IGH u ofenzivi na 15 tendera vrijednih pola milijarde kuna

Za izvozni ekspanziju kompanija bi mogla zatražiti i podršku HBOR-a,
potvrdio je Paladina.
Institut IGH na valu podrške vjerovnika planu restrukturiranju u sklopu predstečajne nagodbe na pragu je da u cijelosti iskoristi svoj garantni okvir za sklapanje novih poslova u čemu ga prate Zaba
i još dvije manje banke nekretnine

Radio u Njemačkoj 12 sati dnevno, a nije dobio ni hrvatski minimalac

Dragana Bubulj iz projekta Njemačkog saveza sindikata "Pravedna mobilnost - socijalna, pravedna i aktivna sloboda kretanja radnika" kaže kako ima mnogo načina na koje se može zaposliti u Njemačkoj. Jedan od njih je upućivanje radnika, iz zemlje u kojoj radnik boravi. Radnik misli da mu, ako radi u Njemačkoj, pripadaju i neka prava. Tek kad nam se obrate shvate što to znači biti upućeni radnik, izjavila je Bubulj.
Takvi upućeni radnici, koji rade na zapadu, a plaću primaju kao da rade kod kuće na istoku, pomoć mogu potražiti u uredu Pravedne mobilnosti. Besplatna je, na materinskom jeziku radnika, a obratiti im se može putem telefona ili e-maila. Oni stupaju u kontakt s poslodavcem, zahtjevaju isplatu plaće, ili obezbeđivanje uživanja prava radnika
koja im po zakonu pripadaju nekretnine

Grčkoj kompaniji moraju platiti 40 milijuna dolara odštete

Vlasnik grčke kompanije Evangelos Mitilineos, po časopisu Forbes jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.
Srbija mora platiti oko 40 milijuna dolara nadoknade grčkoj kompaniji Mitilineos zbog ugovora o strateškom partnerstvu s Rudarsko-topioničarskim bazenom Bor (RTB) iz 1998. godine, objavili su u utorak beogradski mediji pozivajući se na odluku Međunarodnog arbitražnog suda.
To je epilog višegodišnje arbitraže koju je grčka tvrtka pokrenula protiv Srbije tražeći obeštećenje zbog obveza preuzetih ugovorom o strateškom partnerstvu, potpisanom dok su na snahzi bile ekonomske sankcije međunarodne zajednice prema Srbiji
prije 19 godina nekretnine

Novi dokazi protiv šefa njemačke burze

Istražitelji doznali o čestoj komunikaciji Carstena Kengetera s Londonom.
Na vidjelo izlaze novi dokazi koji ne idu u korist izvršnom direktoru Deutsche Börse (DB)
u vezi optužbi za povlašteno trgovanje.
Tjednik Der Spiegel piše kako financijski regulator BaFin ima ispise telefonskih poziva koji dokazuju da je Carsten Kengeter barem jedno tjedno zvao čelnika Londonske burze (LSE) Xaviera Roleta u drugom polugodištu
2015. godine nekretnine

Čistačice moraju prati Mercedes vlasniku lanaca marketa

Proteklog četvrtka snimljene su u 5.50 sati kako u dvorištu Bosina diskonta Genscher u Vinkovcima revno peru gazdin Mercedes.
Poznato je da radno mjesto čistačice u različitim hrvatskim tvrtkama nosi razna zaduženja, od kojih većina ne bi uopće trebala biti u opisu tog radnog mjesta,
a u tvrtki Bosiljka Stanića Bose čistačice su i - peračice automobila, piše 24sata.
Proteklog četvrtka snimljene su u 5.50 sati kako u dvorištu Bosina diskonta Genscher u Vinkovcima revno peru gazdin Mercedes.
- Pa nije to samo taj dan. Peru one njega gotovo svaki dan tijekom tjedna. Nekad su to te dvije radnice, nekad netko drugi. Ne znamo je li im to u opisu radnog mjesta, ali čisto sumnjamo da su za to dodatno plaćene - kažu stanovnici toga dijela Vinkovaca čiji domovi gledaju prema dvorištu velikog Bosina kompleksa,
u kojemu su diskont, sala za svatove i restoran nekretnine

Tehnika sklopila ugovor o izgradnji stambene zgrade u Zagrebu

Dio nadzemnog dijela namijenjen je stanovanju - 40 stambenih jedinica različitih struktura
Početak gradnje je odmah nakon uvođenja u posao. Predvidivi rok izgranje je 12 mjeseci nekretnine

EU dao 241 mil. eura za podravsku prugu

Drugim kolosijekom povećat će se kapacitet na pruzi koja od Križevaca preko Koprivnice ide do Mađarske u Đekenješu.
Zatvorena je financijska konstrukcija za rekonstrukciju i dogradnju drugog kolosijeka pruge Križevci - Đekenješ na mađarskoj granici teška,
ukupno 300 milijuna milijun eura.
Kako su objavili iz HŽ Infrastrukture, u petak je potpisan ugovor o sufinanciranju vrijedan 241 milijun eura ili 85 posto vrijednosti projekta,
s INEA-om, specijaliziranom agencijom Europske komisije nekretnine

Jadranka namjerava graditi igralište za golf na Cresu

RIJEKA – Primorsko-goranska županija primila je prijedlog Jadranke iz Maloga Lošinja za izmjenu županijskoga prostornog plana radi izgradnje igrališta za golf na otoku Cresu te prijedlog vlasnika ribogojilišta u uvali Velom boku na Cresu za proširenje kapaciteta, o čemu će raspravljati na sljedećoj sjednici Županijske skupštine, najavio je na sjednici u četvrtak župan Zlatko Komadina. Odgovarajući na vijećničko pitanje na današnjoj sjednici Županijske skupštine, Komadina je rekao da iz gospodarskog sektora dolaze inicijative, ali treba razmotriti njihovu prihvatljivost i opravdanost budući da bi se u prostornom planu zbog takvih zahvata morala mijenjati namjena prostora.
 Za oba projekta izrađene su stručne podloge i studije utjecaja na okoliš, a za treći predloženi projekt, izgradnju vodenog parka i kampa na otoku Krku, u koje bi ulagao GP Krk,
dokumentacija nije završena pa se on još neće razmatrati.
 Županijska skupština prihvatila je danas rebalans proračuna po kojem se povećava za gotovo 17 milijuna kuna ili 2,2 posto, na ukupno 797,9 milijuna kuna. Komadina je rekao da je taj rebalans vjerojatno posljednji kojim proračun raste s obzirom na najavljene izmjene zakona. Dodao je da je riječ o tehničkom rebalansu, da sedam milijuna kuna pripada porastu poreza na dohodak te da su pojačane stavke kao što su produženi boravak učenika, prehrana u školi, asistenti u nastavi, ravnomjerni razvitak i pomoć goranskim općinama za razne projekte.
 Na pitanje o kritici oporbe po kojoj se proračun ne izvršava potpuno, nego se novac prebacuje iz godine u godinu, župan je odgovorio da se svaki proračun izvršava od 95 do 98 posto. Smatra da se zakoni neodgovorno mijenjaju jer se, primjerice, jedanput na godinu mijenja porez na dohodak te je zato teško planirati izvršenje proračuna.
Lani je plan prihoda bio ostvaren 99,9 posto, rekao je Komadina nekretnine

Stanovi u Hrvatskoj najjeftiniji u zadnjih 10 godina

Kako pišu RTL vijesti, nakon godina stagnacije tržišta, neprodanih stanova u Splitu itekako ima – ponuda je velika.
U gradu pod Marjanom se tako opet počelo i prašiti, građevinari više ne strahuju od novih ulaganja, razlog – turistički bum nekretnine

Petrokemija podigla kredit u HABOR-u od 200 milijuna kuna

Dijelom sredstava iz tog kredita Petrokemija bi trebala pokriti dugovanja koja ima prema Ini i Prvom plinarskom društvu (PPD), svojim dobavljačima plina, glavnog energenta za proizvodnju.
Vlada u tehničkom mandatu na svojoj je sjednici 31. kolovoza dala je suglasnost i državno jamstvo Petrokemiji za ovo zaduženje, a ministar financija Zdravko Marić tom je prilikom istaknuo da financiranje Petrokemije kreditom HBOR-a predstavlja gospodarski interes za Hrvatsku, budući da je 79,85 posto dionica društva u državnom vlasništvu te se radi o društvu koje je glavni proizvođač mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i značajan sudionik na regionalnom tržištu susjednih zemalja.
Dodao je da se odobrenjem ovog dugoročnog kredita izravno iz sredstava HBOR-a po Programu kreditiranja financijskog restrukturiranja Petrokemiji, uz 100-postotno državno jamstvo, omogućava refinanciranje dijela postojećih obveza kutinske kompanije, a stvorit će se i pretpostavke za bolju pregovaračku poziciju s dobavljačima prirodnoga plina. Time će se, prema riječima ministra financija, otvoriti prostor za nastavak započetih aktivnosti i daljnje mjere financijske i poslovne konsolidacije kompanije u ovoj godini, kao i pripremu proljetne sjetve 2017. godine na kvalitetnijoj razini od ovogodišnje.
Rekao je i da se državnim jamstvom kutinskoj tvrtki  omogućava financiranje s kamatnom stopom koja osigurava konkurentniju proizvodnju i prodaju te povrat kreditnih sredstava, s obzirom da se prošli put Petrokemija zadužila po stopi od 8 do 8,5 posto,
a ovo će se zaduženje realizirati po dvostruko nižoj stopi nekretnine

Građevinski sektor dosegnuo dno, stižu bolji dani

Bez obzira na razmjerno snažan dvoznamenkasti godišnji rast broja izdanih građevinskih dozvola
razdoblju od siječnja do travnja, podaci pokazuju da je predviđena vrijednost radova za koje su
dozvole izdane u istom promatranom razdoblju iznosila svega 5,677 milijuna kuna što je za 21,1%
manje u odnosu na prva četiri mjeseca 2015. godine.
Ipak, smatramo da pokazatelji upućuju na zaključak da je građevinski sektor napokon dosegnuo dno, ohrabrujući očekivanja o početku blagog oporavka u narednom razdoblju. Nakon potisnute investicijske aktivnosti od strane državnog sektora tijekom prvog tromjesečja, pozitivan učinak u narednim razdobljima
očekuje se s rastom bolje iskorištenosti sredstava u okviru EU fondova nekretnine

Pored Vlaića i Dubravko Štimac ulazi u Nadzorni odbor Končara

Štimac je i šef Nadzornog odbora Podravke, predsjednik Nadzornog odbora Zagrebačke burze te član NO-a tvrtke Adriatic Motorways d.d. za upravljanje i održavanje autocesta i naplatu cestarine. Vlaić je također na funkciji nadzornika Podravke i Adriatic Motorwaysa.
Skupština dioničara Končara odgođena je za 10. lipanj (bila je zakazana na 31. svibanj), no sad je dnevni red dopunjen i prijedlozima odluke o opozivu šest nadzornika, zbog isteka mandata, kao i izboru novih.
Zvučno ime koje se predlaže za novog člana NO-a svakako je Ivan Baketa, novi savjetnik za nacionalnu sigurnost prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, poznat i kao njegov bivši poslovni suradnik u ugašenoj tvrtki Soboli. U NO-u Končara također će ući Tomislav Šerić, bivši predsjednik uprave HEP-a, te Roko Vuletić, predsjednik HUP-ove Udruge nautičkog sektora, dok će Nenad Filipović, s obzirom na aktualni mandat člana NO-a kao i u slučaju nastavka obnašanja na istoj funkciji Petra Vlaića, ostati stari-novi nadzornik. Navedeni članovi Nadzornog odbora biraju se na rok od četiri godine,
odluka o njihovu izboru stupa na snagu s danom donošenja, a u  primjenu kreće 4. srpnja. nekretnine

Boban: Bivše vojarne najveći potencijal za greenfield investicije

ZAGREB - Kao jedan od glavnih ciljeva svoje Vlade, i kao sredstvo pokretanja novog ciklusa rasta hrvatske ekonomije te smanjenja javnog duga, premijer Orešković odredio je “stavljanje u funkciju”, ili “oživljavanje” državnih “mrtvih kapitala”, koji sada stoje neiskorišteni, propadaju i zarastaju u korov.
Međutim, hoće li predsjednik Vlade doista uspjeti iskoristiti, odnosno prodati i privatizirati, brojne zapuštene nekretnine u državnom vlasništvu, kako je najavio, ostaje za vidjeti, a njegove izjave i po tom pitanju valja uzeti s rezervom, budući da se i do sada sve planirano ostvaruje izuzetno sporo.
Uostalom, ni jedna vlada u posljednjih 15 godina nije uspjela ekonomski iskoristiti brojne zapuštene državne nekretnine. Tako ni Oreškovićeva nije prva, a sigurno ni zadnja, koja kao jedno od rješenja za pokretanje investicijskog vala vidi u oživljavanju “mrtvih kapitala”, odnosno u angažiranju da se neiskorišteni objekti i zemljišta napokon prodaju ili stave u zakup kako bi od ulaganje u njih država imala neke koristi, i to financijski vrlo opipljive, konkretne.
Tu bi glavnu ulogu trebao imati DUUDI, koji upravlja kapitalom vrijednim 30 milijardi eura. Uspije li se od toga ubrzo privatizirati samo jedan i pol posto, državni bi proračun bio u dobitku za čak 500 milijuna eura, piše Glas Slavonije.
Inače, središnji Registar državne imovine otkriva da je država vlasnik više od milijun nekretnina. Na popisu je više od 27.000 stanova, gotovo 11.000 poslovnih objekata i 70 vila. No, još važnije, država ima udjel u mnogim poduzećima - u njih 440 ima dionice, a u 229 poslovne udjele. U jednim tvrtkama država je većinski, a u drugima manjinski vlasnik, a neka od njih su od strateške važnosti. Međutim, nalaz revizije o poslovanju DUUDI-ja za 2014. godine pokazao je da evidencija nekretnina nije pouzdana.Novi predstojnik DUUDI-ja Tomislav Boban, koji je na tom mjestu u veljači naslijedio Mladena Pejnovića, rekao je kako je prvi korak pripremiti određene državne tvrtke za što kvalitetniju privatizaciju. Prema njegovu mišljenju, tvrtke poput Petrokemije, HAC-a i Imunološkog zavoda, između ostalih, prije prodaje važno je postaviti na zdrave noge.
- Tzv. mrtvog kapitala ima i treba ga staviti u funkciju. Bivše vojarne najveći su potencijal za greenfield investicije i tu će biti dosta posla, jer one faktički ne postoje, rupe su u planovima. Kad su u pitanju trgovačka društva, trebat će donijeti odluku koja su za privatizaciju, a koja se isplati radi dobiti zadržati - naglasio je Boban.
Uglavnom DUUDI-jevi planovi su ambiciozni. Prodaja državnog udjela u Podravki, Končaru, Janafu, HT-u, Državnim nekretninama, Eutelsat Communicationsu i
turističkim tvrtkama prve su na popisu koje bi mogle napuniti proračun. Brzo punjenje proračuna prodajom državne imovine moguće je samo od “živog kapitala”,
odnosno onog koji je na tržištu i kojemu se može utvrditi cijena, dok “mrtvi kapital”, koji je za ovogodišnje punjenje proračuna spomenuo premijer Orešković,
ima niz prepreka i teško ga je brzo osposobiti. Ali stavljanje “mrtvog kapitala” u razvojnu funkciju, kao što je primjerice niz državnih zemljišta,
gdje se može nešto sijati i uzgajati, a ne da na njemu raste korov i glavinjaju štakori, sigurno je bolje nego ga držati neiskorištenim i zaparloženim potencijalom.
Što se tiče zarade od prodaje objekata, doznaje se da bi novac brzo mogao sjesti od prodaje hotela Maestral i Imperijal, za koje je interes iskazalo navodno 15 ulagača, te projekta Muzil, za koji su pristigle dvije neobvezujuće ponude - francuskog investitora Boygues Batiment International i američke nekretninske tvrtke Forbes.
Velik su problem i stanovi u državnom vlasništvu, kako oni primjerice u Zagrebu, tako posebice i oni s područja koja su prije bila u statusu posebne državne skrbi u Slavoniji i Baranji. No, kako pojedinačna prodaja stanova ne bi imala dobar odjek u javnosti, plan je prodati cijelu tvrtku Državne nekretnine unutar koje se nalazi 5000 praznih stanova i poslovnih prostora, a neki od njih su i na vrlo atraktivnim lokacijama, kao što je uži centar Zagreba. Prema procjenama, od prodaje te tvrtke moglo bi se dobiti milijardu kuna. Interes već načelno imaju i mirovinski fondovi.
I dok za tvrtke koje su na tržištu problema s prodajom ne bi bilo, za “mrtvi kapital” utrživost je teška. Jer, primjerice, da bi se neiskorištena zemljišta stavila u funkciju, potrebno je prethodno riješiti imovinskopravne odnose, što je objektivni problem u birokratskim gnjavažama opterećnoj RH, zbog čega investitori zaziru od ulaska na takav administrativno nesređeni teren i odlaze u zemlje u okruženju poput Mađarske i Srbije, pa čak i u BiH.
I dok u Slavoniji i Baranji baš i nema zamjetnih površina (osim poljoprivrednih) u vlasništvu države, niz je atraktivnih terena na obali koji bi mogli privući velike inozemne investitore ili kupce, jer graditi hotele, s obzirom na turistički status RH u današnjem svijetu, i te kako je isplativo ulaganje, što pokazuje i sve veći interes Turske, Kine, Emirata... Po tom pitanju površine u Istri u prvom su planu, ali i lokacije poput Hidrobaza (u sklopu razvojnog projekta Brijuni Rivijera), kompleks zemljišta u općini Bale (Istra), Šepurine kod Zadra, sve do dubrovačkog primorja te zemljišta u Zdenčini i u Dugom Selu kod Zagreba.
Boban tvrdi da interesa ima, posebno za bivše vojarne.
- Iz svakog segmenta državne imovine imamo nešto što zovemo mrtvi kapital. To smo podijelili na tri segmenta. Prvi su stanovi i poslovni prostori. RH ovog trenutka ima u svojoj evidenciji 5714 stanova. Ima 870 praznih stanova, 716 stanova gdje smo u suvlasništvu, a imamo i 1060 bespravno useljenih stanova. A imamo i jedan dio stanova gdje je već pokrenut postupak prodaje, ali tu nije bio neki odaziv...
- Drugi dio su nekurentne nekretnine u smislu bivših vojarni. Lako je prodati nešto što dobro kotira na burzama, no nama je cilj staviti u funkciju što više takve nekurentne imovine i što više uprihodovati od toga. DUUDI je preuzeo dosad preko 200 bivših vojarni, a tu je veliki problem s utvrđivanjem imovinsko-pravnih odnosa. No zainteresiranih ima, svaki dan mi dolaze jedan do dva investitora za te bivše vojarne. Nedavno su bili Slovaci za jednu nekretninu kod Brela. Htjeli bismo i to staviti u funkciju...
- Treći dio su najkurentnije dionice u našim najboljim tvrtkama.
Naravno da su izuzetno važni i potencijalno vrijedni te isplativi, ako se i kad se stave u funkciju (prodaju, zakupe... za inozemne ili domaće ulagače), i “mrtvi kapitali” bivše JNA. Državni ured za upravljanje državnom imovinom preuzeo je od hrvatske vojske čak 3000 garaža u Splitu i Zagrebu, za koje također treba riješiti imovinskopravne odnose, a tek onda se mogu i staviti u funkciju. A za koje će se, kao što je problem i sa stanovima, morati utvrditi realna cijena. Za prodaju nije spreman ni velik broj turističkih kompleksa zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa.
Na kraju, sagledavajući problem “mrtvih kapitala” u cjelini, zaključak se svodi na jedno - najodgovornija je po tom pitanju bila i ostala država, odnosno državna uprava, uključujući i političke interese, dok se dosadašnja uloga DUUDI-ja uglavnom (uz časne izuzetke) svodila na državni servis bez efikasnog učinka. I najgore od svega - u velikom broju slučajeva država kao vlasnik objekata (vojarne, zgrade, zemljišta...), nije reagirala na lokalne, regionalne inicijative. Drugim riječima, “mrtve je kapitale” držala u svojoj nadležnosti, nezainteresirana za postizanje dogovora s gradovima i županijama koje su tražile upravljanje takvim dobrima, odnosno imale su ideja što i kako s “mrtvim kapitalima” na svom području, bilo da se radilo o prodaji, stavljanju u najam, prenamijeni i dr. Doduše, nešto se i uspjelo (primjerice, bivša vojarna Drava u Osijeku postala je sveučilišni kampus!), no golemu većinu takvih materijalnih dobara država i dalje drži u svom portfelju ne dopuštajući gradovima i županijama da s njima sami raspolažu i stave ih u funkciju.
Primjer do koje je razine taj problem eskalirao, jest i slučaj Visa. Naime, zbog više od dva desetljeća propadanja nakretnina bivše JNA na tom otoku, gradonačelnik Visa u kolovozu 2012. tužio je Republiku Hrvatsku.
U međuvremenu je 38 napuštenih vojnih objekata postalo važan dio turističke ponude otoka nekretnine

Rijeka europska prijestolnica kulture 2020.

Proces selekcije trajao je gotovo dvije godine i odvijao se putem Ministarstva kulture. Na poziv objavljen u lipnju 2014., prijavu je do travnja 2015. podnijelo devet zainteresiranih gradova. Povjerenstvo stručnjaka je, nakon evaluacije, u svibnju 2015. preporučilo četiri za drugi natječajni krug. Uz gradove odabrane u drugi krug, za naslov su se još kandidirali Đakovo, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb.
Svi gradovi odabrani u drugi krug ispunili su sve tražene kriterije programa, raspoređene u šest kategorija: doprinos dugoročnoj strategiji, europska dimenzija, kulturni i umjetnički sadržaj, sposobnost provedbe, doseg i upravljanje. Rijeka je prihvaćena kao luka različitosti, postindustrijski grad rada i migracija, koji stvara kreativnost i kulturu.
Europska prijestolnica kulture inicijativa je Europske unije kojoj je cilj istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkoga razvoja europskih gradova, kao i zajedničke kulturne aspekte Europe kako bi pridonijela zbližavanju njezinih naroda i boljem međusobnom razumijevanju. Svake godine izabere se po jednan grad u dvije države članice EU -a pa će tako 2020.
uz Rijeku naslov ponijeti i jedan grad iz Irske, a on će se znati u srpnju nekretnine

Čekajte samo da se u coworking uključe šoping centri i proizvođači kave

Coworking prostori?
Nisu li to zapravo i novi trgovački centri za freelancere i tvrtke? Okupljaju ekipu koju želite vidjeti dok radite.
U njima se usto možete družiti, jesti, obrazovati, sastančiti i surađivati nekretnine

Šibenik traži izvođača za Barone

Projekt je vrijedan 1.377.165 eura, 72% financiran je novcem EU, a ostatak iz gradskog proračuna. Građevinski radovi ukupno iznose oko 5 milijuna kuna, no doznajemo da je preostali dio posla niži od pola milijuna kuna te da je zadarska tvrtka plaćena za izvedene radove sukladno vrijednosti.
Šibenik traži izvođača za završne radove na tvrđavi Barone Zadarski  Ploter,  dosadašnji  izvođač radova na projektu uređenja šibenske tvrđave  Barone,
odlukom investitora Grada Šibenika bit će zamijenjen novim izvođačem  u  samoj  završnici  projekta.
Objekt  su  tamošnje  vlasti već preuzele  i  upravo  traže novog izvođača,
a riječ je o manjem opsegu posla koji  treba  obaviti prije otvaranja tvrđave u skladu s planom, odnosno 29.siječnja, potvrdio nam je šibenski dogradonačenik Danijel Mileta nekretnine

U Ilici se otvara "Lapo Lapo", studio ulične umjetnosti

Studio bi trebao biti platforma za nezavisnu i inovativnu umjetnost, otvoren za sve koji razmišljaju izvan granica konvencionalnih definicija likovnosti
Prvi studio ulične umjetnosti nazvan "Lapo Lapo" otvara se u ponedjeljak u prolazu u Ilici 50 u Zagrebu. Riječ je o svojevrsnom atelieru otvorenog tipa, a iza projekta stoje etablirani street art umjetnici Boris Bare iz skupine Pimp my Pump i Miroslav Petković Modul.
Studio bi ujedno trebao biti platforma za nezavisnu i inovativnu umjetnost, otvoren za sve koji razmišljaju izvan granica konvencionalnih definicija likovnosti,
najavljuju pokretači projekta nekretnine

TPG Real Estate dovršio preuzimanje TriGranita

BUDIMPESTA - TPG Real Estate, nekretninski dio globalnog investicijskog diva TPG, dovršio je preuzimanje TriGranita, jedne od najvećih nekretninskih platformi u Srednjoj Europi.
Kao dio transakcija, TPG je preuzeo portfelj uredskih i maloprodajnih prostora lociranih u Poljskoj uz selektivno izlaganje ostalim lokacijama u Srednjoj Europi.
TriGranit će i dalje biti fokusiran na svoju vodeću srednjeeuropsku nekretninsku platformu s naglaskom na uredske i retail projekte.
Menadzment TriGranita zadrzava svoje pozicije i nakon dovrsetka transakcije, objavljeno je iz TriGranita nekretnine

Zaba prodaje zgradu u centru Zagreba, početna cijena 3,2 milijuna eura

Zainteresirani za kupnju se moraju javiti do 30. studenog s pismom namjere, a završna aukcija održat će se putem interneta.
Podsjetimo, vlasnik zagrebačke banke talijanska Unicredit banka nedavno je obznanila da će smanjiti radnu snagu za 18.200 ljudi nekretnine

Luštica: Novi hotelsko-turistički kompleks Porto Bono

HERCEG NOVI - Između uvala Žanjic i Dobreč, na novskom dijelu poluostrva Luštica mogao bi da bude izgrađen hotelsko turistički kompleks „Porto Bono". Predstavili su ga u skupštinskoj sali autor projekta- saradnik Agencije za izgradnju Herceg Novog Marco Matteucci, v.d. direktor Agencije Nikša Grgurević i Dušan Radović Krušo.
Marco Matteucci zajedno sa svojim ocem izgradio je sličan kompleks i na Costa Esmeraldi u Italiji. Kako je kazao na prezentaciji, kada je u februaru i martu posjetio ovaj dio Herceg Novog, zaključio je da bi nešto slično moglo da se izvede i ovdje, jer Herceg Novi pored prirode, istorijskog nasljeđa, kulture i hrane posjeduje sve da bude kvalitetna turistička destinacija.
- Ideja kompleksa "Porto bono" je da ujedinimo francusku obalu i Costa Esmeraldu. Želimo velike vile i diplomatsko naselje. Imamo ambiciozan projekat i ideje, ogromne kuće sa velikim parkovima, citadelom, hotelima i restoranima i barovima. Projekat je samo ideja za sada i nije konačan, jer moramo da vidimo da li će ga biti moguće realizovati - kazao je Matteucci.
Prema njegovim riječima nastojaće da velike površine ostanu zelene i netaknute, ali za sada još nije precizirano koji će to djelovi biti. Vile će biti izgrađene od prirodnih materijala. Prostor koji će biti iskorišćen je dosta manji od onoga koji je planiran starijim projektom, jer će za gradnju biti iskorišćeno manje od 40%, ostalo će biti zelene površine, osim na dijelu gdje su planirani hoteli, koji zahtijevaju veću površinu, naveo je Matteucci.
On je dodao da bi vile bile građene u modernom i klasičnom stilu, na jedan ili maksimalno dva sprata, a od materijala bili bi zastupljeni staklo i kamen.
- Centar na kome će se odvijati život "Porto Bona" imaće radnje, barove, restorane, koji bi trebalo da liče na stari grad Herceg Novi po izgradnji i konstrukciji. Hoteli takođe ne bi trebalo da budu gabaritni,
glomazni, već da se uklope u ambijent i cjelinu, pojasnio je Matteucci nekretnine