srijeda, 31. kolovoza 2016.

Crna rupa Europe postaje omiljeno odredište zapadnjaka

Sve više ljudi sa zapada, ali i istoka Europe kupuje nekretnine na obali Albanije, a razlog tome nisu samo još uvijek niske cijene
Albanija je dugo bila crna rupa Europe. Stranci koji su ondje ljetovali često su se smatrali avanturistima i pomalo ludima. No, kako javlja Deutsche Welle, danas se mnogi Europljani odlučuju i na još veću avanturu i kupuju nekretnine na albanskoj obali.
Svein Augland jedan je od novih stanovnika ove države jer je prošle godine kupio stan u Sarandi.
'Znao sam samo da je Albanija bila komunistička zemlja i čuo sam užasne priče o albanskoj mafiji. Moja žena me je navela da se zainteresiram za tu zemlju i tako je putovanje počelo', kaže ovaj Norvežanin.
'Moj prvi dojam o Albaniji: odlična klima, malo turista, ljubazni ljudi i vrlo zdrava hrana. Najvažnije je da se do Albanije lako doći iz Norveške, jer ranije smo imali kuću u Brazilu.'
Albanija ga podsjeća na Italiju i Grčku, no u usporedbi s njima još je netaknuta.
Sve veći interes Britanaca
Osim Norvežana, nekretnine u Albaniji kupuju i Šveđani, Danci, Francuzi i Poljaci. Prošle godine sutu balkansku zemlju otkrili čak i Ukrajinci. Nema točnih brojki, ali smatra se da se oko 400 stranaca skućilo u Albaniji, kaže Ilir Konomi iz agencije za prodaju nekretnina Albania Property Group.
'Zapadni Europljani bitno se razlikuju od onih s istoka. Dok Norvežani rado kupuju velike apartmane, Ukrajinci prije svega gledaju na cijenu. Trenutno ima mnogo zainteresiranih iz Velike Britanije. Mogu reći kako se nakon referenduma o Brexitu zanimanje povećalo za 15 posto', priča Konomi.
Tržište nekretnina na albanskoj obali ima koristi od sve više turista u tu zemlju. Tamo redovito obično provode odmor Albanci iz Kosova i iz svih dijelova svijeta, ali ima i sve više drugih turista. Albanska carina je 2015. evidentirala više od 620 tisuća turista u tu zemlju, što je veoma mnogo za zemlju s ukupno tri milijuna stanovnika. A to zanimanje se odražava i na tržište nekretnina, kaže Konomi: 'Uglavnom se kod nas raspituju za stanove na obali. Mnogi od njih su prvo ovdje došli kao turisti i kasnije su se odlučili i nešto tu kupiti.'
Apartmani od 30.000 eura
Konomi je uvjeren da će biti još bolje jer sve se više zna za ljepote Albanije, a u međuvremenu se ljetovanje u toj zemlji može rezervirati i na velikim turističkim internetskim portalima.
'Ova zemlja ne nudi samo sunce, more, dobru klimu, divnu prirodu i susretljive ljude. Turiste osobito privlače i niske cijene. Apartman se može tu dobiti za 30.000 do 60.000 eura i kod ovako niskih kamata mnogi razmišljaju o takvoj investiciji',
smatra Konomi nekretnine Rijeka

Na dalmatinskom otoku pokrenuli projekt kako bi smanjili broj pretile djece

Voditeljica projekta nutricionistkinja Olja Martinić ističe kako je zabrinjavajući podatak o 20 posto pretile djece na Braču te da je projekt pokrenut zato što obitelji neće same moći svladati taj problem.
"Važno je da prilikom mjerenja već sljedeće godine dobijemo drugačije podatke od ovogodišnjih. Svjesni smo kako određene životne navike djece na Braču nisu dovele do tako velikog postotka. Zbog svega smo stupili u kontakt sa Institutom za antropologiju koji od prošle godine provodi međunarodnu širu studiju, odnosno projekt 'Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima'. Cilj nam je da djeca koja su u programu poprave svoje stanje i da se više nikada ne susretnemo s podatkom od 20 posto pretilih na Braču. Program je otvoren za svu djecu otoka, a obuhvatit će djecu vrtića i škola, te će se uz to organizirati i druženje s roditeljima", rekla je Martinić.
Suradnica na Institutu za antropologiju Dubravka Havaš Auguštin rekla je je kako se kroz "Kohortnu studiju rođenih na istočnojadranskim otocima" istražuje pristunost metaboličkog sindroma u tamošnjoj populaciji.
"Metabolički sindrom je skup poremećaja koji uključuju debljinu, povišeni krvni tlak i dijabetes tipa 2. To je opsežan skup kroničnih bolesti koji sve više zahvaća odraslo stanovništvo naše zemlje. Preko 30 posto hrvatske odrasle populacije boluje od metaboličkog sindroma, a naročito neke otočne populacije, što se ne bi očekivalo s obzirom na tradicionalni stil života, mediteransku prehranu i ostale okolišne uvjete. Situacija je zapravo obrnuta jer imamo veliku učestalost metaboličkog sindroma na otocima. Zabrinjavajući je i podatak da sve više djece ima prekomjernu tjelesnu težinu, a značajan postotak njih i povišeni krvni tlak", kazala je Havaš Auguštin.
U istraživanju sudjeluje oko 700 trudnica i njihove djece na Hvaru, Braču, Korčuli, Solinu i Splitu, a cilj je na temelju dobivenih rezultata stvoriti populacijski prilagođeni model rane intervencije kod kroničnih bolesti, što bi trebalo pridonijeti zdravlju budućih naraštaja. Provodi se u KBC-u Split, ginekološkim i pedijatrijskim ordinacijama u Solinu, Splitu i na otocima, a uz domaće sudjeluju i strani stručnjaci.
"Upravo se u splitskom rodilištu proteklih dana rodilo prvo dijete s Brača čija majka sudjeluje u projektu, pa će tako i ono biti dio studije. Cilj je predložiti strategiju rane prevencije i rane intervencije takvih poremećaja", naglasila je Havaš Auguštin,.
Gradonačelnica Supetra Ivana Marković kaže kako je to dugoročni projekt pa će trebati vremena da se dođe do određenih rezultata. Supetar je četvrti grad u Hrvatskoj u kategoriji manjih gradova koji ulažu čak 18 posto sredstava u razvoj sporta i aktivnosti djece, pa je logično da se vodi briga i o poboljšanju zdravlja djece.
Najavila je da će projekt pokušati kandidirati za dobivanje sredstava iz  EU fondova stanovi Zagreb Centar

četvrtak, 25. kolovoza 2016.

utorak, 23. kolovoza 2016.

Lalovac: Poreze na plaće još ćemo rezati

"Planiramo neoporezivi dio dohotka povećati na 3000 kuna, te da se stopa od 40 posto počne primjenjivati tek na iznos plaće veće od 19.000 kuna", najavio je Lalovac.
Bivši ministar financija i kandidat za budućeg ministra Boris Lalovac u razgovoru za Večernji list objasnio je što toi SDP želi napraviti s poreznim sustavom osvoji li vlast. Veliku pažnju posvetio je porezu na dohodak.
"To je visoka stopa, pogotovo u državi koja, budimo iskreni, ne nudi takve javne usluge koje bi mogla naplaćivati 40 posto dohotka. To možda nude Švedska ili Njemačka,
ali Hrvatska još ne. Vidio sam i da je tako visoki porez razlog da nas izbjegavaju velike korporacije. Ali otpori da se to promijeni bili su veliki, posebno u
lokalnoj zajednici koja se financira iz tih poreza. Zato smo kao prvi korak išli na rasterećenje plaća kroz povećanje neoporezive osnovice i podizanje granice
dohotka koji se oporezuje najvišom stopom. Tražimo sveobuhvatnu reformu, kao „dvokorak“, sada planiramo neoporezivi dio dohotka povećati na 3000 kuna, te da se
stopa od 40 posto počne primjenjivati tek na iznos plaće veće od 19.000 kuna. Cilj je da se i lokalne zajednice stignu prilagoditi, jer one su s promjenama poreza
izgubile dvije milijarde kuna prihoda. A one bi svoje projekte više trebale financirati imovinskim porezima, ne samo na nekretnine nego i iz koncesija, i novcem fondova EU.
Dohodak je najvažnija stvar koja zanima svakoga. Nakon šest godina recesije i duge stagnacije dohodaka svaka kuna čovjeka veseli, pa i to ako će dobiti 50 ili 100 kuna manje poreza za platiti. Pogotovo što su, po meni, u odnosu na strukturu ekonomije, porezi previsoki. Kad vidite da na 10.000 kuna neto plaće, što je u Europi neka početna plaća, treba dati još 10.000 kuna doprinosa, poreza i prireza, normalno je da to svakoga pogađa. Za mene bolja je svaka kuna u nečijoj lisnici nego u bilo kojoj administraciji, lokalnoj ili državnoj. Zato u programu Narodne koalicije imamo daljnje porezno rasterećenje plaća jer smatram da je to siguran smjer za nastavak rasta standarda i gospodarstva", smatra Lalovac.
Na primjedbu da je i PDV je među najvišima u Europi Lalovac ima pojašnjenje zašto SDP ne obećava smanjenje stope tog poreza.
"Da, ali koje su danas realne mogućnosti? Jedan postotak niži PDV znači 1,7 milijardi manje prihoda proračuna, dva postotka 3,4 milijarde, puta četiri godine, dobijete 12-13 milijardi kuna koje će proračun izgubiti, a upitno je da li će se razina cijena sniziti, neće li to uzeti trgovci da podmire svoje troškove poslovanja. Ali, slažem se, kad postignemo bolje uvjete, možemo razmišljati o snižavanju opće stope PDV-a. I Europa je digla PDV za dva do četiri postotka i zaključila da je on najmanje štetan za konkurentnost, najveća je šteta kad se jako oporezuje dohodak. Tako da i mi idemo tim smjerom, smanjit ćemo porez na dohodak i tako povećati plaće, te smanjiti PDV na domaće proizvode. Smatramo da treba proširiti „košaricu“ prehrambenih proizvoda na koje se plaća niža međustopa PDV-a, pa smo mislili u tu košaricu staviti i mandarine, jagode, svježu ribu, krumpir. Da to bude poticaj poljoprivredi. Nećemo davati lažna obećanja kao HDZ koji pred svake izbore obećava manji PDV. A HDZ i sam zna da tih obećanih 12-13 milijardi manje naplate PDV-a ne može ispuniti", kazao je Lalovac stanovi Rijeka

petak, 19. kolovoza 2016.

Mađarska i slovenska građevina s najvećim rastom u EU

Hrvatska nije obvezna dostavljati mjesečne podatke o aktivnostima u građevinskom sektoru.
Na godišnjoj su razini aktivnosti u građevinskom sektoru EU u lipnju smanjene za 0,6 posto, nakon revidiranog 0,5-postotnog pada u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu.
Pritom je visokogradnja posustala, uz pad aktivnosti za 0,1 posto, nakon 0,3-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. U niskogradnji je pad bio nešto sporiji i iznosio je 3,6 posto. U svibnju aktivnosti su potonule 5,3 posto.
Eurozona je pak bilježila oporavak, uz rast aktivnosti u građevinskom sektoru za 0,6 posto, nakon revidiranog 0,4-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Pritom su i niskogradnja i visokogradnja bilježile oporavak, uz stopu rasta od 0,3 odnosno 1,5 posto. U prethodnom su mjesecu aktivnosti u tom segmentu smanjene za 0,4 odnosno 1,1 posto.
Među zemljama EU najviše su u lipnju na godišnjoj razini prema raspoloživim podacima Eurostata porasle aktivnosti u Švedskoj, za 16,3 posto. Slijedi Španjolska s rastom aktivnosti za 6,9 posto. Najviše su pak smanjene aktivnosti u građevinskom sektoru Mađarske, za 16,2 posto,
te u onom Slovenije, za 16 posto, i Poljske, za 14,7 posto stanovi Beograd

srijeda, 17. kolovoza 2016.

Predsezona uspješna, posezona bi mogla biti još bolja nego lani

Organizirano je došlo 46,7 posto, a individualno 53,3 posto od ukupnih 4,5 milijuna turista u prvih šest mjeseci ove godine.
Za putničke agencije ovogodišnja predsezona bila je nešto uspješnija od lanjske, a još bolja bi mogla biti posezona, kaže predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Boris Žgomba, ističući da u glavnoj sezoni, zbog slabih mogućnosti investiranja i nedostatka kapaciteta, agencije ne mogu bitnije povećavati promet.
"Rezultati organiziranog prometa za prvih šest mjeseci dokaz su da agencijsko poslovanje, unatoč svim preprekama, može rasti, pogotovo u suradnji s javnim i drugim segmentima privatnog sektora. U tome su važni i agencijska ulaganja, ali i modeli udruženog oglašavanja s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) te potpore koje agencije kao destinacijske menadžment kompanije (DMC) dobivaju od HTZ-a i Ministarstva turizma", ističe Žgomba.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih šest mjeseci ove godine organizirano je (posredstvom organizatora putovanja, među kojima su putničke agencije, touroperatori, razni klubovi, udruženja, savezi) u Hrvatsku došlo tek nešto manje turista nego onih koji su dolazili individualno (u vlastitoj organizaciji). Organizirano je došlo 46,7 posto, a individualno 53,3 posto od ukupnih 4,5 milijuna turista u prvih šest mjeseci ove godine.
Pritom je 2,4 milijuna individualnih dolazaka turista porast od 1,4 posto, a organiziranih 2,1 milijun dolazaka porast od 4,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Sličan je trend i s noćenjima - individualni su ostvarili 53,6 posto od ukupnih 16,6 milijuna noćenja u prvom polugodištu, odnosno 8,9 milijuna ili 0,7 posto više nego lani, dok su organizirani s blizu 7,7 milijuna noćenja u plusu 9,1 posto.
Ukupnim polugodišnjim rezultatima znatno je pridonio lipanj, u kojem je organiziranih dolazaka turista bilo 805,6 tisuća ili 6,6 posto više nego lani, a ti su turisti ostvarili i 12,7 posto više noćenja ili blizu 4 milijuna, no za te su poraste zaslužni jedino strani turisti kojih je organizirano došlo 7,7 posto više, pri čemu su ostvarili 14 posto više noćenja nego u lanjskom lipnju. Organiziranih dolazaka i noćenja domaćih turista bilo je 6,2 odnosno 2,2 posto manje.
Za razliku od porasta organiziranih, individualnih dolazaka turista i njihovih noćenja u lipnju je bilo po oko 4 posto manje, s 1,1 milijunom dolazaka i 5,1 milijun noćenja cijene nekretnina

četvrtak, 11. kolovoza 2016.

Maistra otvara hotel Amarin u koji je uložila 300 milijuna kuna

"Ukupna ulaganja u ovoj godini procjenjujemo na više od 400 milijuna kuna, a u idućem trogodišnjem razdoblju Adris u turistički dio poslovanja planira investirati 1,6 milijardi kuna", kažu iz Maistre, ističući da se osim za početak rada novog hotela Amarin, pripremaju i za rušenje postojećeg hotela Park.
Hotelska kompanija Maistra primit će 18. kolovoza prve goste u novouređeni hotel Amarin u Rovinju u koji je uložila 300 milijuna kuna, a očekuje da će taj hotel u svojoj prvoj sezoni pridonijeti porastu ukupnog broja noćenja te kompanije ove godine za oko 2 posto.
"Početak rada ili tzv. soft opening hotela Amarin planiran je za 18. kolovoza kada stižu i prvi gosti, većinom iz Italije, Njemačke, Austrije i Hrvatske, a tijekom prvog vikenda rada očekujemo u tom hotelu oko 750 noćenja", ističu za Hinu iz Maistre i dodaju da je taj hotel najviše usmjeren na obitelji s djecom.
Hotel ima 280 smještajnih jedinica u kojima se može smjestiti gotovo tisuću gostiju, a zajedno s restoranima, otvorenim i zatvorenim bazenima,
igralištima i drugim proteže se na površini od gotovo 22 tisuće četvornih metara.
U ovoj godini Maistra očekuje 2 posto više noćenja
"Od početka godine do kraja prvog tjedna kolovoza Maistra je ukupno zabilježila 1 posto manje noćenja nego u istom vremenu prošle godine, ali i povećala prosječnu cijenu noćenja. Sezonu smo počeli s manjim kapacitetom, bez kampa i hotela Valdaliso, koji se uređuju, što se odrazilo na dosadašnje rezultate. No, prema trenutnom stanju bukinga i sa skorim otvorenjem hotela Amarin, do kraja ove godine očekujemo do 2 posto više noćenja nego u 2015.", kažu iz Maistre.
Rast noćenja imaju gotovo svake godine, što objašnjavaju dosadašnjim ulaganjima matične kompanije Adris od gotovo 3 milijarde kuna u turističke objekte od četiri i pet zvjezdica, koji su najtraženiji i pokazuju najbolje rezultate.
 "Ukupna ulaganja u ovoj godini procjenjujemo na više od 400 milijuna kuna, a u idućem trogodišnjem razdoblju Adris u turistički dio poslovanja planira investirati 1,6 milijardi kuna", kažu iz Maistre, ističući da se osim za početak rada novog hotela Amarin, pripremaju i za rušenje postojećeg hotela Park.
"Rušenje hotela Park, koji je i jedan od najstarijih u Rovinju, planiramo u listopadu, a na tom mjestu gradit ćemo novi hotel. Ta je investicija vrijedna 500 milijuna kuna i proglašena je strateškom u hrvatskom turizmu. Otvorenje novog hotela očekuje se u 2018.", najavljuju iz Maistre.
Pet godina hotela Lone
Maistra ovog ljeta obilježava i pet godina rovinjskog hotela Lone, koji je, kako kažu, od početka prepoznat kao originalan i moderan hotel.
"Tržišnu poziciju i uspjeh Lonea najbolje pokazuje njegove ostvarene prosječne cijene po sobi/noćenju, ali i popunjenost, razina usluge i zadovoljstvo gostiju i partnera. Od 65 tisuća noćenja u prvoj godini rada, u prošloj godini došli smo na gotovo 114 tisuća noćenja, što je povećanje od 75 posto, dok je prosječna cijena povećana za 20 posto", kažu iz Maistre.
Istodobno, u svih pet godina u Loneu se nije bitnije mijenjala struktura gostiju, pa ih je i dalje najviše iz Austrije, Njemačke, Velike Britanije, Slovenije te Hrvatske. Najčešće ga posjećuju obitelji i parovi u dobi od 30 do 50 godina te poslovni gosti koji ostvaruju gotovo 12 posto ukupnog broja noćenja zahvaljujući brojnim kongresima i poslovnim skupovima u pred i posezoni.
"Iako je povrat investicija kod ovakvih objekata nešto sporiji, Lone se pokazao kao dobro promišljena investicija i za kompaniju i za cijelu destinaciju", poručuju iz Maistre, koja je u hotel Lone uložila blizu 340 milijuna kuna,
što je dosad jedna od najvećih greenfield investicija u hrvatskom turizmu novogradnja Split

utorak, 9. kolovoza 2016.

Prosječna plaća u ovoj industriji u Hrvatskoj iznosi 9.000 kuna

Od ukupnog broja poduzetnika u pivarskoj djelatnosti s dobiti je lani poslovalo njih 16, dok su 23 bili gubitaši.
Rezultat izvoza poduzetnika u proizvodnji piva lani je iznosio 303,7 milijuna kuna, što je povećanje 12,4 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz povećan 2,4 posto, na 290,6 milijuna kuna.
Najveći ukupni prihod iskazala je Zagrebačka pivovara, u iznosu od 993,5 milijuna kuna, dok je Heineken Hrvatska na drugom mjestu s prihodom od  682,9 milijuna kuna.
Na trećem je mjestu Carlsberg Croatia s ukupnim prihodom od 332,3 milijuna kuna, četvrta je Agrolaguna, sa 110 milijuna kuna, dok je peto Prvo hrvatsko pivo 1664, s prihodom od 87,4 milijuna kuna.  
Zagrebačka pivovara iskazala je za prošlu godinu i pozitivan rezultat u iznosu od 167,2 milijuna kuna, a Heineken Hrvatska od 98,2 milijuna kuna.
Prosječna neto plaća u Zagrebačkoj pivovari, gdje radi 540 zaposlenih, 2015. je iznosila 12.198 kuna,
a u Heinekenu 11.225 kuna nekretnine Zadar

četvrtak, 4. kolovoza 2016.

Uskoro počinje KKŠ Summer FEST, a pripremili su brojne glazbene poslastice

U Korušku se u kolovozu vraća festivalska groznica.
U drugom vikendu kolovoza će Radlje ob Dravi biti domaćin najvećem glazbenom festivalu u Koruškoj, KKŠ Summer FEST, kojeg već petu godinu za redom organizira tim mladih studenata iz kluba u Koruškoj. Festival traje tri dana, od 11. do 14. kolovoza u Aqua Parku.
Osim brojnih koncerata na glavnoj pozornici i elektro festivala najavljena su i brojna dnevna zbivanja - zabavna i sportska događanja. Posjetiteljima je također omogućeno
besplatno kampiranje i kupanje u vodenom parku. Više o svemu pogledajte na www.kksfest.si nekretnine Gorski Kotar

utorak, 2. kolovoza 2016.

Nakon Brexita samo Njemačka raste, Britansko gopodarstvo posustaje

U ponedjeljak objavljeno izvješće tvrtke Markit pokazalo je da je u srpnju, neposredno nakon referendumske odluke Britanaca o napuštanju Europske unije, oštro pala aktivnost britanskih poduzetnika.
Gospodarske aktivnosti u Britaniji oštro su posustale nakon 'Brexita' u gotovo svim područjima, što bi tu otočnu zemlju moglo odvesti u recesiju, a usporava se i rast eurozone, pokazuju posljednji podaci.
U ponedjeljak objavljeno izvješće tvrtke Markit pokazalo je da je u srpnju, neposredno nakon referendumske odluke Britanaca o napuštanju Europske unije, oštro pala aktivnost britanskih poduzetnika.
 PMI indeks aktivnosti u proizvodnom sektoru potonuo je s 52,4 boda, koliko je iznosio u lipnju, na samo 48,2 boda, najnižu razinu od veljače 2013. godine.
To izvješće, temeljeno na anketi u 600 industrijskih kompanija, pokazuje situaciju u vezi narudžbi, proizvodnje, zaposlenosti, isporukama i zalihama kompanija, a
 kretanje PMI indeksa iznad 50 bodova ukazuje na rast, a ispod te razine na slabljenje aktivnosti.
"Pad aktivnosti zabilježen je širom industrije, pri čemu je proizvodnja smanjena u tvrtkama svih veličina u potrošačkom, intermedijarnom i investicijskom sektoru. No, izvoznici su izvijestili o rastu zbog pada tečaja funte", kazao je Rob Dobson, ekonomist u tvrtki Markit.
To je jedno od niza izvješća koja ukazuju da se aktivnosti u britanskom gospodarstvu usporavaju nakon odluke o 'Brexitu' 23. lipnja, a mnoga pokazuju i da je palo povjerenje potrošača.
A to, pak, potvrđuje teze onih analitičara koji očekuju da će u roku od godinu dana britansko gospodarstvo uroniti u recesiju.
Analitičari Goldman Sachsa odmah su nakon odluke o 'Brexitu' poručili da će Britanija uroniti u recesiju u roku od godinu dana, vjerojatno početkom 2017. godine.
Njemačka raste, ostali posustaju
Premda ne tako oštro, u srpnju je usporena i proizvodna aktivnost u eurozoni. PMI indeks skliznuo je s 52,8 bodova, koliko je iznosio u lipnju, na 52 boda.
To nije tako zabrinjavajući pad, kažu analitičari, ali upozoravaju na neujednačenost aktivnosti širom tog bloka.
"Pogledate li ispod glavne brojke, naći ćete zabrinjavajuće pokazatelje. Snažan rast proizvodnje i zaposlenosti bilježi se samo u Njemačkoj, dok je rast gotovo zasutavljen u Italiji i Španjolskoj, dok Francuska i Grčka bilježe pad aktivnosti", kaže Chris Williamson, glavni ekonomist u Markitu.
To bi, smatraju analitičari, moglo na jesen navesti Europsku središnju banku (ECB) na daljnje labavljenje monetarne politike, dok će britanska središnja banka najvjerojatnije već u kolovozu smanjiti
kamatne stope kako bi pokušala spriječiti daljnje slabljenje gospodarstva nekretnine Split