi, u lanjskom kolovozu banke su koristile više od 11
milijardi kuna kredita svojih vlasnika, dok su prije tri godine bili čak 10 puta veći nego danas.  Iz godine u godinu smanjuju se i depoziti inozemnih vlasnika.
U hrvatskim bankama danas drže oko 7,4 milijarde kuna (oročenih) depozita, što je gotovo upola manje nego na kraju prošle godine, umalo dvije trećine manje nego
prije godinu dana i gotovo tri četvrtine manje od 28 milijardi, koliko su držale prije tri godine.
Ukupni su depoziti banaka u osam mjeseci ove godine ipak povećani, i to sa 301 na 305 milijardi, a pritom se najveći porast (sa 76 na 91 mlrd.) bilježi kod transakcijskih računa. Znatno manjih četiri milijarde kuna porasli su štedni depoziti, dok su ukupni oročeni okopnili 15-ak milijardi. U isto vrijeme, ovdašnje su banke smanjile i iznos depozita koje drže kod stranih matica; u godinu dana (od lanjskog kolovoza) oni su se stanjili sa 4,8 na 1,7 milijardi, dok su, primjerice, prije tri godine kod njih držale oko 8,3 milijarde. Zanimljivo je primijetiti i da je iznos kredita plasiranih inovlasnicima danas više nego duplo veći od kredita primljenih od matica.
Krediti maticama dosegnuli su 5,2 mlrd. kuna. Još prije tri godine oni su bili prisutni tek u tragovima. Višegodišnje razduživanja financijskog sektora poklopilo se s recesijom i općenito padom potražnje za kreditima, ali i nekim investicijski ne baš poticajnim potezima vlasti u Hrvatskoj. No, gleda li se šira slika, taj proces razduživanja je zapravo "povratak u normalu", kaže Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke. U vrijeme internacionalizacije financijskog sektora, početkom prošlog desetljeća, naše je gospodarstvo imalo manjak domaće štednje u odnosu na investicije, pa je i kreditna ekspanzija koja je uslijedila rezultirala produbljivanjem vanjskih neravnoteža. Danas domaća štednja premašuje investicije i utoliko i proces razduživanja
s inozemstvom treba zapravo gledati kao pozitivan proces, zaključuje Starčević nekretnine Rijeka

utorak, 1. studenoga 2016.

Vodim 30 velikih hrvatskih tvrtki na pregovore o ulasku na tržište Ukrajine

Što konkretno očekujete od foruma?
Na Forumu će, osim poslovnih razgovora, biti i izlaganja proizvoda koje će predstavljati  naše će tvrtke. Radit ćemo degustacije budući da naših proizvoda zapravo u Ukrajini gotovo da i nema. Tek nešto malo je na tržištu sa svojim proizvodima prisutna Podravka. S obzirom na to da sam već obavio razgovor s najvećim trgovačkim lancima koji u ponudi imaju nešto eskluzivnije prehrambene proizvodnje, mogu reći da postoji ogroman interes za našim proizvodima. U prvom redu mislim na pršut, sireve, pancete, kulen, maslinovo ulje, vina, razna alkoholna pića, ali i riblje konzerve, ajvar, masline, različite riblje prerađevine, janjetinu itd. Ukrajinski narod ima jako slične načine prehrane kao i mi i mislim da imamo ogromnu šansu da se na njemu pojavimo i budemo  konkuretni te potaknemo robnu razmjenu.
Mislite li da hrvatske tvrtke mogu napraviti veliki iskorak nakon foruma?
Moje dosadašnje iskustvo pokazalo je kako imamo veliku šansu i mogućnosti na ovom velikom tržištu. Odlučio sam utjecati na promjenu percepcije naših tvrtki prema tržištu Ukrajine te sam, kao veliki entuzijast i poznavatelj ove zemlje, i postavljen na funkcije koje sad obavljam. Učinit ću sve da robna razmjena između dvije zemlje bude veća nego je do sada bila i da svaku godinu raste. Na Forumu će sudjelovati razni ljudi iz vlasti i iz biznisa, a našim će tvrtkama biti omogućeno da razgovoraju s najvećim distributerima i trgovcima te im želim pomoći u realizaciji i potpisivanja ugovora. Potporu imamo od ukrajinske vlasti, premijera Plenkovića, Ukrajinske gospodarske komore, veleposlanika Ukrajine u Hrvatskoj... Potencijali su veliki, jer zemlja koja ima 45 milijuna stanovnika i
slične prehrambene navike morala bi i trebala biti interesantna za naše proizvođače stanovi Rijeka

četvrtak, 27. listopada 2016.

Trump u Washingtonu otvorio novi hotel

U srijedu je službeno prerezao crvenu vrpcu u društvu supruge Melanije i djece Ivanke, Donalda mlađeg, Erica i Tiffany.
Donald Trump je u srijedu prekinuo američku predsjedničku kampanju kako bi svečano otvorio svoj novi hotel u Washingtonu dok Hillary Clinton nastavlja kampanju na Floridi, saveznoj državi koja bi joj mogla otvoriti vrata Bijele kuće.
Hotel u samom središtu američke prijestolnice otvoren je 12. rujna i republikanski kandidat je tog dana bio ondje sa svojim zaposlenicima. U srijedu je službeno prerezao crvenu vrpcu u društvu supruge Melanije i djece Ivanke, Donalda mlađeg, Erica i Tiffany.
Taj događaj službeno nije bio dio kampanje, ali ga je Trump iskoristio kako bi kritizirao Obamin sustav zdravstvenog osiguranja i čestitao bivšem predsjedniku Zastupničkog doma
Newtu Gingrichu, svom simpatizeru, koji je u utorak na Foxu izravno optužio novinarku Megyn Kelly da je "opsjednuta seksom" i da je politika ne zanima. "Bio je to sjajan razgovor",
ocijenio je Trump iznajmljivanje stanova Beograd 

utorak, 25. listopada 2016.

EU dao 241 mil. eura za podravsku prugu

Drugim kolosijekom povećat će se kapacitet na pruzi koja od Križevaca preko Koprivnice ide do Mađarske u Đekenješu.
Zatvorena je financijska konstrukcija za rekonstrukciju i dogradnju drugog kolosijeka pruge Križevci - Đekenješ na mađarskoj granici teška,
ukupno 300 milijuna milijun eura.
Kako su objavili iz HŽ Infrastrukture, u petak je potpisan ugovor o sufinanciranju vrijedan 241 milijun eura ili 85 posto vrijednosti projekta,
s INEA-om, specijaliziranom agencijom Europske komisije nekretnine

četvrtak, 20. listopada 2016.

Država želi zabraniti pušenje i na terasi

Vlada planira izmjenom Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda koji će uskoro doći na klupe saborskih zastupnika.
Kao što su prije pet godina srušili odredbu zakona kojom je bilo u potpunosti zabranjeno pušiti u ugostiteljskim
objektima, ugostitelji najavljuju da ni ovaj put neće dopustiti da se preko njihovih leđa pokušava smanjiti
pušenje u društvu.
Kako piše Večernji list, Vlada planira izmjenom Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda koji će uskoro doći na klupe saborskih zastupnika, a kojim će se lokalnim jedinicama dopustiti da proizvoljno određuju nepušačke zone kojima mogu cijele trgove, ulice i prostore uz razne javne objekte proglasiti zonama bez cigareta. U tom slučaju neće se smjeti pušiti ni na terasama ugostiteljskih objekata ni u kafićima.
Nenad Šepak nakon osam godina vođenja Udruženja ugostitelja Zagreba povlači se s funkcije i odlazi na mjesto predsjednika Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske te poručuje da će s novim ministrima tražiti rješenje jer, ako najavljene izmjene zakona zažive, zatvorit će se na tisuće ugostiteljskih radnji, a još veći broj radnika ostat će bez posla.
– Najspornija je stavka da će lokalne jedinice moći određivati gdje se smije pušiti što otvara prostor zloupotrebi jer će se gradonačelnici i načelnici moći ponašati kao šerifi, odnosno moći će onim ugostiteljima koji im nisu dragi nametnuti nepušačku zonu i time ugroziti njihov opstanak – kazao je Šepak. Dodao je da ugostitelji nisu protiv novih mjera kojima bi pratili korak s ostalim državama EU,
no na način da se zone bez pušenja odrede na razini cijele države novogradnja Split

utorak, 18. listopada 2016.

Mc Donald's reagirao na "klaunsku" histeriju u SAD-u

McDonald's je tako posljednja dva tjedna smanjio broj javnih nastupa njihovog zaštitnog znaka - nasmijanog klauna Ronalda McDonalda, a kao službeni razlog naveli su upravo želju za smirivanjem situacije
u kojoj se sve više ljudi oblači u klaunove i uzrokuje probleme policiji i roditeljima nekretnine Zadar

petak, 14. listopada 2016.

Snažan rast broja izdanih građevinskih dozvola

ZAGREB - Tijekom kolovoza u Hrvatskoj je izdano ukupno 610 građevinskih dozvola, što je čak 29 posto više od broja dozvola izdanih u istom mjesecu lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Podaci za svih osam mjeseci ove godine također pokazuju značajan rast - u tom je razdoblju izdano 4.789 građevinskih dozvola, odnosno čak 22,8 posto više no u istim mjesecima prošle godine.
Građevinskim dozvolama izdanima u kolovozu ove godine, pokazuje službena statistika, predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti od gotovo 2 milijarde kuna, a to je za milijardu kuna, odnosno 113 posto više u odnosu na radove planirane dozvolama iz osmog mjeseca lani.
Od ukupnog broja dozvola izdanih u kolovozu ove godine većina, odnosno 507 dozvola izdana je za zgrade, a 103 za ostale građevine, poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, brana,
sportskih terena i dr. Pritom je za novogradnje izdano 418 dozvola, a za rekonstrukcije, dakle nadogradnje, prenamjene i sl. 192 dozvole nekretnine Gorski Kotar

utorak, 11. listopada 2016.

Nagrade Labinu, Umagu i Ivancu

Nagradu "Pametnija energetika" ove godine odnio je grad Labin, za "Pametniji okoliš" nagradu je osvojio Umag, a za pametniju upravu grad Ivanec.
"Labin je primjer dobro umrežene zajednice u kojoj razvijamo novu kulturu življenja", izjavila je prilikom preuzimanja nagrade zamjenica gradonačelnika Eni Modrušan.
Gradonačelnik Umaga Vili Basanesse istaknuo je kako na zaštiti okoliša rade već deset godina.
"Projekt je ukupno težak oko 400 milijuna kuna i obuhvaća različite segmente, od plinifikacije do vodozaštite i zbrinjavanja otpada. Za par godina moći ćemo reći da upravljamo okolišem, kaže Basanesse.
Zahvalivši na nagradi, gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić
kazao je kako je lokalna samouprava glavni pokretač razvoja nekretnine Split

petak, 7. listopada 2016.

Projekti ZSE-a hrabri, sad treba realizirati njihov potencijal

Zabrinut za SKDD
Na projekte burze osvrnuo se i predsjednik Upravnog vijećaHanfe Petar Pierre Matek nazvavši ih "hrabrima i kreativnima". No, sada treba realizirati njihov potencijal, drži šef Hanfe. Za razliku od ZSE-a, u vezi sa Središnjim klirinškim depozitarnim društvom (SKDD) Matek je izrazio određenu dozu zabrinutosti. Kazao je, naime, kako bi mu bilo draže da je postignuta kapitalna adekvatnost SKDD-a, ali su dioničari htjeli isplatu dividende. "Što je, tu je. Nadam se da će SKDD biti dokapitaliziran jer to nije šala", naglasio je. Mirovinski fondovi, smatra Matek, opet su ostvarili vrlo zadovoljavajuće prinose zbog rasta cijena dionica i obveznica.
U vezi s kritikama da su naknade mirovinaca previsoke, kazao je kako ovogodišnja naknada iznosi 0,41% od imovine, a iduće godine past će na 0,38%, što je među najnižim naknadama. No, Hanfa smatra kako kvalitetnije upravljanje fondovima može donijeti više dobrobiti za članove od rezanja naknada. Govoreći o brokerajima, kratko je rekao da su neka društva "pokazala kreativnost, a neka još nisu pronašla svoju nišu". U vezi s promjenama, istaknuo je skoru promjenu Zakona o tržištu kapitala zbog implementacije direktive MiFID II. Uvodi s načelo prema kojem će se za svaki novi financijski proizvod regulatoru morati dokumentirati tko je ciljna skupina klijenata te kako će se proizvod distribuirati.
Nafta i inflacija
Što očekivati od rasta, inflacije i središnjih banaka bila je tema predavanja Uta Baadera, osnivača njemačke investicijske banke Baader Bank. Na kretanje inflacije odlučujuće će djelovati kretanje cijene nafte. Ako cijene od 50-ak dolara ostanu stabilne, stopa inflacije rast će 0,6%,
ali poskupljenje nafte za četvrtinu donijelo bi skok inflacije na dva posto novogradnja Velika Gorica

petak, 30. rujna 2016.

Jadranka namjerava graditi igralište za golf na Cresu

RIJEKA – Primorsko-goranska županija primila je prijedlog Jadranke iz Maloga Lošinja za izmjenu županijskoga prostornog plana radi izgradnje igrališta za golf na otoku Cresu te prijedlog vlasnika ribogojilišta u uvali Velom boku na Cresu za proširenje kapaciteta, o čemu će raspravljati na sljedećoj sjednici Županijske skupštine, najavio je na sjednici u četvrtak župan Zlatko Komadina. Odgovarajući na vijećničko pitanje na današnjoj sjednici Županijske skupštine, Komadina je rekao da iz gospodarskog sektora dolaze inicijative, ali treba razmotriti njihovu prihvatljivost i opravdanost budući da bi se u prostornom planu zbog takvih zahvata morala mijenjati namjena prostora.
 Za oba projekta izrađene su stručne podloge i studije utjecaja na okoliš, a za treći predloženi projekt, izgradnju vodenog parka i kampa na otoku Krku, u koje bi ulagao GP Krk,
dokumentacija nije završena pa se on još neće razmatrati.
 Županijska skupština prihvatila je danas rebalans proračuna po kojem se povećava za gotovo 17 milijuna kuna ili 2,2 posto, na ukupno 797,9 milijuna kuna. Komadina je rekao da je taj rebalans vjerojatno posljednji kojim proračun raste s obzirom na najavljene izmjene zakona. Dodao je da je riječ o tehničkom rebalansu, da sedam milijuna kuna pripada porastu poreza na dohodak te da su pojačane stavke kao što su produženi boravak učenika, prehrana u školi, asistenti u nastavi, ravnomjerni razvitak i pomoć goranskim općinama za razne projekte.
 Na pitanje o kritici oporbe po kojoj se proračun ne izvršava potpuno, nego se novac prebacuje iz godine u godinu, župan je odgovorio da se svaki proračun izvršava od 95 do 98 posto. Smatra da se zakoni neodgovorno mijenjaju jer se, primjerice, jedanput na godinu mijenja porez na dohodak te je zato teško planirati izvršenje proračuna.
Lani je plan prihoda bio ostvaren 99,9 posto, rekao je Komadina nekretnine

utorak, 27. rujna 2016.

Njemačkoj će do 2025. nedostajati 35.000 inženjera

Vladina inicijativa za snažnijom digitalizacijom njemačke industrije dovela je do goleme potražnje za inženjerima koju tamošnja sveučilišta ne mogu zadovoljiti iznajmljivanje stanova Pantovčak

Stanovi u Hrvatskoj najjeftiniji u zadnjih 10 godina

Kako pišu RTL vijesti, nakon godina stagnacije tržišta, neprodanih stanova u Splitu itekako ima – ponuda je velika.
U gradu pod Marjanom se tako opet počelo i prašiti, građevinari više ne strahuju od novih ulaganja, razlog – turistički bum nekretnine

srijeda, 21. rujna 2016.

Medvedev: Rusija neće tiskati novac zbog gospodarskog rasta

Skupina ekonomskih stručnjaka bliska Kremlju pozvala je vladu da poveća potrošnju kako bi pomogla izlasku ruskog gospodarstva iz recesije.
Rusija neće početi tiskati novac kako bi poduprla gospodarski rast te neće dozvoliti da joj populizam diktira proračun, poručio je ruski premijer Dmitrij Medvedev u novinskom članku objavljenom u četvrtak.
U svom prvom gospodarskom osvrtu nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora, Medvedev je obećao da će održavati kontrolu nad proračunom, ali i da će voditi brigu o sigurnosti i socijalnim potrebama.
"Ne možemo dopustiti populizam.. posebice ne u proračunu", napisao je Medvedev za ruski dnevni list u državnom vlasništvu Rossijskaja Gazeta.
Skupina ekonomskih stručnjaka bliska Kremlju pozvala je vladu da poveća potrošnju kako bi pomogla izlasku ruskog gospodarstva iz recesije.
Rusija, pod pritiskom sankcija zapadnih država nakon akcija u Ukrajini i znatnog pada cijene nafte, svog najvažnijeg izvoznog proizvoda, predviđa ove godine pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,5 posto.
Na nedjeljnim izborima Ujedinjena Rusija, stranka Medvedeva i ruskog predsjednika Vladimira Putina, osvojila je 76 posto mjesta u Dumi, više nego u 2011., kada je imala nešto više od polovine mjesta u donjem domu parlamenta.
"Nećemo krenuti putem pokretanja tiskarskih strojeva u neuravnoteženom gospodarstvu, jer to nosi katastrofalne posljedice. Ako nema novca u proračunu, nećemo ga tiskati kako bismo pokrili nedostatne prihode. Svi razumijemo da takav novac, proizveden samo od papira, hrani inflaciju i devalvira zarade, plaće i mirovine ljudi", napisao je Medvedev.
Rusko ministarstvo financija predložilo je da se u razdoblju od 2017. do 2019. državna potrošnja zamrzne na ovogodišnjoj razini, što bi značilo smanjenje potrošnje kad se uzme u obzir inflacija.
Ovogodišnji proračunski deficit, prvotno planiran u visini od 3 posto BDP-a, sada se procjenjuje da će dosegnuti 3,2 posto. U nadolazećim godinama ministarstvo planira njegovo smanjivanje za 1 postotni bod.
Medvedev je istaknuo i da se problemi gospodarskog razvoja ne mogu riješiti samo državnim novcem, a kao glave prioritete vlade naveo je sigurnost, ulaganja u ljudski kapital, pomoć najranjivijim skupinama i infrastrukturu. "Proračunska struktura treba to odražavati", napomenuo je.
Kazao je i da usprkos geopolitičkim uvjetima, zemlja treba krenuti prema gospodarskom otvaranju stanovi Zagreb Centar

ponedjeljak, 19. rujna 2016.

Putinov prijatelj Vladimir Potanin kupuje Galeniku

Potanin je predsjednik i veliki dioničar metalskog diva Norilsk Nickel. Kao bivši djelatnik Ministarstva za gospodarske odnose s inozemstvom u Sovjetskom savezu milijarder je, prema pisanju Forbesa, postao 1998. godine, kada je imao 1,6 milijardi dolara. U to vrijeme mu je partner bio Mihail Prohorov, koji je kasnije postao poznat kao vlasnik košarkaškog kluba Brooklyn Nets. Zajedno su izgradili koncern Interros, s udjelima u rudnicima, energetici, metalskoj i drugim industrijama. Razišli su se 2007. godine, a Potanin je, prema Forbesu, danas "težak" 13,9 milijardi dolara.
Galenika, nekada najveća tvornica lijekova u bivšoj Jugoslaviji, koja je pokrivala 65 posto tržišta tadašnje zajedničke države, danas ima tržišni udjel od 10 posto u Srbiji. Kompanija je opterećena sa 200 milijuna eura dugova,
od čega državnim poduzećima duguje 130 milijuna, te još 70 milijuna bankama nekretnine Rijeka

četvrtak, 15. rujna 2016.

Hrvatske tvrtke sklopile višemilijunske poslove u Rusiji

Na zajedničkom izložbenom prostoru HGK, svoje proizvode su predstavili Podravka, Maraska, Mlinar, Zvečevo, Belje, Sardina Postira, Badel 1862, Eurocompany, Kaprina, Vegetariana, Fami i Anamarija Kava.
Hrvatske tvrtke sklopile su višemilijunske ugovore s ruskim distributerima na međunarodnom sajmu prehrambene industrije "World Food Moscow", koji se održava od 12. do 15. rujna, izvjestili su u četvrtak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Postirska Sardina ugovorila je nove narudžbe svojih proizvoda u vrijednosti od 3 milijuna kuna preko ruskog distributera Hayat service-a, a tvrtka Kaprina zaključila je ugovore o prodaji dodataka prehrani u iznosu od 1 milijun kuna putem svoje ruske podružnice Kaprina Moskva.
Eurocompany je dogovorio suradnju s ruskom tvrtkom Be fresh u području prodaje orašastih plodova i suhog voća, dok je Maraska zaključila predugovor s distributerima za rusko tržište,
a s izvozom se kreće početkom slijedeće godine stanovi Rijeka

ponedjeljak, 12. rujna 2016.

Bandić: Bit ćemo "jezičac na vagi", još više nego prije

Bandić smatra kako će najveće šanse da sastavi Vladu imati oni "koji budu najmudriji i najstrpljiviji".
Čelnik Koalicije za premijera i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izjavio je kako očekuje da će sa dva osvojena mandata na prijevremenim parlamentarnim izborima i ovoga puta biti "jezičac na vagi" kod sastavljanja nove Vlade, još više nego nakon prošlih izbora budući da je situacija sada još kompliciranija.
Ocijenio je kako će svaki glas biti važan, jer se vodi tijesna utrka između lijeve i desne opcije, zbog dva do tri mandata razlike.
Upitan da li bi mogao podržati vladu koju čine Most i HDZ odgovorio je kako će podržati one koji budu jamčili da će provesti ono za što se u njegovoj Koaliciji zalažu a što su prioriteti zemlje.
Na pitanje o mogućoj suradnju s SDP-om Bandić je odgovorio kako mogu surađivati sa svima onima koji će jamčiti da će provesti ono što rade 16 i pol godina u Zagrebu,
a kao jedan od prvih uvjeta naveo besplatne školske udžbenike za djecu u cijeloj  Hrvatskoj.
Bandić smatra kako će najveće šanse da sastavi Vladu imati oni "koji budu najmudriji i najstrpljiviji".
Rekao je da će biti vremena za razgovore s predsjednicima HDZ-a i SDP-a Andrejom Plenkovićem i Zoranom Milanovićem.  "Tu će biti pregovora i razgovora kao i zadnji put, a ono što ne bi bilo dobro da Hrvatska ponovno ide na birališta. Ali, sve je moguće", kaže Bandić.
Najavio je da će njegova koalicija, iako osvaja samo dva mandata, i ovaj put u Hrvatskom saboru imati Klub zastupnika, no nije želio otkriti tko je treći zastupnik na kojega računa.
Kazao je kako će umjesto njega, koji je osvojio mandat u 2. izbornoj jedinici, u Hrvatski sabor ući gradonačelnik Đurđevca Željko Lacković a iz 6. izborne jedinice najvjerojatnije Darinko Dumbović (Narodna stranka - Reformisti), gradonačelnik Petrinje, koji je dobio više glasova od Miodraga Deme, člana njegove stranke i nositelja liste.  
Dodao je kako nije razočaran izbornih rezultatom ali bi bio sretniji da su ljudi više prepoznali ono što su istinski zagovarali. "Ali ne treba kriviti ljude, treba kriviti nas. Ali nećemo odustati, pokušat ćemo još jednom. Nema predaje", izjavio je.
 Za rezultat Živog zida, Bandić je rekao kako on ne zna koliko su oni stranka
ali da im želi puno uspjeha i da ostanu zajedno iznajmljivanje stanova Beograd 

četvrtak, 8. rujna 2016.

Petrokemija podigla kredit u HABOR-u od 200 milijuna kuna

Dijelom sredstava iz tog kredita Petrokemija bi trebala pokriti dugovanja koja ima prema Ini i Prvom plinarskom društvu (PPD), svojim dobavljačima plina, glavnog energenta za proizvodnju.
Vlada u tehničkom mandatu na svojoj je sjednici 31. kolovoza dala je suglasnost i državno jamstvo Petrokemiji za ovo zaduženje, a ministar financija Zdravko Marić tom je prilikom istaknuo da financiranje Petrokemije kreditom HBOR-a predstavlja gospodarski interes za Hrvatsku, budući da je 79,85 posto dionica društva u državnom vlasništvu te se radi o društvu koje je glavni proizvođač mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i značajan sudionik na regionalnom tržištu susjednih zemalja.
Dodao je da se odobrenjem ovog dugoročnog kredita izravno iz sredstava HBOR-a po Programu kreditiranja financijskog restrukturiranja Petrokemiji, uz 100-postotno državno jamstvo, omogućava refinanciranje dijela postojećih obveza kutinske kompanije, a stvorit će se i pretpostavke za bolju pregovaračku poziciju s dobavljačima prirodnoga plina. Time će se, prema riječima ministra financija, otvoriti prostor za nastavak započetih aktivnosti i daljnje mjere financijske i poslovne konsolidacije kompanije u ovoj godini, kao i pripremu proljetne sjetve 2017. godine na kvalitetnijoj razini od ovogodišnje.
Rekao je i da se državnim jamstvom kutinskoj tvrtki  omogućava financiranje s kamatnom stopom koja osigurava konkurentniju proizvodnju i prodaju te povrat kreditnih sredstava, s obzirom da se prošli put Petrokemija zadužila po stopi od 8 do 8,5 posto,
a ovo će se zaduženje realizirati po dvostruko nižoj stopi nekretnine

utorak, 6. rujna 2016.

Ne želimo da se odluku o kupcu donese na polovičnim informacijama, kaže ministar Panenić, a time se i sudbina tvrtke još otežava. Zadnje dokumentacije kojima dva preostala ponuđača za Badel dokazuju svoj bonitet pristizale su još u ponedjeljak u Ministarstvu gospodarstva. To je bio zadnji zahtjev Ministarstva, nakon već nekoliko prijašnjih kojima se uz već ranije pristiglu ponudu htjelo vidjeti tko bi bio bolji strateški partner u Badelu – domaća Meteor grupa ili slovački St. Nicolaus. Tehnički ministar Tomislav Panenić pozvao je za danas na sastanak u Ministarstvo i upravu Badela te sindikate, da bi zajedno razmotrili ponude i odlučili hoće li se Badel prodati ili ne. Naime, prema informacijama bliskim ministru, najveća je vjerojatnost da će se odustati od prodaje jer, navodno, natječaj nije dobro napisan. Panenić nam nije htio komentirati ta nagađanja, nego je samo potvrdio da će se odluka donijeti danas

Ne želimo da se odluku o kupcu donese na polovičnim informacijama, kaže ministar Panenić, a time se i sudbina tvrtke još otežava.
Zadnje dokumentacije kojima dva preostala ponuđača za Badel dokazuju svoj bonitet pristizale su još u ponedjeljak u Ministarstvu gospodarstva. To je bio zadnji zahtjev Ministarstva, nakon već nekoliko prijašnjih kojima se uz već ranije pristiglu ponudu htjelo vidjeti tko bi bio bolji strateški partner u Badelu – domaća Meteor grupa ili slovački St. Nicolaus.
Tehnički ministar Tomislav Panenić pozvao je za danas na sastanak u Ministarstvo i upravu Badela te sindikate, da bi zajedno razmotrili ponude i odlučili hoće li se Badel prodati ili ne.
Naime, prema informacijama bliskim ministru, najveća je vjerojatnost da će se odustati od prodaje jer, navodno, natječaj nije dobro napisan. Panenić nam nije htio komentirati ta nagađanja,
nego je samo potvrdio da će se odluka donijeti danas iznajmljivanje stanova Pantovčak

srijeda, 31. kolovoza 2016.

Crna rupa Europe postaje omiljeno odredište zapadnjaka

Sve više ljudi sa zapada, ali i istoka Europe kupuje nekretnine na obali Albanije, a razlog tome nisu samo još uvijek niske cijene
Albanija je dugo bila crna rupa Europe. Stranci koji su ondje ljetovali često su se smatrali avanturistima i pomalo ludima. No, kako javlja Deutsche Welle, danas se mnogi Europljani odlučuju i na još veću avanturu i kupuju nekretnine na albanskoj obali.
Svein Augland jedan je od novih stanovnika ove države jer je prošle godine kupio stan u Sarandi.
'Znao sam samo da je Albanija bila komunistička zemlja i čuo sam užasne priče o albanskoj mafiji. Moja žena me je navela da se zainteresiram za tu zemlju i tako je putovanje počelo', kaže ovaj Norvežanin.
'Moj prvi dojam o Albaniji: odlična klima, malo turista, ljubazni ljudi i vrlo zdrava hrana. Najvažnije je da se do Albanije lako doći iz Norveške, jer ranije smo imali kuću u Brazilu.'
Albanija ga podsjeća na Italiju i Grčku, no u usporedbi s njima još je netaknuta.
Sve veći interes Britanaca
Osim Norvežana, nekretnine u Albaniji kupuju i Šveđani, Danci, Francuzi i Poljaci. Prošle godine sutu balkansku zemlju otkrili čak i Ukrajinci. Nema točnih brojki, ali smatra se da se oko 400 stranaca skućilo u Albaniji, kaže Ilir Konomi iz agencije za prodaju nekretnina Albania Property Group.
'Zapadni Europljani bitno se razlikuju od onih s istoka. Dok Norvežani rado kupuju velike apartmane, Ukrajinci prije svega gledaju na cijenu. Trenutno ima mnogo zainteresiranih iz Velike Britanije. Mogu reći kako se nakon referenduma o Brexitu zanimanje povećalo za 15 posto', priča Konomi.
Tržište nekretnina na albanskoj obali ima koristi od sve više turista u tu zemlju. Tamo redovito obično provode odmor Albanci iz Kosova i iz svih dijelova svijeta, ali ima i sve više drugih turista. Albanska carina je 2015. evidentirala više od 620 tisuća turista u tu zemlju, što je veoma mnogo za zemlju s ukupno tri milijuna stanovnika. A to zanimanje se odražava i na tržište nekretnina, kaže Konomi: 'Uglavnom se kod nas raspituju za stanove na obali. Mnogi od njih su prvo ovdje došli kao turisti i kasnije su se odlučili i nešto tu kupiti.'
Apartmani od 30.000 eura
Konomi je uvjeren da će biti još bolje jer sve se više zna za ljepote Albanije, a u međuvremenu se ljetovanje u toj zemlji može rezervirati i na velikim turističkim internetskim portalima.
'Ova zemlja ne nudi samo sunce, more, dobru klimu, divnu prirodu i susretljive ljude. Turiste osobito privlače i niske cijene. Apartman se može tu dobiti za 30.000 do 60.000 eura i kod ovako niskih kamata mnogi razmišljaju o takvoj investiciji',
smatra Konomi nekretnine Rijeka

Na dalmatinskom otoku pokrenuli projekt kako bi smanjili broj pretile djece

Voditeljica projekta nutricionistkinja Olja Martinić ističe kako je zabrinjavajući podatak o 20 posto pretile djece na Braču te da je projekt pokrenut zato što obitelji neće same moći svladati taj problem.
"Važno je da prilikom mjerenja već sljedeće godine dobijemo drugačije podatke od ovogodišnjih. Svjesni smo kako određene životne navike djece na Braču nisu dovele do tako velikog postotka. Zbog svega smo stupili u kontakt sa Institutom za antropologiju koji od prošle godine provodi međunarodnu širu studiju, odnosno projekt 'Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima'. Cilj nam je da djeca koja su u programu poprave svoje stanje i da se više nikada ne susretnemo s podatkom od 20 posto pretilih na Braču. Program je otvoren za svu djecu otoka, a obuhvatit će djecu vrtića i škola, te će se uz to organizirati i druženje s roditeljima", rekla je Martinić.
Suradnica na Institutu za antropologiju Dubravka Havaš Auguštin rekla je je kako se kroz "Kohortnu studiju rođenih na istočnojadranskim otocima" istražuje pristunost metaboličkog sindroma u tamošnjoj populaciji.
"Metabolički sindrom je skup poremećaja koji uključuju debljinu, povišeni krvni tlak i dijabetes tipa 2. To je opsežan skup kroničnih bolesti koji sve više zahvaća odraslo stanovništvo naše zemlje. Preko 30 posto hrvatske odrasle populacije boluje od metaboličkog sindroma, a naročito neke otočne populacije, što se ne bi očekivalo s obzirom na tradicionalni stil života, mediteransku prehranu i ostale okolišne uvjete. Situacija je zapravo obrnuta jer imamo veliku učestalost metaboličkog sindroma na otocima. Zabrinjavajući je i podatak da sve više djece ima prekomjernu tjelesnu težinu, a značajan postotak njih i povišeni krvni tlak", kazala je Havaš Auguštin.
U istraživanju sudjeluje oko 700 trudnica i njihove djece na Hvaru, Braču, Korčuli, Solinu i Splitu, a cilj je na temelju dobivenih rezultata stvoriti populacijski prilagođeni model rane intervencije kod kroničnih bolesti, što bi trebalo pridonijeti zdravlju budućih naraštaja. Provodi se u KBC-u Split, ginekološkim i pedijatrijskim ordinacijama u Solinu, Splitu i na otocima, a uz domaće sudjeluju i strani stručnjaci.
"Upravo se u splitskom rodilištu proteklih dana rodilo prvo dijete s Brača čija majka sudjeluje u projektu, pa će tako i ono biti dio studije. Cilj je predložiti strategiju rane prevencije i rane intervencije takvih poremećaja", naglasila je Havaš Auguštin,.
Gradonačelnica Supetra Ivana Marković kaže kako je to dugoročni projekt pa će trebati vremena da se dođe do određenih rezultata. Supetar je četvrti grad u Hrvatskoj u kategoriji manjih gradova koji ulažu čak 18 posto sredstava u razvoj sporta i aktivnosti djece, pa je logično da se vodi briga i o poboljšanju zdravlja djece.
Najavila je da će projekt pokušati kandidirati za dobivanje sredstava iz  EU fondova stanovi Zagreb Centar

četvrtak, 25. kolovoza 2016.

utorak, 23. kolovoza 2016.

Lalovac: Poreze na plaće još ćemo rezati

"Planiramo neoporezivi dio dohotka povećati na 3000 kuna, te da se stopa od 40 posto počne primjenjivati tek na iznos plaće veće od 19.000 kuna", najavio je Lalovac.
Bivši ministar financija i kandidat za budućeg ministra Boris Lalovac u razgovoru za Večernji list objasnio je što toi SDP želi napraviti s poreznim sustavom osvoji li vlast. Veliku pažnju posvetio je porezu na dohodak.
"To je visoka stopa, pogotovo u državi koja, budimo iskreni, ne nudi takve javne usluge koje bi mogla naplaćivati 40 posto dohotka. To možda nude Švedska ili Njemačka,
ali Hrvatska još ne. Vidio sam i da je tako visoki porez razlog da nas izbjegavaju velike korporacije. Ali otpori da se to promijeni bili su veliki, posebno u
lokalnoj zajednici koja se financira iz tih poreza. Zato smo kao prvi korak išli na rasterećenje plaća kroz povećanje neoporezive osnovice i podizanje granice
dohotka koji se oporezuje najvišom stopom. Tražimo sveobuhvatnu reformu, kao „dvokorak“, sada planiramo neoporezivi dio dohotka povećati na 3000 kuna, te da se
stopa od 40 posto počne primjenjivati tek na iznos plaće veće od 19.000 kuna. Cilj je da se i lokalne zajednice stignu prilagoditi, jer one su s promjenama poreza
izgubile dvije milijarde kuna prihoda. A one bi svoje projekte više trebale financirati imovinskim porezima, ne samo na nekretnine nego i iz koncesija, i novcem fondova EU.
Dohodak je najvažnija stvar koja zanima svakoga. Nakon šest godina recesije i duge stagnacije dohodaka svaka kuna čovjeka veseli, pa i to ako će dobiti 50 ili 100 kuna manje poreza za platiti. Pogotovo što su, po meni, u odnosu na strukturu ekonomije, porezi previsoki. Kad vidite da na 10.000 kuna neto plaće, što je u Europi neka početna plaća, treba dati još 10.000 kuna doprinosa, poreza i prireza, normalno je da to svakoga pogađa. Za mene bolja je svaka kuna u nečijoj lisnici nego u bilo kojoj administraciji, lokalnoj ili državnoj. Zato u programu Narodne koalicije imamo daljnje porezno rasterećenje plaća jer smatram da je to siguran smjer za nastavak rasta standarda i gospodarstva", smatra Lalovac.
Na primjedbu da je i PDV je među najvišima u Europi Lalovac ima pojašnjenje zašto SDP ne obećava smanjenje stope tog poreza.
"Da, ali koje su danas realne mogućnosti? Jedan postotak niži PDV znači 1,7 milijardi manje prihoda proračuna, dva postotka 3,4 milijarde, puta četiri godine, dobijete 12-13 milijardi kuna koje će proračun izgubiti, a upitno je da li će se razina cijena sniziti, neće li to uzeti trgovci da podmire svoje troškove poslovanja. Ali, slažem se, kad postignemo bolje uvjete, možemo razmišljati o snižavanju opće stope PDV-a. I Europa je digla PDV za dva do četiri postotka i zaključila da je on najmanje štetan za konkurentnost, najveća je šteta kad se jako oporezuje dohodak. Tako da i mi idemo tim smjerom, smanjit ćemo porez na dohodak i tako povećati plaće, te smanjiti PDV na domaće proizvode. Smatramo da treba proširiti „košaricu“ prehrambenih proizvoda na koje se plaća niža međustopa PDV-a, pa smo mislili u tu košaricu staviti i mandarine, jagode, svježu ribu, krumpir. Da to bude poticaj poljoprivredi. Nećemo davati lažna obećanja kao HDZ koji pred svake izbore obećava manji PDV. A HDZ i sam zna da tih obećanih 12-13 milijardi manje naplate PDV-a ne može ispuniti", kazao je Lalovac stanovi Rijeka

petak, 19. kolovoza 2016.

Mađarska i slovenska građevina s najvećim rastom u EU

Hrvatska nije obvezna dostavljati mjesečne podatke o aktivnostima u građevinskom sektoru.
Na godišnjoj su razini aktivnosti u građevinskom sektoru EU u lipnju smanjene za 0,6 posto, nakon revidiranog 0,5-postotnog pada u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu.
Pritom je visokogradnja posustala, uz pad aktivnosti za 0,1 posto, nakon 0,3-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. U niskogradnji je pad bio nešto sporiji i iznosio je 3,6 posto. U svibnju aktivnosti su potonule 5,3 posto.
Eurozona je pak bilježila oporavak, uz rast aktivnosti u građevinskom sektoru za 0,6 posto, nakon revidiranog 0,4-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Pritom su i niskogradnja i visokogradnja bilježile oporavak, uz stopu rasta od 0,3 odnosno 1,5 posto. U prethodnom su mjesecu aktivnosti u tom segmentu smanjene za 0,4 odnosno 1,1 posto.
Među zemljama EU najviše su u lipnju na godišnjoj razini prema raspoloživim podacima Eurostata porasle aktivnosti u Švedskoj, za 16,3 posto. Slijedi Španjolska s rastom aktivnosti za 6,9 posto. Najviše su pak smanjene aktivnosti u građevinskom sektoru Mađarske, za 16,2 posto,
te u onom Slovenije, za 16 posto, i Poljske, za 14,7 posto stanovi Beograd

srijeda, 17. kolovoza 2016.

Predsezona uspješna, posezona bi mogla biti još bolja nego lani

Organizirano je došlo 46,7 posto, a individualno 53,3 posto od ukupnih 4,5 milijuna turista u prvih šest mjeseci ove godine.
Za putničke agencije ovogodišnja predsezona bila je nešto uspješnija od lanjske, a još bolja bi mogla biti posezona, kaže predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Boris Žgomba, ističući da u glavnoj sezoni, zbog slabih mogućnosti investiranja i nedostatka kapaciteta, agencije ne mogu bitnije povećavati promet.
"Rezultati organiziranog prometa za prvih šest mjeseci dokaz su da agencijsko poslovanje, unatoč svim preprekama, može rasti, pogotovo u suradnji s javnim i drugim segmentima privatnog sektora. U tome su važni i agencijska ulaganja, ali i modeli udruženog oglašavanja s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) te potpore koje agencije kao destinacijske menadžment kompanije (DMC) dobivaju od HTZ-a i Ministarstva turizma", ističe Žgomba.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih šest mjeseci ove godine organizirano je (posredstvom organizatora putovanja, među kojima su putničke agencije, touroperatori, razni klubovi, udruženja, savezi) u Hrvatsku došlo tek nešto manje turista nego onih koji su dolazili individualno (u vlastitoj organizaciji). Organizirano je došlo 46,7 posto, a individualno 53,3 posto od ukupnih 4,5 milijuna turista u prvih šest mjeseci ove godine.
Pritom je 2,4 milijuna individualnih dolazaka turista porast od 1,4 posto, a organiziranih 2,1 milijun dolazaka porast od 4,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Sličan je trend i s noćenjima - individualni su ostvarili 53,6 posto od ukupnih 16,6 milijuna noćenja u prvom polugodištu, odnosno 8,9 milijuna ili 0,7 posto više nego lani, dok su organizirani s blizu 7,7 milijuna noćenja u plusu 9,1 posto.
Ukupnim polugodišnjim rezultatima znatno je pridonio lipanj, u kojem je organiziranih dolazaka turista bilo 805,6 tisuća ili 6,6 posto više nego lani, a ti su turisti ostvarili i 12,7 posto više noćenja ili blizu 4 milijuna, no za te su poraste zaslužni jedino strani turisti kojih je organizirano došlo 7,7 posto više, pri čemu su ostvarili 14 posto više noćenja nego u lanjskom lipnju. Organiziranih dolazaka i noćenja domaćih turista bilo je 6,2 odnosno 2,2 posto manje.
Za razliku od porasta organiziranih, individualnih dolazaka turista i njihovih noćenja u lipnju je bilo po oko 4 posto manje, s 1,1 milijunom dolazaka i 5,1 milijun noćenja cijene nekretnina

četvrtak, 11. kolovoza 2016.

Maistra otvara hotel Amarin u koji je uložila 300 milijuna kuna

"Ukupna ulaganja u ovoj godini procjenjujemo na više od 400 milijuna kuna, a u idućem trogodišnjem razdoblju Adris u turistički dio poslovanja planira investirati 1,6 milijardi kuna", kažu iz Maistre, ističući da se osim za početak rada novog hotela Amarin, pripremaju i za rušenje postojećeg hotela Park.
Hotelska kompanija Maistra primit će 18. kolovoza prve goste u novouređeni hotel Amarin u Rovinju u koji je uložila 300 milijuna kuna, a očekuje da će taj hotel u svojoj prvoj sezoni pridonijeti porastu ukupnog broja noćenja te kompanije ove godine za oko 2 posto.
"Početak rada ili tzv. soft opening hotela Amarin planiran je za 18. kolovoza kada stižu i prvi gosti, većinom iz Italije, Njemačke, Austrije i Hrvatske, a tijekom prvog vikenda rada očekujemo u tom hotelu oko 750 noćenja", ističu za Hinu iz Maistre i dodaju da je taj hotel najviše usmjeren na obitelji s djecom.
Hotel ima 280 smještajnih jedinica u kojima se može smjestiti gotovo tisuću gostiju, a zajedno s restoranima, otvorenim i zatvorenim bazenima,
igralištima i drugim proteže se na površini od gotovo 22 tisuće četvornih metara.
U ovoj godini Maistra očekuje 2 posto više noćenja
"Od početka godine do kraja prvog tjedna kolovoza Maistra je ukupno zabilježila 1 posto manje noćenja nego u istom vremenu prošle godine, ali i povećala prosječnu cijenu noćenja. Sezonu smo počeli s manjim kapacitetom, bez kampa i hotela Valdaliso, koji se uređuju, što se odrazilo na dosadašnje rezultate. No, prema trenutnom stanju bukinga i sa skorim otvorenjem hotela Amarin, do kraja ove godine očekujemo do 2 posto više noćenja nego u 2015.", kažu iz Maistre.
Rast noćenja imaju gotovo svake godine, što objašnjavaju dosadašnjim ulaganjima matične kompanije Adris od gotovo 3 milijarde kuna u turističke objekte od četiri i pet zvjezdica, koji su najtraženiji i pokazuju najbolje rezultate.
 "Ukupna ulaganja u ovoj godini procjenjujemo na više od 400 milijuna kuna, a u idućem trogodišnjem razdoblju Adris u turistički dio poslovanja planira investirati 1,6 milijardi kuna", kažu iz Maistre, ističući da se osim za početak rada novog hotela Amarin, pripremaju i za rušenje postojećeg hotela Park.
"Rušenje hotela Park, koji je i jedan od najstarijih u Rovinju, planiramo u listopadu, a na tom mjestu gradit ćemo novi hotel. Ta je investicija vrijedna 500 milijuna kuna i proglašena je strateškom u hrvatskom turizmu. Otvorenje novog hotela očekuje se u 2018.", najavljuju iz Maistre.
Pet godina hotela Lone
Maistra ovog ljeta obilježava i pet godina rovinjskog hotela Lone, koji je, kako kažu, od početka prepoznat kao originalan i moderan hotel.
"Tržišnu poziciju i uspjeh Lonea najbolje pokazuje njegove ostvarene prosječne cijene po sobi/noćenju, ali i popunjenost, razina usluge i zadovoljstvo gostiju i partnera. Od 65 tisuća noćenja u prvoj godini rada, u prošloj godini došli smo na gotovo 114 tisuća noćenja, što je povećanje od 75 posto, dok je prosječna cijena povećana za 20 posto", kažu iz Maistre.
Istodobno, u svih pet godina u Loneu se nije bitnije mijenjala struktura gostiju, pa ih je i dalje najviše iz Austrije, Njemačke, Velike Britanije, Slovenije te Hrvatske. Najčešće ga posjećuju obitelji i parovi u dobi od 30 do 50 godina te poslovni gosti koji ostvaruju gotovo 12 posto ukupnog broja noćenja zahvaljujući brojnim kongresima i poslovnim skupovima u pred i posezoni.
"Iako je povrat investicija kod ovakvih objekata nešto sporiji, Lone se pokazao kao dobro promišljena investicija i za kompaniju i za cijelu destinaciju", poručuju iz Maistre, koja je u hotel Lone uložila blizu 340 milijuna kuna,
što je dosad jedna od najvećih greenfield investicija u hrvatskom turizmu novogradnja Split

utorak, 9. kolovoza 2016.

Prosječna plaća u ovoj industriji u Hrvatskoj iznosi 9.000 kuna

Od ukupnog broja poduzetnika u pivarskoj djelatnosti s dobiti je lani poslovalo njih 16, dok su 23 bili gubitaši.
Rezultat izvoza poduzetnika u proizvodnji piva lani je iznosio 303,7 milijuna kuna, što je povećanje 12,4 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz povećan 2,4 posto, na 290,6 milijuna kuna.
Najveći ukupni prihod iskazala je Zagrebačka pivovara, u iznosu od 993,5 milijuna kuna, dok je Heineken Hrvatska na drugom mjestu s prihodom od  682,9 milijuna kuna.
Na trećem je mjestu Carlsberg Croatia s ukupnim prihodom od 332,3 milijuna kuna, četvrta je Agrolaguna, sa 110 milijuna kuna, dok je peto Prvo hrvatsko pivo 1664, s prihodom od 87,4 milijuna kuna.  
Zagrebačka pivovara iskazala je za prošlu godinu i pozitivan rezultat u iznosu od 167,2 milijuna kuna, a Heineken Hrvatska od 98,2 milijuna kuna.
Prosječna neto plaća u Zagrebačkoj pivovari, gdje radi 540 zaposlenih, 2015. je iznosila 12.198 kuna,
a u Heinekenu 11.225 kuna nekretnine Zadar

četvrtak, 4. kolovoza 2016.

Uskoro počinje KKŠ Summer FEST, a pripremili su brojne glazbene poslastice

U Korušku se u kolovozu vraća festivalska groznica.
U drugom vikendu kolovoza će Radlje ob Dravi biti domaćin najvećem glazbenom festivalu u Koruškoj, KKŠ Summer FEST, kojeg već petu godinu za redom organizira tim mladih studenata iz kluba u Koruškoj. Festival traje tri dana, od 11. do 14. kolovoza u Aqua Parku.
Osim brojnih koncerata na glavnoj pozornici i elektro festivala najavljena su i brojna dnevna zbivanja - zabavna i sportska događanja. Posjetiteljima je također omogućeno
besplatno kampiranje i kupanje u vodenom parku. Više o svemu pogledajte na www.kksfest.si nekretnine Gorski Kotar

utorak, 2. kolovoza 2016.

Nakon Brexita samo Njemačka raste, Britansko gopodarstvo posustaje

U ponedjeljak objavljeno izvješće tvrtke Markit pokazalo je da je u srpnju, neposredno nakon referendumske odluke Britanaca o napuštanju Europske unije, oštro pala aktivnost britanskih poduzetnika.
Gospodarske aktivnosti u Britaniji oštro su posustale nakon 'Brexita' u gotovo svim područjima, što bi tu otočnu zemlju moglo odvesti u recesiju, a usporava se i rast eurozone, pokazuju posljednji podaci.
U ponedjeljak objavljeno izvješće tvrtke Markit pokazalo je da je u srpnju, neposredno nakon referendumske odluke Britanaca o napuštanju Europske unije, oštro pala aktivnost britanskih poduzetnika.
 PMI indeks aktivnosti u proizvodnom sektoru potonuo je s 52,4 boda, koliko je iznosio u lipnju, na samo 48,2 boda, najnižu razinu od veljače 2013. godine.
To izvješće, temeljeno na anketi u 600 industrijskih kompanija, pokazuje situaciju u vezi narudžbi, proizvodnje, zaposlenosti, isporukama i zalihama kompanija, a
 kretanje PMI indeksa iznad 50 bodova ukazuje na rast, a ispod te razine na slabljenje aktivnosti.
"Pad aktivnosti zabilježen je širom industrije, pri čemu je proizvodnja smanjena u tvrtkama svih veličina u potrošačkom, intermedijarnom i investicijskom sektoru. No, izvoznici su izvijestili o rastu zbog pada tečaja funte", kazao je Rob Dobson, ekonomist u tvrtki Markit.
To je jedno od niza izvješća koja ukazuju da se aktivnosti u britanskom gospodarstvu usporavaju nakon odluke o 'Brexitu' 23. lipnja, a mnoga pokazuju i da je palo povjerenje potrošača.
A to, pak, potvrđuje teze onih analitičara koji očekuju da će u roku od godinu dana britansko gospodarstvo uroniti u recesiju.
Analitičari Goldman Sachsa odmah su nakon odluke o 'Brexitu' poručili da će Britanija uroniti u recesiju u roku od godinu dana, vjerojatno početkom 2017. godine.
Njemačka raste, ostali posustaju
Premda ne tako oštro, u srpnju je usporena i proizvodna aktivnost u eurozoni. PMI indeks skliznuo je s 52,8 bodova, koliko je iznosio u lipnju, na 52 boda.
To nije tako zabrinjavajući pad, kažu analitičari, ali upozoravaju na neujednačenost aktivnosti širom tog bloka.
"Pogledate li ispod glavne brojke, naći ćete zabrinjavajuće pokazatelje. Snažan rast proizvodnje i zaposlenosti bilježi se samo u Njemačkoj, dok je rast gotovo zasutavljen u Italiji i Španjolskoj, dok Francuska i Grčka bilježe pad aktivnosti", kaže Chris Williamson, glavni ekonomist u Markitu.
To bi, smatraju analitičari, moglo na jesen navesti Europsku središnju banku (ECB) na daljnje labavljenje monetarne politike, dok će britanska središnja banka najvjerojatnije već u kolovozu smanjiti
kamatne stope kako bi pokušala spriječiti daljnje slabljenje gospodarstva nekretnine Split

četvrtak, 28. srpnja 2016.

Na ljetovanju u Omišu uhićen turski terorist iz Njemačke

Mediji navode da se radi o Muratu Catulayu koji je sudjelovao u više terorističkih napada u raznim dijelovima Turske u razdoblju od 1989. do 2001. Bio je aktivist terorističke organizacije TIKKO, Oslobodilačkoj armiji radnika i seljaka Turske, vojnom krilu turske Komunističke partije.
Nakon što mu bude određen ekstradicijski pritvor i bude izručen Turskoj, tamo muprijeti kazna doživotnog zatvora.
U Turskoj nije bio posljednjih 25 godina i protivi se svome izručenju stanovi Rijeka

srijeda, 27. srpnja 2016.

Končar u prvoj polovici ove godine ugovorio 1,5 milijardi kuna novih poslova

Na domaćem tržištu ostvareni su prihodi od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 653,2 milijuna kuna.
Društva Grupe KONČAR ostvarila su za razdoblje siječanj – lipanj 2016. godine konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1.246,2 milijuna kuna.
Poslovni prihodi ostvareni su u iznosu od 1.305,2 milijuna kuna od čega prihodi od prodaje proizvoda i usluga iznose 95,4 posto ukupnih poslovnih prihoda.
Poslovni rashodi ostvareni su u iznosu od 1.253,6 milijuna kuna.
Razlika između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda daje dobit iz poslovnih aktivnosti u iznosu od 51,6 milijuna kuna, što je 1,6 milijuna kuna ili 3,1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Dobit iz poslovnih aktivnosti od 51,6 milijuna kuna, udio u dobiti od pridruženih poduzetnika od 23,9 milijuna kuna, te negativna razlika financijskih prihoda i
rashoda od 3,4 milijuna kuna daju konsolidiranu dobit prije oporezivanja u iznosu od 72,1 milijuna kuna. Akontacija poreza na dobit iznosi 14,4 milijuna kuna,
dobit nakon oporezivanja iznosi 57,7 milijuna kuna u čemu nekontrolirajućem interesu (manjinski interes) pripada 14  milijuna kuna,
a vlasnicima dionica Matice Grupe 43,7 milijuna kuna stanovi Beograd

U labinskoj jezgri novi hotelski biser

Od nekadašnje zgrade labinskog katastra Serđo Peteani napravio je objekt s četiri zvjezdice, a već zapošljava 15 ljudi.
Godinu dana nakon početka radova, u skladu s obećanjem vlasnika Serđa Peteanija, u Labinu se danas otvara pri gradski hotel Peteani.
Nekadašanja zgrada labinskog katastra tako je postala malim obiteljskim hotelom od četiri zvjezdice, dok je u kupnju objekta, nadogradnju i renovaciju do sada uloženo više od 1,2 milijuna eura.
Ukupne površine 900 četvornih metara, Peteani raspolaže s 14 soba, restoranom, mini wellnesom i parkiralištem za goste. Hotel će raditi tijekom cijele godine cijene nekretnina

Nastavak pada prodajnih cijena nekretnina diljem Hrvatske

Najveću razliku, te ujedno i najveći pad cijena na godišnjoj razini bilježe Bjelovar (-20,8 posto) i Sisak (-12,5 posto) novogradnja Split

Šibeniku dodijeljeno 41,5 milijun kuna za revitalizaciju tvrđave sv. Ivana

ŠIBENIK - Projekt revitalizacije tvrđave sv. Ivana, ukupne vrijednosti oko 49.145.000 kuna, sufinancirat će Europski fond za regionalni razvoj s gotovo 41,5 milijun kuna bespovratnih sredstva, a to je najveći iznos ikada dodijeljen Gradu Šibeniku, priopćeno je iz Ureda gradonačelnika u ponedjeljak. Ostatak sredstava će osigurati Grad Šibenik koji će ujedno prvi dobiti sredstva iz natječaja "Integriranih razvojnih programa temeljnih na razvoju kulturne baštine", stoji u priopćenju gradonačelnika Željka Burića.
"Vjerovali smo da će, nakon obnove tvrđave sv. Mihovila i Barone, i ovaj projekt uspješno povući sredstva, ne samo zbog toga što je tehnički izvrsno pripremljen, već i zbog uhodanog tima iz Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj. Ponosan sam i sretan što se polako ostvaruje dugogodišnji san Šibenčana o obnovi svih šibenskih tvrđava'', poručio je Burić.
U postupku dodjele bespovratnih sredstava za projekt "Revitalizacija tvrđave sv. Ivana" treba provesti i posljednji korak - donošenje odluke o financiranju u nadležnosti Ministarstva
regionalnog razvoja i fondova EU. Provedbom projekta Šibenik nastavlja obnovu svoga fortifikacijskog sustava koji predstavlja značajan element lokalne i nacionalne kulturne baštine,
i šibenske tvrđave predstavlja kao kulturne turističke atrakcije, stoji u priopćenju.
Rekonstrukcija tvrđave sv. Ivana, površine oko 13.000 četvornih metara, predviđa obnovu bedema i inovativne sadržaje. U podnožju sjevernih obrambenih bedema, poznatom kao "kliješta" moći će se uživati u gastro-vizualnom konceptu.
Tehnikom 3D video mappinga na zidinama tvrđave proicirat će se različiti sadržaji stvarajući dodatne dimenzije, optičke iluzije i dojam kretanja statičnih objekata. Na tvrđavi će se smjestiti povijesni plato i
Edukativni kampus opremljen pametnim interaktivnim učionicama i prezentacijskim prostorima unutar zidina tvrđave nekretnine Zadar

utorak, 12. srpnja 2016.

Viadukt potpisao dva ugovora vrijedna više od 175 milijuna kuna

Izvjestili su iz kompanije.
Građevinsko poduzeće Viadukt potpisalo je ugovor o građenju dionice brze ceste Popovec - Marija Bistrica - Zabok sa spojem na Breznički Hum te ugovor za
izmještanje državne ceste dionice Zaprešić - Prigorje Brdovečko, ukupno vrijedne nešto više od 175 milijuna kuna, izvijestili su u utorak iz te kompanije stanovi Rijeka

petak, 8. srpnja 2016.

Svečano otvoreno golf vježbalište na Verudeli

Osmišljavanje idejnog rješenja i cjelokupna izvedba pripala je tvrtki "Sport concept" iz Zagreba.
Novo golf vježbalište "Golf Range Verudela" svečano je otvoreno u utorak u sklopu sportskog centra Verudela turističkog naselja Park Plaza čime je pulski Arenaturist
špicu turističke sezone otvorio novim proizvodom kojim upotpunjuje ponudu za goste i građane Pule.
Ustvrdivši kako vrijednost projekta iznosi oko milijun kuna, glavni izvršni direktor Arenaturista Reli Slonim istaknuo je kako je ovakav novi Arenaturistov proizvod namijenjen gostima
koji žele dio svog boravka provesti aktivno baveći se golf aktivnostima nekretnine Zadar

srijeda, 6. srpnja 2016.

Poljski GTC prodaje projekt golfa na Marleri

Bilo bi sjajno ako bi GTC mogao i dalje razvijati sam projekt, no, nakon što se tvrtka oporavila od teškog perioda, sada se fokusirala na svoju osnovnu aktivnost: uredske zgrade i trgovačke centre, izjavio je Willems te naglasio da će u GTC-u učiniti sve da projekt Marlera razvije čim je prije moguće.
Sporošću realizacije Marlere nezadovoljan je i novi načelnik Općine Ližnjan Marko Ravnić. Kaže da im se još nisu obratili predstavnici GTC-a, ali da u Općini imaju određena saznanja da privatni investitor razmatra mogućnost prodaje cijelog projekta.
- S obzirom da je projekt golfa na Marleri od ključnog značaja za profiliranje općine Ližnjan kao ozbiljne turističke destinacije, za što ima sve potencijale, nećemo dozvoliti da se dotični projekt odgađa u nedogled, niti da se špekulira razvojnim potencijalima naše općine. Stoga, jedan od naših prioriteta u narednom razdoblju bit će pomaknuti ovaj projekt s mrtve točke, izjavio nam je Ravnić.
Dodao je kako u Općini Ližnjan intenzivno rade da u narednom razdoblju potaknu realizaciju ovog značajnog projekta. Zaključio je da su upoznati sa činjenicom da je bilo određenih nesporazuma između investitora i prijašnje općinske uprave te da to žele ispraviti novogradnja Jarun

petak, 1. srpnja 2016.

Novom Radićevom moći će voziti samo stanari, a promet će nadgledati kamere

Prema informaciji iz Grada, na taj potez su se odlučili jer su tijekom pripreme radova uRadićevoj ulici uočili da se njome, unatoč tomu što je pješačka zona, odvija intenzivan promet vozilima.
Dozvolu za promet vozilima Radićevom ulicom, nakon što završi njena obnova, imat će samo 150 stanara,
vlasnika poslovnih prostora i vozila dostave, jer će kod kućnog broja 42 biti postavljeni automatski podizni stupići stanovi Čukarica

srijeda, 29. lipnja 2016.

Građevinski sektor dosegnuo dno, stižu bolji dani

Bez obzira na razmjerno snažan dvoznamenkasti godišnji rast broja izdanih građevinskih dozvola
razdoblju od siječnja do travnja, podaci pokazuju da je predviđena vrijednost radova za koje su
dozvole izdane u istom promatranom razdoblju iznosila svega 5,677 milijuna kuna što je za 21,1%
manje u odnosu na prva četiri mjeseca 2015. godine.
Ipak, smatramo da pokazatelji upućuju na zaključak da je građevinski sektor napokon dosegnuo dno, ohrabrujući očekivanja o početku blagog oporavka u narednom razdoblju. Nakon potisnute investicijske aktivnosti od strane državnog sektora tijekom prvog tromjesečja, pozitivan učinak u narednim razdobljima
očekuje se s rastom bolje iskorištenosti sredstava u okviru EU fondova nekretnine

ponedjeljak, 27. lipnja 2016.

DZS: Građevinski radovi u travnju veći za jedan posto na godišnjoj razini

Prema strukturi odrađenih sati na gradilištima, u travnju ove godine 47,4 posto satnice odrađeno je na zgradama, a 52,6 posto na ostalim građevinama. Od ukupnog broja odrađenih sati, 56,1 posto odrađeno je na novogradnji, a 43,9 na ostalim radovima.
Tijekom prva četiri ovogodišnja mjeseca, radnici su na zgradama odradili 48,3 posto, a na ostalim građevinama 51,7 posto radnih sati. Istovremeno, na novogradnju se odnosi 55,7 posto, a na ostale radove 44,3 posto radnih sati.
Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na najnovije podatke DZS-a o obujmu građevinskih radova zamjećuju kako je na godišnjoj razini rast prisutan u svim mjesecima ove godine, s tim da je travanjski rast najniži. Razlog tome je, dodaju, relativno visok pad aktivnosti na ostalim građevinama (za 5,7 posto u travnju) kao rezultat i dalje niske aktivnosti javnog sektora na infrastrukturnim projektima.
Početak godine obilježen je ohrabrujućim kretanjima u građevinarstvu koje, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, karakterizira rast fizičkog obujma građevinskih radova, rast vrijednosti obavljenih građevinskih radova, rast broja izdanih građevinskih dozvola kao i rast bruto dodane vrijednosti građevinarstva, ocjenjuju u HGK.
Dodaju da održivost tog rasta još uvijek nije osigurana na što upozorava pad predviđene vrijednosti radova sadržan u građevinskim dozvolama kao i pad vrijednosti novih narudžbi.
Stoga za stabiliziranje rasta i dalje nedostaje snažnija investicijska aktivnosti privatnog i javnog sektora uz aktiviranje većih infrastrukturnih projekata za što
postoji mogućnost korištenja raspoloživih sredstava iz europskih fondova, smatra Komora iznajmljivanje stanova Pantovčak

srijeda, 22. lipnja 2016.

Postavljena prva solarna klupa u Zagrebu

Program svečanoga postavljanja prve solarne klupe ispred zgrade Rektorata započeo je kratkim obraćanjem inovatora solarne klupe Ivana Mrvoša, koji je predstavio njezine tehničke mogućnosti i naznačio daljnje planove za razvoj ovoga inovativnoga projekta.
Danas je na svečanosti održanoj u 15 sati ispred zgrade Rektorata Sveučilišta u Zagrebu svečano postavljena prva solarna klupa u Gradu Zagrebu.
Riječ je o daru Ženskoga Lions kluba „Zrinjevac“ studentima Sveučilišta u Zagrebu kojem je cilj potaknuti veće korištenje zelenih i održivih tehnologija.
Solarna klupa inovativna je ideja i projekt mladoga studenta Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu Ivana Mrvoša nekretnine Rijeka

ponedjeljak, 20. lipnja 2016.

Puljanka bez svojih trgovina, baca se u turističke vode

Puljanka je lani sklopila predstečajnu nagodbu, no više ne obavlja svoju temeljnu djelatnost trgovine na malo u vlastitoj maloprodajnoj mreži.
Tvrtka ju je dala u zakup, a priprema novi projekt u istoj branši s turističkim naglaskom stanovi Zagreb Centar

četvrtak, 16. lipnja 2016.

Nova zagrebačka zračna luka poput svemirskog broda

Čak 36.000 testova bit će obavljeno prije otvaranja, od svake utičnice pa do složenih sustava poput sortirnice.
Pripremni radovi na gradilištu novog terminala počeli su sredinom prosinca 2013., a sama gradnja terminala u svibnju 2014 nekretnine Rijeka

ponedjeljak, 13. lipnja 2016.

Britanski naftni sektor u dvije godine gubi 120.000 radnih mjesta

Na vrhuncu cijena nafte u 2014. godini taj je sektor u Britaniji – izravno ili neizravno u uslužnom sektoru - podržavao oko 453.000 radnih mjesta, dok se u novom istraživanju procjenjuje da će na kraju ove godine ta brojka spasti na 330.000 radnih mjesta.
Cijena barela nafte danas se kreće oko 50 dolara, dok se polovicom 2014. godine kretala iznad 100 dolara.
"Od kada traje trend pada cijena nafte, industrija troši više nego što zarađuje. To nije održivo i kompanije su suočene s teškim odlukama. Kako bi preživjela, ta industrija nema izbora, nego poboljšati izvedbu", kazala je za BBC Deidre Michie,
izvršna direktorica Oil & Gas UK uoči godišnje konferencije te tvrtke, koja će se održati ovoga tjedna novogradnja Velika Gorica

četvrtak, 9. lipnja 2016.

Najbrže rastuće gospodarstvo u Europskoj uniji u opasnosti od pregrijavanja

Iako su i dalje prisutne velike neizvjesnosti u pogledu trenutne cikličke pozicije gospodarstva, nastavak snažnog rasta mogao bi u roku od nekoliko godina potaknuti bojazni od pregrijavanja i održivosti.
Iako trenutno nema puno znakova da se irsko gospodarstvo pregrijava, neprestani snažan rast mogao bi u roku od nekoliko godina otvoriti pitanje njegove održivosti, upozorio je u srijedu irski neovisni fiskalni regulator.
Irska bi i ove godine mogla biti najbrže rastuće gospodarstvo Europske unije, već treću godinu zaredom. U 2015. gospodarska aktivnost porasla je 7,8 posto, samo dvije godine nakon izlaska iz međunarodnog programa pomoći.
Fiskalni savjetodavni odbor upozorava da, s obzirom na nisku inflaciju i da se zasada ne naziru pritisci na plaće, tržište rada i saldo na tekućem računu bilance plaćanja trenutno ne pokazuju znakove pregrijavanja gospodarstva.
Međutim, s obzirom na očekivani rast od 4,9 posto u ovoj godini, potražnja u gospodarstvu vjerojatno neće u značajnijoj mjeri oslabiti do kraja godine,
pa taj rizik raste u slučaju da tempo aktivnosti ne oslabi - kao što se očekuje - prema prosječnih oko tri posto, poručuju iz fiskalnog odbora stanovi Beograd

nedjelja, 5. lipnja 2016.

City Ex s malom imovinom noćna mora za vjerovnike, visi i Erste banka

Erste banka najveći je vjerovnik, potražuje oko 120 mil. kuna, a ima i razlučna prava na pokretninama.
Postoje i lošiji stečajevi od stečaja City Exa, ali i mnogo sretniji po pitanju imovine i naplate vjerovnika, ocjenjuje stečajni upravitelj Zdravko Krznar. Nakon zbrajanja imovine i obveza u njegovu izvješću o stanju City Exa za vjerovnike baš i nema puno dobrih vijesti.
Ročište je  15. lipnja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, kad će se oni upoznati s pojedinostima, a potom će odlučivati da se krene s unovčenjem imovine.
No,  City Ex raspolaže skromnom imovinom, za razliku od prijavljenih obveza koje iznose oko 150 milijuna kuna.
Razlog je to i za moguću noćnu moru brojnih vjerovnika, ali i za dramu bivših radnika. Erste banka, pak, najveći je vjerovnik s potraživanjem koje iznosi oko 120 milijuna,
ujedno s razlučnim pravima na pokretninama, kaže stečajni upravitelj, potvrđujući da City Ex u vlasništvu nema nijednu nekretninu, a nema ni značajnijih pokretnina.
Sva vozila bila su pod ugovorima o leasingu, pa su ih davatelji leasinga povukli. Stanje na računu je nula kuna, a nakon prodaje dijela skutera u predstečaju za plaće radnika, u sjedištu tvrtke ostalo je samo 48 skutera. U vlasništvu dužnika još je 7 tiskarskih linija i strojeva u dobrom stanju, nekoliko desetaka računala, monitora i pisača, a kad se sve proda, utržak se procjenjuje 300-400 tisuća kuna, i to ako bude sreće. Oko 200 skutera trenutačno je izvan domašaja jer najmodavci polažu pravo zadržavanja, pa Krznar sprema akciju kako bi ih vratio u stečajnu masu dužnika.
Ipak, City Ex vodi velik broj sporova u kojima je tužitelj. Za jedan veliki spor Krznar smatra da postoje šanse za uspjeh, a tako bi se radnici barem dijelom namirili. U tijeku je i spor u kojem City Ex pobija razlučno pravo HAKOM-a tražeći da mu se omogući raspolaganje s 4,3 mil. kn. Riječ je o iznosu koji u prisilnoj naplati nije uplaćen regulatoru, već su sredstva zadržana kod Fine dok se postupak u predmetu iz 2014. ne završi na Visokom upravnom sudu. Evidentirana su i potraživanja od kupaca od četiri milijuna kuna. Radnička, pak, potraživanja iznose oko četiri i pol milijuna kuna.
Kad je postupak krenuo, bilo je 49 radnika, no ukupno je riječ o više od tisuću radnika, a samo u posljednje vrijeme Krznaru se za pomoć obratilo njih oko 300. Arhiva nije sređena, inspektori stalno šalju dopise, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od suda traži da se papiri žurno srede. Repovi su to nakon propasti tvrtke čiji su uzroci, prema izvješću, smanjenje cijena u segmentu dostave pisama, gubitak ključnih klijenata, obustava distrubicije novina, ali i nepovoljno regulatorno okruženje. S tim je u vezi i tužba na međunarodnoj arbitraži u kojoj se tvrdi da je RH prekršila odredbe međunarodnog ugovora jer nije provela liberalizaciju poštanskog tržišta,
pa strani investitor tvrdi da je pretpio 52 milijuna eura štete cijene nekretnina

četvrtak, 2. lipnja 2016.

Redovna trajektna linija Šibenik - Obonjan tijekom ljetne sezone

Kako je ranije najavljeno, linija će prometovati iz Šibenika te će pet dana u tjednu povezivati grad s otokom Obonjanom na kojem se ove sezone očekuje dolazak prvih gostiju/turista.
Ovime je riješen jedan od ključnih segmenata povezivanja kopna s Obonjanom u kontekstu dolazaka gostiju iz cijelog svijeta
koji će od ove sezone uživati u jedinstvenom turističkom proizvodu na otoku novogradnja Split

utorak, 31. svibnja 2016.

Bomark Pak iz Ludbrega otvorio novi pogon vrijedan 30 milijuna kuna

Bomark Pak jedan je od većih proizvođača stretch folija (tankih, čvrstih i vrlo rastezljivih folija za omatanje) u jugoistočnoj Europi.
Tvrtka Bomark Pak iz Ludbrega, u utorak je završnom konferencijom službeno dovršila ulaganje u izgradnju i opremanje tvornice za proizvodnju papirnih cijevi, vrijedno gotovo 30 milijuna kuna.
Zahvaljujući vlastitim i sredstvima iz EU fondova,  Bomark Pak je izgradio novu proizvodno-skladišnu halu opremljenu najmodernijim strojevima za proizvodnju papirnih cijevi. Pritom je zaposleno desetak novih djelatnika.
Projekt je započeo u rujnu 2014. godine i trajao 21 mjesec, a njegova ukupna vrijednost je 29,9 milijuna kuna.
Od toga je 11,2 milijuna kuna financirano bespovratnim sredstvima Europske unije, u sklopu Operativnog programa regionalna konkurentnost 2007.-2013 nekretnine Zadar

četvrtak, 26. svibnja 2016.

Legla zaraze u trgovačkim centrima: košare i kolica pune su opasnih bakterija

"Čistoća kolica i košara koje kupci koriste u trgovinama za samoposluživanje je uvijek predmet službene kontrole, jer su dio opreme trgovine. Tijekom svakodnevne službene kontrole objekta koji posluje s hranom utvrđuje se higijensko stanje objekta, kolica i košara", pojašnjavaju iz Ministarstva.
Uvjeravaju da njihovi inspektori to vrlo revno kontroliraju, nisu rekli i koliko često na tjednoj ili mjesečnoj bazi, ali lopticu odgovornosti prebacuju na trgovce.
"Obveza subjekta u poslovanju s hranom je da implementira i trajno provodi sustav samokontrole na načelima HACCP- sustava. Istim su propisane operativne upute pranja i čišćenja opreme (kolica i košara). Svakodnevne kontrole propisanih procedura čišćenja treba provoditi subjekt u poslovanju s hranom koji je odgovoran za čistoću objekta, kolica, košara i ostale opreme. Službenom kontrolom se također provodi nadzor nad čistoćom objekta i opreme i sukladno utvrđenom činjeničnom stanju poduzimaju zakonom propisane mjere", poručili su iz Ministarstva zdravlja.
"U našim trgovinama se velika pažnja polaže čistoći i urednosti svih segmenata maloprodajnih lokacija što uključuje i košare i kolica za kupce. Upravo zbog toga čistoća kolica i košara prodavaonice redovna je stavka interne kontrole te je regulirana nizom internih procedura", naveli su u pisanom odgovoru iz jednog trgovačkog lanca.
Iz drugoga bili su nešto konkretniji s objašnjenjem da u 'svojim supermarketima košare i kolica za kupovinu čiste i peru jednom tjedno, a po potrebi i češće po uočavanju bilo kakve nečistoće'. Ovdje pak, za razliku od prethodne konkurencije, spominju i vanjske kontrole nadležnih službi.
Ipak, da to nije česta praksa sanitarne inspekcije uočljivo je iz odgovora iz trećeg lanca.
"Čistoća košara i kolica za kupce redovito se interno provjerava i osigurava. Nemamo saznanja o provjeri od strane eksternih nadležnih tijela",  rekli su.
Iz svega je očito da neki trgovci već duže vrijeme nisu vidjeli sanitarnog inspektora koji bi zavirio u njihova kolica i košare, te da im je ostavljeno da se njihovom čistoćom sami bave,
kada to slobodno procjene, piše Slobodna nekretnine Trešnjevka Zagreb

utorak, 24. svibnja 2016.

Stotinu imotskih vila s bazenom puno 20 tjedana


Još trebamo raditi na ponudi i promociji sadržaja koje imamo, pa ćemo ove godine organizirati besplatne turističke ture, kaže Luka Kolovrat, direktor TZ-a.
U deset godina broj smještajnih objekata u imotskom kraju porastao je s dva na stotinu, a uz oko šest milijuna eura ulaganja u obnovu starih obiteljskih kuća,
broj noćenja s dvije tisuće na barem 30 tisuća, koliko očekuju u ovoj godini. Usto, imotski kraj hrvatski je rekorder u povlačenju bespovratnih sredstava koje
daje javni sektor za razvoj turističkih sadržaja i infrastrukture, zbog čega rijetko koja kuća tamo nema bazen nekretnine Zagreb

petak, 20. svibnja 2016.

Oštar pad građevinskih aktivnosti u Europi u ožujku

LUXEMBOURG - Građevinske aktivnosti u Europskoj uniji ponovo su smanjene u ožujku, najsnažnije u gotovo dvije godine, pritisnute oštrim padom aktivnosti u sektoru niskogradnje, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Aktivnosti u građevinskom sektoru EU smanjene su u ožujku 1,4 posto na mjesečnoj razini, najviše od svibnja 2014. U veljači su prema revidiranim podacima Eurostata pale 0,6 posto.
Uteg im je bio sektor niskogradnje koji je zabilježio pad aktivnosti na mjesečnoj razini za 2,9 posto, nakon 0,7-postotnog smanjenja u prethodnom mjesecu. U sektoru visokogradnje tempo pada udvostručen je s 0,5 na 1,1 posto, izračunali su u Eurostatu.
I građevinski sektor eurozone zabilježio je izrazitiji pad aktivnosti u ožujku, za 0,9 posto, što je njihov najveći pad u nešto više od godinu dana. U veljači aktivnosti su prema revidiranim podacima Eurostata smanjene 0,6 posto.
Pritom su aktivnosti u sektoru visokogradnje smanjene 0,8 posto, kao i u veljači. U sektoru niskogradnje pad je oštro pojačan, na dva posto, s 0,3 posto u veljači.
Među zemljama EU čijim je podacima EUROSTAT raspolagao, najoštriji je pad aktivnosti u građevinskom sektoru u ožujku na mjesečnoj razini zabilježila Slovenija, za 8,5 posto. Slijedi Če0ška s padom aktivnosti građevinskog sektora za 6,3 posto.
Višu razinu građevinskih aktivnosti zabilježile su samo Švedska, za 3,5 posto, Francuska, za 1,2 posto, i Nizozemska, za 0,9 posto.
Hrvatska nije dužna dostavljati mjesečne podatke o građevinskim aktivnostima a EUROSTAT nije raspolagao podacima za prvo ovogodišnje tromjesečje.
Pad aktivnosti i na godišnjoj razini
Na godišnjoj su razini aktivnosti u građevinskom sektoru EU u ožujku smanjene 1,4 posto, što je njihov najsnažniji pad od svibnja 2013. U veljači poskočile su 3,0 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata.
Pritom je sektor visokogradnje zabilježio stagnaciju aktivnosti, nakon 4,0-postotnog rasta u veljači. U niskogradnji pad je bio znatno snažniji i iznosio je 7,5 posto, U veljači aktivnosti su smanjene 1,5 posto.
Posustale su i aktivnosti u građevinskom sektoru eurozone, koje su u ožujku pale za 0,5 posto, nakon revidiranog 3,4-postotnog skoka u prethodnom mjesecu.
Pritom je visokogradnja zabilježila stagnaciju, nakon 3,9-postotnog skoka u mjesecu ranije. U sektoru niskogradnje aktivnosti su smanjene 2,9 posto, nakon što su u veljači uvećane 0,9 posto.
Među zemljama čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najviše su u ožujku na godišnjoj razini smanjene aktivnosti u građevinskom sektoru Slovenije, za 36,7 posto. Slijedi Mađarska s padom aktivnosti za 33,9 posto, te Poljska, gdje su se smanjile za 14,9 posto.
Višu razinu građevinskih aktivnosti u odnosu na prošlogodišnji ožujak zabilježile su Švedska, za 16,4 posto,
Nizozemska, za 6,3 posto, Njemačka, za jedan posto, i Španjolska, za 0,4 posto stanovi prodaja Sućidar

utorak, 17. svibnja 2016.

Umjesto Eutelsata moguća prodaja ostatka HT-a

Pokrenut će se i prvi krug prodaje udjela u porečkoj Agrolaguni, čiji je većinski vlasnik Agrokor Ivice Todorića.
U prvom valu privatizacije koju je najavio premijer Tihomir Orešković, pored dionica Končara i još nekoliko financijski vrjednijih vlasničkih udjela, Upravno vijeće Centra za prodaju i restrukturiranje razmatralo je i odluku o prodaji preostalih dionica koje država posjeduje u Hrvatskom telekomu.
No, prema službenom priopćenju danom nakon trosatne sjednice, saznaje se tek kako "će se s prodajom dionica HT-a zastati". Prema podacima iz službenog Registra državne
imovine u vlasništvu RH je preostalo još 959.058 HT-ovih dionica ili 1,17 posto. Prema kretanju cijene dionice na Zagrebačkoj burzi njihovom prodajom država bi mogla
ubrati najmanje 134 milijuna kuna. Upravo jučer provedena je i isplata dividende HT-ovim dioničarima za 2015., a po dionici ona je iznosila 6 kuna.
To znači da je državi s tog osnova na račun sjelo nešto više od 5,75 milijuna kuna.
Najnovije povlačenje iz vlasništva u HT-u pokrenuto je planom upravljanja državnom imovinom i odlukama državne administracije još iz 2014., temeljem koje je još potkraj prošle godine prodano na Zagrebačkoj burzi ukupno 500.000 dionica HT-a u deset paketa, pa je udjel RH u HT-u smanjen s 1,78 posto, uz prihod od 72,8 milijuna kuna.  Što su razlozi odluke o zaustavljanju prodaje preostalih dionica HT-a, službeno nije pojašnjeno, no, kako je trenutno sve u upravljanju državnom imovinom usmjereno ka ostvarivanju prihoda za smanjenje proračunskog deficita i dovođenje javnog duga u zadane okvire, izgledno je da bi se ova odluka već na idućoj sjednici Upravnog odbora mogla promijeniti.
Tim više što je jedan od glavnih aduta u prvoj privatizacijskoj listi, dionica Eutelsat Communicationsa značajno pala na Pariškoj burzi, nakon što su iz tvrtke objavlili da u tekućoj financijskoj godini 2015./2016. bilježe stagnaciju prihoda na godišnjoj razini, te da zbog niza nepovoljnih utjecaja za narednu poslovnu 2016./2017. umjesto ranijih procjena 4 postotnog rasta očekuju pad prihoda od 1 do 3 posto. Tako je i cijena dionice tog satelitskog operatera ekspresno s više od 28 eura pala na jučerašnjih 18 eura. Time se i očekivani učinak prodaje te dionice s 220 milijuna kuna u par dana stopio na nešto više od 140 milijuna kuna.
Kako će se to odraziti na već usvojenu odluku države i hoće li prolongirati i prodaju Eutelsatovih dionica ili ih zamijeniti prodajom HT-ovih, službeno još nema informacija. Inače, u prvi privatizacijski krug uz Končar, Eutelsat, Sunčani Hvar, te hotele Imperial, Maestral i HTP Korčula Upravno vijeće CERP-a dalo je odobrenje i za traženje kupaca za dionice još nekoliko tvrtki iz portfelja. Konkretno, pokrenut će se prvi krug za prodaju udjela u porečkoj Agrolaguni, čiji je većinski vlasnik Agrokor Ivice Todorića, a u kojoj država ima 14 posto dionica. U prvi krug ide i 5-postotni udjel u DTR-u, te u Autoprijevozu Otočac, koji je u većinskom vlasništvu riječkog Autotransa,  
u kojemu država posjeduje 14 posto, te 16,55 posto dionica Poljoprivrede Lipik iznajmljivanje stanova Beograd 

petak, 13. svibnja 2016.

Pored Vlaića i Dubravko Štimac ulazi u Nadzorni odbor Končara

Štimac je i šef Nadzornog odbora Podravke, predsjednik Nadzornog odbora Zagrebačke burze te član NO-a tvrtke Adriatic Motorways d.d. za upravljanje i održavanje autocesta i naplatu cestarine. Vlaić je također na funkciji nadzornika Podravke i Adriatic Motorwaysa.
Skupština dioničara Končara odgođena je za 10. lipanj (bila je zakazana na 31. svibanj), no sad je dnevni red dopunjen i prijedlozima odluke o opozivu šest nadzornika, zbog isteka mandata, kao i izboru novih.
Zvučno ime koje se predlaže za novog člana NO-a svakako je Ivan Baketa, novi savjetnik za nacionalnu sigurnost prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, poznat i kao njegov bivši poslovni suradnik u ugašenoj tvrtki Soboli. U NO-u Končara također će ući Tomislav Šerić, bivši predsjednik uprave HEP-a, te Roko Vuletić, predsjednik HUP-ove Udruge nautičkog sektora, dok će Nenad Filipović, s obzirom na aktualni mandat člana NO-a kao i u slučaju nastavka obnašanja na istoj funkciji Petra Vlaića, ostati stari-novi nadzornik. Navedeni članovi Nadzornog odbora biraju se na rok od četiri godine,
odluka o njihovu izboru stupa na snagu s danom donošenja, a u  primjenu kreće 4. srpnja. nekretnine

srijeda, 11. svibnja 2016.

Džeko i Ibričić grade elitne apartmane u Podstrani

SPLIT - Bivši igrač Hajduka Senijad Ibričić i Edin Džeko, reprezentativac BiH i trenutačni prvotimac talijanske Rome, grade luksuzni turistički objekt u Grljevcu kod Splita. Potvrdio je to splitski odvjetnik Željko Parčina koji zastupa investitorsku tvrtku znakovitog imena "Dž. E. I.", koja je u vlasništvu obitelji sportskog dvojca. - Obitelji Ibričić i Džeko su ulagači, a riječ je o šest stambenih jedinica s pogledom na more - rekao je Parčina za Slobodnu Dalmaciju.
Prema projektu tvrtke "Velcon Projekt", građevinari "Visokog potkrovlja" u Podstrani podižu višekatnicu s pogledom na Brački kanal u koju bi prvi kupci atraktivnih kvadrata trebali useliti krajem ove godine ili do ožujka iduće godine, ovisno o dinamici obavljanja radova. Prema riječima odvjetnika Parčine, već postoji niz zainteresiranih domaćih i stranih kupaca.
Budući da se radi o objektu udaljenom samo dvadesetak metara od plaže, cijena će zasigurno biti visoka. Prema stručnim procjenama trgovaca nekretninama, cijena na takvoj lokaciji kreće se između 2000 i 2500 eura po četvornom metru. Iako pravni zastupnik investitora iz nogometnog miljea nije htio otkrivati financijske detalje, jasno je kako je riječ o milijunskom projektu.
Nogometnom dvojcu iz susjedne nam države, Podstrana se učinila idealnom lokacijom za realiziranje objekta u kojem će vlasnici stanova moći uživati
u pogledu na more i mirnom okruženju, udaljenom samo osam kilometara od središta Splita iznajmljivanje stanova Pantovčak

petak, 6. svibnja 2016.

Grad Poreč je sjedište hotelskih divova Valamar Rivijere i Plave lagune

Samo dvije najveće tvrtke u Poreču, Valamar i Plava laguna, akumuliraju godišnji prihod od gotovo dvije milijarde kuna.
Poreč je jedan od sinonima hrvatskog turizma i jasno je da je većina gospodarske aktivnosti u tom gradu vezana upravo za tu djelatnost.
Da je tome tako, svjedoči i činjenica da najveći udio u strukturi djelatnosti imaju trgovina na veliko i na malo te auto i brodski servisi,
dok najviše zapošljavaju trgovačka društva u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane.
Prema posljednjim službenim podacima, u Poreču je raspoloživo nešto više od 24 tisuće postelja, a njavići udio otpada na hotele, 37,5 posto, a nakon toga dolaze apartmani su udjelom od 32 posto. Oko 40 posto kapaciateta je u rangu tri zvjezdice, a 35 posto ih ima četiri zvjezdice. Gosti se u Poreču prosječno zadžavaju 6,5 dana, a najveći udio imaju Nijemci s 28,2 posto te Austrijanci s 11,3 posto. S druge strane, najduži boravak ostvaruju gosti iz Rusije sa prosječnim boravkom od 10,45 dana,
a nakon njih slijede gosti iz Nizozemske s boravkom od 8,78 dana nekretnine Rijeka

utorak, 3. svibnja 2016.

Kako će se obračunavati porez umjesto komunalne naknade

Kod razrezivanja komunalne naknade nije se uzimala u obzir vrijednost nekretnine. Tako je, primjerice, vlasnik raskošne vile plaćao istu komunalnu naknadu kao i vlasnik oronule kuće jednake površine smještene u istoj zoni.
Ubuduće bi formula za obračun komunalne naknade, uz koeficijente za lokaciju, uključivala koeficijente za starost i stanje nekretnine. To znači da će u gornjem slučaju veći porez platiti vlasnik vile. Isto tako, vlasnici stanova u novogradnjama plaćat će veću komunalnu naknadu nego vlasnici stanova u starijim zgradama.
Vlasnici vikendica sada plaćaju i komunalnu naknadu i tzv. porez na kuće za odmor. Ubuduće će plaćati samo porez koji će uključivati sadašnju komunalnu naknadu, a čija visina će se također razlikovati ovisno o starosti i stanju nekretnine.
Jednostavni porez koji se uvodi u prvoj fazi plaćat će svi oni koji već plaćaju komunalnu naknadu, što znači da će se oporezivati stambeni prostori, poslovni prostori i garaže te građevinsko zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti. Uvođenje poreza zahvatit će i vlasnike građevinskog zemljišta, a oni do sada u pravilu nisu plaćali komunalnu naknadu.
Uz promjenu kriterija oporezivanja, predviđa se restriktivniji pristup poreznim olakšicama. Tako eventualna oslobođenja od poreza više neće biti u nadležnosti lokalne samouprave, nego će biti regulirana zakonom.
Prihodi od poreza na nekretnine i dalje će pripadati jedinicama lokalne uprave i samouprave, a nakon predviđenih promjena u oporezivanju očekuje se povećanje prihoda do 15 posto,
što na godišnjoj razini iznosi oko 300 milijuna kuna novogradnja Jarun