srijeda, 27. travnja 2016.

Kako bi bio bliži poduzetnicima, HBOR otvara šest do sedam novih poslovnica

Novog ministra Darka Horvata pohvalio je i predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić.
Vlada će na sjednici u četvrtak predstaviti reformski paket od 238 zakona koji idu u izmjene i dopune kako bi se stvorio zakonodavni okvir koji će ukloniti pravnu nesigurnost, najavio je Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca u srijedu u Zagrebu.
Dodao je da će se do kraja godine promijeniti i tri zakona iz njegova resora, ali ne po hitnom postupku nego po redovnoj proceduri. "Politika sama ne otvara radna mjesta ali mora stvoriti okruženje da poduzetnici mogu imati investicije i nova zapošljavanja. Ne vidim zašto moramo samo brojati strane investitore ili ići po investicije u Kinu kad sam siguran da i u samoj Hrvatskoj postoji dovoljno investicijskog kapitala i ljudi koji žele investirati svoj novac, ali su sputani birokratskim i pravnim zaprekama", kazao je Horvat.
Dodao je kako je na stolu Ministarstva 12 milijardi kuna investicijskog potencijala koji će zaposliti 7300 ljudi.
Ministar pojašnjava da u Hrvatskoj postoji strukturno opasan problem s radnom snagom jer istodobno imamo potrebu za 10.000 radnih dozvola za uvoz radne snage,
a s druge strane je na Zavodu za zapošljavanje registrirano 278.000 nezaposlenih. Stoga je najavio reforme dualnog sustava obrazovanja obrtnika i strukovnih zanimanja
po uzoru na Bavarsku.
"Realni sektor treba reći kakvi mu kadrovi trebaju jer škole ne postoje zbog ravnatelja i učitelja nego da bi obrazovale potrebnu radnu snagu", naglasio je Horvat. Ono na čemu će MINPO i ova Vlada inzistirati, kaže ministar, je i lakši pristup financiranju poduzetnika, posebice iz Europskih fondova. Ove godine će MINPO otvoriti šest novih natječaja teških 430 milijuna kuna koji će ići po jednostavnijoj proceduri. Ministar Horvat veliki problem vidi i u otežanom pristupu financijskim sredstvima HBOR-a za koji kaže da ne treba biti poslovna banka, s velikom dobiti, nego dobit treba reinvestirati kroz kreditiranje realnog sektora.
Kako bi krediti HBOR-a bili što dostupniji poduzetnicima, ministar je najavio da će se ove godine otvoriti šest do sedam novih poslovnica te banke diljem Hrvatske, a sam HBOR bi trebao obavljati više operativnih poslova u postupku odobravanja kredita. Također i od HPB-a očekuje veći angažman u kreditiranju poduzetnika. Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, istaknula je nužnost provođenja reformi, posebice onih poreznih jer da to nešto što poduzetnici već dugo vremena traže. Petar Lovrić, predsjednik HUP - Uduge malih i srednjih poduzetnika, pozvao je ministra Darka Horvata da bude gromobran poduzetnika u Vladi koji će ih štititi i zastupati njihove interese. Nadu da će se to i ostvariti daje mu činjenica, kako sam kaže,
da se novi ministar s poslodavcima susreo u dva mjeseca pet puta više nego bivši ministar u čitavom mandatu stanovi Belveder

ponedjeljak, 25. travnja 2016.

Povećao se obujam građevinskih radova u Hrvatskoj

Izvješće DZS-a pokazuje da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, na međugodišnji rast građevinskih radova u veljači utjecao rast njihova obujma na zgradama od 15,6 posto,
a na ostalim građevinama povećan je za 1,5 posto stanovi Kacunar

četvrtak, 21. travnja 2016.

Boban: Bivše vojarne najveći potencijal za greenfield investicije

ZAGREB - Kao jedan od glavnih ciljeva svoje Vlade, i kao sredstvo pokretanja novog ciklusa rasta hrvatske ekonomije te smanjenja javnog duga, premijer Orešković odredio je “stavljanje u funkciju”, ili “oživljavanje” državnih “mrtvih kapitala”, koji sada stoje neiskorišteni, propadaju i zarastaju u korov.
Međutim, hoće li predsjednik Vlade doista uspjeti iskoristiti, odnosno prodati i privatizirati, brojne zapuštene nekretnine u državnom vlasništvu, kako je najavio, ostaje za vidjeti, a njegove izjave i po tom pitanju valja uzeti s rezervom, budući da se i do sada sve planirano ostvaruje izuzetno sporo.
Uostalom, ni jedna vlada u posljednjih 15 godina nije uspjela ekonomski iskoristiti brojne zapuštene državne nekretnine. Tako ni Oreškovićeva nije prva, a sigurno ni zadnja, koja kao jedno od rješenja za pokretanje investicijskog vala vidi u oživljavanju “mrtvih kapitala”, odnosno u angažiranju da se neiskorišteni objekti i zemljišta napokon prodaju ili stave u zakup kako bi od ulaganje u njih država imala neke koristi, i to financijski vrlo opipljive, konkretne.
Tu bi glavnu ulogu trebao imati DUUDI, koji upravlja kapitalom vrijednim 30 milijardi eura. Uspije li se od toga ubrzo privatizirati samo jedan i pol posto, državni bi proračun bio u dobitku za čak 500 milijuna eura, piše Glas Slavonije.
Inače, središnji Registar državne imovine otkriva da je država vlasnik više od milijun nekretnina. Na popisu je više od 27.000 stanova, gotovo 11.000 poslovnih objekata i 70 vila. No, još važnije, država ima udjel u mnogim poduzećima - u njih 440 ima dionice, a u 229 poslovne udjele. U jednim tvrtkama država je većinski, a u drugima manjinski vlasnik, a neka od njih su od strateške važnosti. Međutim, nalaz revizije o poslovanju DUUDI-ja za 2014. godine pokazao je da evidencija nekretnina nije pouzdana.Novi predstojnik DUUDI-ja Tomislav Boban, koji je na tom mjestu u veljači naslijedio Mladena Pejnovića, rekao je kako je prvi korak pripremiti određene državne tvrtke za što kvalitetniju privatizaciju. Prema njegovu mišljenju, tvrtke poput Petrokemije, HAC-a i Imunološkog zavoda, između ostalih, prije prodaje važno je postaviti na zdrave noge.
- Tzv. mrtvog kapitala ima i treba ga staviti u funkciju. Bivše vojarne najveći su potencijal za greenfield investicije i tu će biti dosta posla, jer one faktički ne postoje, rupe su u planovima. Kad su u pitanju trgovačka društva, trebat će donijeti odluku koja su za privatizaciju, a koja se isplati radi dobiti zadržati - naglasio je Boban.
Uglavnom DUUDI-jevi planovi su ambiciozni. Prodaja državnog udjela u Podravki, Končaru, Janafu, HT-u, Državnim nekretninama, Eutelsat Communicationsu i
turističkim tvrtkama prve su na popisu koje bi mogle napuniti proračun. Brzo punjenje proračuna prodajom državne imovine moguće je samo od “živog kapitala”,
odnosno onog koji je na tržištu i kojemu se može utvrditi cijena, dok “mrtvi kapital”, koji je za ovogodišnje punjenje proračuna spomenuo premijer Orešković,
ima niz prepreka i teško ga je brzo osposobiti. Ali stavljanje “mrtvog kapitala” u razvojnu funkciju, kao što je primjerice niz državnih zemljišta,
gdje se može nešto sijati i uzgajati, a ne da na njemu raste korov i glavinjaju štakori, sigurno je bolje nego ga držati neiskorištenim i zaparloženim potencijalom.
Što se tiče zarade od prodaje objekata, doznaje se da bi novac brzo mogao sjesti od prodaje hotela Maestral i Imperijal, za koje je interes iskazalo navodno 15 ulagača, te projekta Muzil, za koji su pristigle dvije neobvezujuće ponude - francuskog investitora Boygues Batiment International i američke nekretninske tvrtke Forbes.
Velik su problem i stanovi u državnom vlasništvu, kako oni primjerice u Zagrebu, tako posebice i oni s područja koja su prije bila u statusu posebne državne skrbi u Slavoniji i Baranji. No, kako pojedinačna prodaja stanova ne bi imala dobar odjek u javnosti, plan je prodati cijelu tvrtku Državne nekretnine unutar koje se nalazi 5000 praznih stanova i poslovnih prostora, a neki od njih su i na vrlo atraktivnim lokacijama, kao što je uži centar Zagreba. Prema procjenama, od prodaje te tvrtke moglo bi se dobiti milijardu kuna. Interes već načelno imaju i mirovinski fondovi.
I dok za tvrtke koje su na tržištu problema s prodajom ne bi bilo, za “mrtvi kapital” utrživost je teška. Jer, primjerice, da bi se neiskorištena zemljišta stavila u funkciju, potrebno je prethodno riješiti imovinskopravne odnose, što je objektivni problem u birokratskim gnjavažama opterećnoj RH, zbog čega investitori zaziru od ulaska na takav administrativno nesređeni teren i odlaze u zemlje u okruženju poput Mađarske i Srbije, pa čak i u BiH.
I dok u Slavoniji i Baranji baš i nema zamjetnih površina (osim poljoprivrednih) u vlasništvu države, niz je atraktivnih terena na obali koji bi mogli privući velike inozemne investitore ili kupce, jer graditi hotele, s obzirom na turistički status RH u današnjem svijetu, i te kako je isplativo ulaganje, što pokazuje i sve veći interes Turske, Kine, Emirata... Po tom pitanju površine u Istri u prvom su planu, ali i lokacije poput Hidrobaza (u sklopu razvojnog projekta Brijuni Rivijera), kompleks zemljišta u općini Bale (Istra), Šepurine kod Zadra, sve do dubrovačkog primorja te zemljišta u Zdenčini i u Dugom Selu kod Zagreba.
Boban tvrdi da interesa ima, posebno za bivše vojarne.
- Iz svakog segmenta državne imovine imamo nešto što zovemo mrtvi kapital. To smo podijelili na tri segmenta. Prvi su stanovi i poslovni prostori. RH ovog trenutka ima u svojoj evidenciji 5714 stanova. Ima 870 praznih stanova, 716 stanova gdje smo u suvlasništvu, a imamo i 1060 bespravno useljenih stanova. A imamo i jedan dio stanova gdje je već pokrenut postupak prodaje, ali tu nije bio neki odaziv...
- Drugi dio su nekurentne nekretnine u smislu bivših vojarni. Lako je prodati nešto što dobro kotira na burzama, no nama je cilj staviti u funkciju što više takve nekurentne imovine i što više uprihodovati od toga. DUUDI je preuzeo dosad preko 200 bivših vojarni, a tu je veliki problem s utvrđivanjem imovinsko-pravnih odnosa. No zainteresiranih ima, svaki dan mi dolaze jedan do dva investitora za te bivše vojarne. Nedavno su bili Slovaci za jednu nekretninu kod Brela. Htjeli bismo i to staviti u funkciju...
- Treći dio su najkurentnije dionice u našim najboljim tvrtkama.
Naravno da su izuzetno važni i potencijalno vrijedni te isplativi, ako se i kad se stave u funkciju (prodaju, zakupe... za inozemne ili domaće ulagače), i “mrtvi kapitali” bivše JNA. Državni ured za upravljanje državnom imovinom preuzeo je od hrvatske vojske čak 3000 garaža u Splitu i Zagrebu, za koje također treba riješiti imovinskopravne odnose, a tek onda se mogu i staviti u funkciju. A za koje će se, kao što je problem i sa stanovima, morati utvrditi realna cijena. Za prodaju nije spreman ni velik broj turističkih kompleksa zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa.
Na kraju, sagledavajući problem “mrtvih kapitala” u cjelini, zaključak se svodi na jedno - najodgovornija je po tom pitanju bila i ostala država, odnosno državna uprava, uključujući i političke interese, dok se dosadašnja uloga DUUDI-ja uglavnom (uz časne izuzetke) svodila na državni servis bez efikasnog učinka. I najgore od svega - u velikom broju slučajeva država kao vlasnik objekata (vojarne, zgrade, zemljišta...), nije reagirala na lokalne, regionalne inicijative. Drugim riječima, “mrtve je kapitale” držala u svojoj nadležnosti, nezainteresirana za postizanje dogovora s gradovima i županijama koje su tražile upravljanje takvim dobrima, odnosno imale su ideja što i kako s “mrtvim kapitalima” na svom području, bilo da se radilo o prodaji, stavljanju u najam, prenamijeni i dr. Doduše, nešto se i uspjelo (primjerice, bivša vojarna Drava u Osijeku postala je sveučilišni kampus!), no golemu većinu takvih materijalnih dobara država i dalje drži u svom portfelju ne dopuštajući gradovima i županijama da s njima sami raspolažu i stave ih u funkciju.
Primjer do koje je razine taj problem eskalirao, jest i slučaj Visa. Naime, zbog više od dva desetljeća propadanja nakretnina bivše JNA na tom otoku, gradonačelnik Visa u kolovozu 2012. tužio je Republiku Hrvatsku.
U međuvremenu je 38 napuštenih vojnih objekata postalo važan dio turističke ponude otoka nekretnine

ponedjeljak, 18. travnja 2016.

Sin osnivača IKEA-e preuzima brigu o kompaniji

U priopćenju od 250 riječi koje nije privuklo osobitu pažnju medija IKEA je objavila kako planira transferirati vlasništvo nad dijelom svojih operativnih entiteta na malu tvrtku
sa sjedištem u Nizozemskoj koja od prošlog lipnja drži vlasništvo nad IKEA-inim brendom stanovi Rijeka

četvrtak, 14. travnja 2016.

BiH tvrtke prodaju svoje nekretnine u Hrvatskoj

Uz odmaralište u vlasništvu Elektroprivrede BiH prodaju se i četiri poslovna prostora Agrokomerca u Karlovcu.
Vlada Federacije BiH ovlastila je Agenciju za privatizaciju (APF) da metodom neposredne pogodbe proda odmaralište JP Elektroprivreda BiH, površine 368 četvornih metara,
koje se nalazi u mjestu Gradac u RH.  Cijenu od pola milijuna eura utvrdio je vještak građevinske struke, a prodajna cijena ne može biti
biti niža od 80 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine Zadar

utorak, 12. travnja 2016.

Cijene stambenih objekata u godini pale 2,1%

ZAGREB - Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih nekretnina, u četvrtom su tromjesečju prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2014. godine u prosjeku bile niže za 2,13 posto, pokazuju podaci koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Ipak, prema podacima DZS-a, u odnosno na prethodno, treće prošlogodišnje tromjesečje, u zadnja su tri mjeseca 2015. godine cijene stambenih objekata u prosjeku bile više za 0,11 posto.
Pritom su u usporedbi s prethodnim kvartalom, u četvrtom lanjskom tromjesečju cijene stambenih objekata u Gradu Zagrebu u prosjeku bile niže za 1,3 posto, dok su na Jadranu u prosjeku porasle za 0,50 posto. Rast cijena stambenih objekata, i to za 1,03 posto, bilježi se i u kategoriji "ostalo", odnosno u ostalim dijelovima Hrvatske, izuzev Zagreba i priobalja.
Na godišnjoj razini, prema četvrtom tromjesečju 2014. godine, pak, cijene stambenih objekata na području Grada Zagreba bilježe pad u prosjeku za 3,47 posto,
a na Jadranu u prosjeku za 2,23 posto, dok se u ostatku zemlje bilježi porast cijena u prosjeku za 0,74 posto.
Statistika pokazuje i da je na godišnjoj razini na pad cijena utjecao pad cijena novih stambenih objekata, u prosjeku su cijene tih nekretnina u zadnjem kvartalu lani u odnosu na isto razdoblje prošle godine pale za 6,91 posto. Cijene, pak, u postojećim stambenim objektima cijene u prosjeku su na godišnjoj razini porasle za 0,11 posto.
DZS-ov Indeks cijena stambenih nekretnina mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe, a u tržišnu je cijenu uključena i vrijednost zemljišta. Indeks obuhvaća sve podatke o transakcijama nekretnina, odnosno kuća, stanova ili apartmana, na području Hrvatske, prikupljene iz prijava poreza na promet nekretnina u Poreznoj upravi.
Podaci DZS-a pokazuju da se pad prosječnih cijena stambenih objekata mjerenih indeksom cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini bilježi 15 tromjesečja zaredom. Posljednji je rast, naime, zabilježen u prvom tromjesečju 2012. godine i iznosio je 2,3 posto. No, u DZS-ovom prikazu kretanja prosječnih cijena stambenih nekretnina od četvrtog tromjesečja 2008. do kraja 2015. godine vidljivo je da su te cijene rasle samo tijekom četiri kvartala - drugi, treći i četvrti 2011. te prvi 2012. godine,
dok je tijekom svih ostalih tromjesečja bilježen prosječni pad cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini novogradnja Jarun

četvrtak, 7. travnja 2016.

Od riječnih kruzera 1,3 milijuna eura prihoda

Riječni su ploveći hoteli, dakako, puno manji od morskih, ali riječni turizam u nas od 2010. naovamo raste po nadprosječnoj stopi od 16 posto. Lani je Hrvatska od pristajanja riječnih turističkih brodova i njihovih putnika, kako se procjenjuje, uprihodila oko 1,3 milijuna eura. Lučke pristojbe, naknade broskim agentima, opskrba brodova, zbrinjavanje brodskog otpada... donijeli su oko 700.000 eura, dok su putnici i posada ostavili oko 550.000 eura. Gosti s plovećih hotela tijekom boravka na kopnu u prosjeku, inače, potroše po 11 eura, dok su članovi brodskih posada izdašniji s prosječnom potrošnjom od 24 eura.
Razlika je i u tome što putnici najčešće kupuju suvenire, piće i autohtone prehrambene proizvode, a posada uglavnom kozmetičke proizvode. Koliko troše kad brodovi pristanu u Beču ili Budimpešti, nema podataka, kažu u Institutu za turizam, ali istraživanje ukazuje da bi kod kod nas trošili više da je ponuda bolja. Glavna je primjedba gostiju da je ponuda lokalnih suvenira i drugih proizvoda slaba, a prigovaraju i što ne mogu plaćati eurima, odnosno dolarima.
Čak 67% gostiju s kruzera, naime, dolazi čak iz Amerike. Gosti brodova tuže se i na manjak informacija, a neki na Vukovaru još uočavaju i ratne ožiljke. Za turističke vodiče, zaposlene u restoranima, trgovinama i općenito domaće stanovništvo te gastronomiju imaju samo riječi hvale, a kod nas se osjećaju i sigurno. "Prostora za poboljšanje ponude, dakako, ima puno. Naša riječna pristaništa, recimo, zadovoljavaju većinu standarda, ali nedostaju mjenjačnice",
ističe Zrinka Marušić iz Instituta za turizam stanovi Čukarica

ponedjeljak, 4. travnja 2016.

Tolušić otvorio radove na gradnji zgrade za 21 obitelj

Programom upravlja Razvojna banka Vijeća Europe pri kojoj je osnovan Fond Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja.
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić u ponedjeljak je u Benkovcu otvorio radove na gradnji stambene zgrade u Benkovcu,
vrijedne 1,32 milijuna eura stanovi Belveder

petak, 1. travnja 2016.

Za obnovu Vodotornja dosad donirano 700.000 kuna

VUKOVAR - Projekt “Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva” u proteklih je samo nekoliko mjeseci u cijelosti opravdao svoj naziv, jer na poziv upućen iz Grada Vukovara, taj obnoviteljski projekt doista ujedinjuje Hrvatsku. Pokazatelj je toga i činjenica da su dijelom priče o predstojećoj obnovi toga simbola stradanja, ali i otpora Vukovara agresiji 1991. godine, svojim donacijama već postali hrvatski gradovi, općine i županije, tvrtke, sportaši, građani, djeca i mladi....
U akciji koju su krajem 2015. pokrenule vukovarske gradske vlasti dosad je, naime, kako je nedavno izjavio gradonačelnik Ivan Penava, prikupljeno oko 700.000 kuna.
– Priča oko vodotornja ide u dobrom smjeru i to je priča oko koje će se ujediniti cijela Hrvatska – kazao je pritom Penava. Odjekom akcije za Vukovar je, rekao nam je jučer, vrlo zadovoljan. – Već time što vidim nazive iz svakog mjesta po Hrvatskoj pa sve do Washingtona i Sydneyja zadovoljstvo je veliko i to nam govori da smo uspjeli u namjeri hrvatskog zajedništva, a to nam je puno važnije od financijskog dijela priče. A s te strane imao sam takav osjećaj da bismo, ako treba, u tom zajedništvu bili u stanju i za dva vodotornja prikupiti sredstva. Potvrdu da je tome tako dobivamo na svakom koraku – rekao je gradonačelnik Vukovara i dodao kako, zbog tolikog interesa, ne sumnja u pozitivan ishod priče, pa i u dijelu gdje se očekuje financijska potpora iz državnog budžeta. – Interes je velik, velike su emocije oko projekta vodotornja, ljudi se neprestano javljaju – zaključio je Penava.
Prema njegovim riječima, prvi konkretni radovi na obnovi vukovarskog vodotornja, nakon ishođenja sve dokumentacije, mogli bi početi za dva-tri mjeseca, dok se očekuje da će radovi biti završeni do ljeta 2017. godine.
Inače, rekonstrukcija vodotornja koji će sa svim svojim ratnim ranama ostati trajni podsjetnik na obranu Vukovara, ali i trajni pogled u budućnost na tragu zajedništva pokazanog u najtežim vremenima stvaranja Hrvatske, koštat će oko 20 milijuna kuna. Prema projektu, iza kojeg stoji zagrebačka Radionica arhitekture, bit će to memorijalni park s parkiralištem, dječjim igralištem, ugostiteljskim objektom, a svi elementi bili bi izgrađeni zelenom arhitekturom. Ulaz u vodotoranj bit će na istom mjestu, koji potom vodi do vanjskog panoramskog dizala usmjerenog prema Dunavu,
kojim će se dolaziti do memorijalne sobe stanovi Kacunar