utorak, 23. studenoga 2010.

Kerumovi nezakonito zagospodarili Marjanom

Fani Horvat, nevjenčana supruga splitskog gradonačelnika Željka Keruma, kupila je zemljište veličine pet i pol tisuća četvornih metara usred zaštićene splitske park-šume Marjan, i to tako što je zaobišla zakonsku proceduru - prije konzumiranja ugovora, naime, zemljište nije ponuđeno na prvokup državi, Županiji ni Gradu Splitu. Ugovor o kupnji triju parcela sklopljen je 22. srpnja 2008. godine s 12 bivših vlasnika, kojima je Latebra - tvrtka u vlasništvu Fani Horvat - isplatila točno 1,2 milijuna eura. Transakcija je vrlo brzo registrirana i u Zemljišnoknjižnom odjelu splitskog suda, pa je Latebra ubilježena kao vlasnik i posjednik zemljišta s namjenom šuma i pašnjak. Radi se o parcelama 7399/313, 7399/319 i 7399/44, a zemljišni uložak nosi broj 4534.

Informaciju o izbjegavanju prvokupa za Nacional je potvrdio i tadašnji splitski gradonačelnik Ivan Kuret. Zapamtio bih ovaj slučaj, ako ni zbog čega drugog onda zbog cijene od 1,2 milijuna eura. Grad Split, naravno, nije bio u mogućnosti tada kupiti ovo zemljište, no zbilja je čudno da nismo barem dobili ponudu, kaže Kuret. Po zakonu o zaštićenim dijelovima prirode, zemljišta unutar park-šume moraju se prije bilo kakve kupoprodaje ponuditi državi i lokalnim jedinicama, što bi trebao biti najučinkovitiji mehanizam njihove zaštite. U slučaju ove transakcije, međutim, sporne parcele promptno su iz vlasništva obitelji Marasović, Tecilazić, Bašić, Engel i Ferić prešle u ruke djevojke splitskog gradonačelnika.

Dvojbene radnje oko Marjana prije nekoliko tjedana otkrila je Slobodna Dalmacija, objavivši da se Fani Horvat natječe za koncesiju na obližnju plažu. Gradonačelnik Kerum je, naime, nešto ranije donio odluku kojom se tvrtki Latebra prepušta organiziranje urbanističko-arhitektonskog natječaja za uređenje plaže, čime joj se evidentno pogoduje: prilikom raspisivanja javnog natječaja za koncesiju na plažu tvrtka Fani Horvat bit će u prednosti jer će jedina u rukama imati idejno rješenje njenog uređenja. Natječaj je objavljen jedino u niskotiražnom Vjesniku, što je upućenima bio dodatni dokaz da splitska vlast ovaj potez želi skriti od javnosti.

O vlasništvu nad spornim zemljištem u Splitu, međutim, dosad se izvještavalo vrlo konfuzno: nitko, pa ni oni koji su izradili natječaj, nije se precizno izjasnio o vlasničkim odnosima. Stvari, dakle, stoje ovako: od 15 tisuća četvornih metara koji su obuhvaćeni planom nešto više od trećine drži Fani Horvat, dok ostatak otpada na gradsko vlasništvo te pomorsko dobro. Programom natječaja, međutim, svi budući komercijalni sadržaji smješteni su upravo na tri privatne parcele, dok su na ostatku predviđeni tek servisni sadržaji poput kabina za presvlačenje i javnih WC-a. Latebri, dakle, za gradnju na Marjanu koncesija na plažu neće ni trebati, njome bi se eventualno tek zaokružila cjelina.

Obitelj Kerum time bi praktički postala monopolist na Marjanu: tvrtka Željka Keruma, naime, već je vlasnik koncesije na plažu i restorana na Benama, jedini postojeći ugostiteljski sadržaj unutar park šume. Do otvaranja kompleksa u vlasništvu njegove nevjenčane supruge, neposredno uz lučicu Spinut, ipak je još dugačak put: nije jasno kako gradska vlast planira zaobići odredbe zakona po kojima unutar zaštićenih dijelova prirode nikakva gradnja jednostavno nije dopuštena.

U Splitu se, međutim, posljednjih godinu i pol dana sve češće događaju čuda, pa su tako i gradski konzervatori, inače zaposlenici Ministarstva kulture, ovih dana objavili da iz svoje nadležnosti ubuduće izuzimaju područja Meja, Zvončaca i Bačvica - triju urbanih gradskih kvartova donekle sačuvanih od nekontrolirane gradnje - te park-šume Marjan. Pa nećemo se valjda trošiti kako bismo zaštitili tamo neko stablo, objasnio je šef konzervatora Radoslav Bužančić, postavljen na tu funkciju nakon što je naprasno smijenjena njegova prethodnica Tajma Rismondo. Ona, navodno, nije imala sluha za poduzetništvo i komplicirala je proceduru, dok je Bužančić sušta suprotnost: već po imenovanju najavio je da će ići na ruku razvojnim projektima.

Ovim potezom to je i dokazao - samovoljnim odricanjem od nadležnosti nad velikim dijelom grada sve odluke o gradnji prepuštene su Kerumovim urbanistima. Konzervatorska suglasnost ubuduće neće biti potrebna, za projekt Fani Horvat na Marjanu trebat će jedan papir manje, a ni gradonačelnik neće ostati kratkih rukava. Na Mejama, Zvončacu, Bačvicama i Marjanu ubuduće se neće plaćati ni spomenička renta, što znači da će samo na budućem hotelu na Bačvicama i stambeno-poslovnom kompleksu na Mažuranićevu šetalištu (na mjestu sjedišta tvrtke Latebra) Kerum uštedjeti nekoliko stotina tisuća kuna godišnje.

Program natječaja za uređenje ovog dijela Marjana sastavio je Eduard Katačić, bivši glavni gradski urbanist i današnji član Kerumova Savjeta za urbanizam, dok će njegovu provedbu nadgledati Neven Mladinić – također član gradonačelnikova savjetodavnog tijela. Oni, kao ni Dražen Delić, direktor Latebre u vrijeme sklapanja spornog kupoprodajnog ugovora i današnji vijećnik u Gradskom vijeću Splita- nisu željeli razgovarati za Nacional na ovu temu. Sam gradonačelnik Željko Kerum već se ranije izjasnio: Pitajte Fani, ako će s vama razgovarati. Ona, naravno, nikada u životu nije odgovorna za medije.

Nevjenčana supruga splitskog gradonačelnika, inače, već nekoliko godina snažnim se koracima probija na poslovnom planu. Premda tek 26-godišnjakinja, ova studentica menadžmenta u samo pet godina postala je vlasnica najmanje pet tvrtki i najmanje 11 trgovina u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Vinkovcima, Makarskoj, Dubrovniku i Šibeniku. Premda većina njih ne bilježi bajne poslovne rezultate, carstvo se rapidno širi - splitska gospoda gradonačelnik danas proizvodi generatore, pumpe i hidrofore, iznajmljuje jahte, trguje nekretninama, uvozi i prodaje odjeću i obuću, gradi stambene zgrade.

Mali imperij smejšten je u Splitu, na adresi Mažuranićevo šetalište 1. Iz tog podatka upućenima je sve jasno: ondje se, naime, nalazi zgrada popularno nazvana Vjenčaona, bivši matični ured koji je Željko Kerum poslovnim vratolomijama i dobrom suradnjom s iznimno benevolentnim Ministarstvom pravosuđa kupio prije nekoliko godina. Isplanirao je ovdje, u centru Splita, graditi poslovni neboder od 13 katova, urbanisti ga nisu doživjeli previše ozbiljno, pa je tek nekoliko dana uoči posljednjih lokalnih izbora HDZ-ova vlast popustila i pokrenula proceduru izrade prostornog plana. Nebodera neće biti, no stambeno-poslovni kompleks dogodit će se jednog dana. Vjerojatno kada gradonačelnikove tvrtke konačno iziđu iz recesije.

Početak poduzetničke karijere Fani Horvat koincidira s početkom njene romantične veze s današnjim splitskim gradonačelnikom, koji se po Kerumovu javnom priznanju dogodio upravo 2005. godine. Kao dvadesetogodišnjakinja još tada je osnovala tvrtku Sunčani odmor i preko nje započela s iznajmljivanjem jahte Pershing 46, koja se najednom našla u floti. Cijena najma kretala se od 10 do 17 tisuća eura tjedno. U godinama koje su uslijedile osnovala je Torzo d.o.o., pa lanac trgovina Galleria, pa Escendu, pa Bulgu. U većini njih, doduše, kao odgovorne osobe figurirali su Kerumovi bliski suradnici, mahom direktori njegovih ostalih tvrtki. Koliko se gospođica Horvat zbilja bavila poduzetništvom, nitko nije uspio pouzdano utvrditi.

Sama Latebra osnovana je početkom 2008. godine s osnivačkim kapitalom od samo 20 tisuća kuna, a zasad nije jasno kako je samo nekoliko mjeseci kasnije na računu imala 1,2 milijuna eura za kupnju zemljišta na Marjanu. Stvarni, fizički posao u tvrtki odrađivao je spomenuti Dražen Delić, sve dok Kerumova izvanbračna afera nije puknula u javnosti. Tada je vlasnica tvrtke Fani Horvat za direktora postavila svoga brata Šašu Horvata. Naziv Latebra, inače, s latinskog bi se mogao prevesti kao skriveno utočište. Što je točno najpoznatiji splitski par imao na umu kada je krstio svoje posljednje poslovno dijete - znaju vjerojatno samo Fani Horvat i Željko Kerum.

Izvor/autor: Nacional/PressCut

petak, 12. studenoga 2010.

HDZ: Zemljište u Zadru plaćeno je samodoprinosima

HDZ-ova saborska zastupnica i bivša zadarska dogradonačelnica Ana Lovrin u srijedu je apsolutnom neistinom nazvala novinske napise da je Zadar nezakonito iz vlasništva izbrisao 58 vlasnika zemljišta u središtu grada kako bi ga potom prodao privatnom poduzetniku, koji je tamo sagradio 220 stanova u Zadru.

"Riječ je o apsolutno legalnoj prodaji uknjiženog vlasništva Grada Zadra putem javnog natječaja. Na javnom natječaju najpovoljniji je kupac izabran, sklopljen je ugovor i to je cijela istina", rekla je Lovrin novinarima u Saboru. Naglasila je da je riječ o zemljištu koje je u doba SFRJ bilo u vlasništvu bivše općine Zadar, a koje je skupština te općine deposedirala, dok ga je Grad Zadar u sređivanju imovinsko-pravnih odnosa uknjižio kao svoje vlasništvo. Lovrin je ustvrdila da ne osporava pravo nijednom građaninu da pred sudom zahtijeva svoje pravo, pa ni Zadranima koji su pokrenuli sudski postupak za ponavljanje utvrđivanja prava vlasništva. "Ako netko smatra da je riječ o bitnim povredama, po zakonu ima pravo tražiti obnovu postupka, a sud će o tome odlučiti", kazala je.

Prema informacijama kojima raspolaže, zatražena je obnova pravomoćno završenog sudskog postupka koji se vodio 2002. Upitana kako gleda na medijske informacije da 58 tužitelja tijekom tog postupka uopće nije zaprimilo sudske pozive, Lovrin je odgovorila da ne može govoriti o postupku iz 2002. "Riječ je o pravomoćno završenom sudskom postupku, Zadar je kao uknjiženi vlasnik temeljem Zakona o vlasništvu prodao to zemljište na javnom natječaju, taj je novac u proračunu Grada i iskorišten je za kapitalne gradske projekte", zaključila je Ana Lovrin.

Na medijske napise u srijedu je reagirao i zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić: "Nedvojbeno je i sigurno na osnovi dokumenata koje imamo da su bivši vlasnici zemljišta isplaćeni iz samodoprinosa i nemoguće je da Grad opet isplati naknadu istim vlasnicima ili njihovim nasljednicima. Tek tada bismo bili u kaznenom prekršaju", kazao je.

"Važno je napomenuti da je novac isplaćen tadašnjim vlasnicima isplaćen iz samodoprinosa namijenjenog gradnji nekoliko objekata u gradu. Kako je bilo skoro pravilo tadašnje skupštine da se u zemljišne knjige nije upisivalo o oduzetom zemljištu, tako se i taj put nije upisalo. Naknadno je Grad, imajući sve dokumente, išao u uknjižbu, odnosno postupak o utvrđivanju prava vlasništva. To je bio sudski postupak u koji nisu pozivani bivši vlasnici, jer je Grad imao potrebne dokumente. Grad se potom upisao kao vlasnik zemljišta. Do danas nitko nije tražio ili osporavao da nije primio naknadu", zaključio je Zvonimir Vrančić.

Prema navodima nekih medija, MUP je pokrenuo kriminalističku obradu slučaja proglašavanja 58 ljudi nestalima kako bi im se oduzelo vrijedno zemljište u središtu Zadra. Unatoč Vjesnikovoj zamolbi, od glasnogovornika MUP-a Krunoslava Borovca nismo dobili potvrdu te informacije, ali ni demanti. "Nemam informaciju o tome da se provodi bilo kakva obrada u vezi s tim slučajem", istaknuo je Borovec

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut