četvrtak, 30. rujna 2010.

Vrhovni sud vratio Stari plac Gradu Splitu

Vrhovni sud zaključio je reviziju slučaja Stari plac te je je najvrjednija nekretnina u Splitu od nekih dvjestotinjak milijuna eura, vraćena u gradsko okrilje. Podsjetimo, Županijski sud u Splitu odbacio je tužbu ragbi kluba Nada i presudio da je Hajduk pravomoćni vlasnik Starog placa, odnosno zemljišta u samom centru grada koje vrijedi 200 milijuna eura.

Još 1997. godine RK Nada je tužila Hajduk glede utvrđivanja prava vlasništva na 50 tisuća kvadratnih metara Starog placa. U prvostupanjskom postupku ragbijaši su dobili pozitivnu presudu, ali drugostupanjskom postupku na Županijskom sudu odbačena je njihova tužba i preinačena odluka kojom je Hajduk u tom predmetu ostao pravomoćni vlasnik Starog placa.

Izvor/autor: www.seebiz.eu

ponedjeljak, 27. rujna 2010.

Porez na nekretnine pomeo bi ilegalne iznajmljivače stanova

U pravilu je smanjenje poreznog opterećenja uvijek najbolji put za suzbijanje sive ekonomije u nekoj državi. Zna se da se najviše švercaju cigarete, alkoholna pića, nafta i derivati... dakle ona roba koja je porezno najopterećenija. Iznajmljivanje stanova je, pak, iznimka od tog pravila: tu bi novi porez, onaj na nekretnine, pomeo sve iznajmljivače na crno i usrećio i podstanare, i državu, i lokalne jedinice. Kad bi, primjerice, država odlučila oporezovati tzv. prazne kvadrate, dakle one koji se ne koriste za stanovanje, niti se iznajmljuju, vlasnici tih kvadrata bi se itekako potrudili da izbjegnu porez.

Da bi ga izbjegli, morali bi službeno zaposliti svoje kvadrate, dakle prijaviti podstanare koji su u njima. Pri tome je nužno da porez na takve nekretnine bude veći od poreza na rentu. Primjerice, za prosječni
stan u zagrebačkoj tramvajskoj zoni može se mjesečno dobiti 300 eura, godišnje 3600 eura ili 26.280 kuna, na što je porez na rentu 2760 kuna ili 380 eura, dakle nešto više od jednomjesečne najamnine. Ako je i vlasnik u Zagrebu, na to mora platiti još 18 posto prireza, dakle još 500 kuna ili 68 eura.

Ukupno nešto manje od 450 eura. Kad bi se takve nekretnine oporezovale sa jedan posto poreza na svoju vrijednost, a neka stan vrijedi 100 tisuća eura, bilo bi to 1000 eura poreza godišnje. Vlasnici bi se jako potrudili da ih što prije iznajme ili prodaju kako bi se riješili novih troškova. Podstanarima bi takav porez bio pun pogodak jer veća ponuda stanova na tržištu odmah znači i niže cijene, a svakako i sigurnost: napokon bi dobili normalne ugovore o najmu.

Izvor/autor: Jutarnji list/PressCut


Pogledajte cijene stanova u Splitu

srijeda, 22. rujna 2010.

Trenutačno isplativiji najam od kupnje stana

Svakome je od nas cilj ostvariti vlastiti krov nad glavom. No prije donošenja odluke treba izvagati pozitivne i negativne strane obiju mogućnosti – kupnje i najma. Najam je financijski isplativiji, ali se u unajmljenom stanu ne možete osjećati slobodno kao u vlastitom. Posebice onda kada je razlika između kupnje i najma oko 120 eura mjesečno.

Nađete li se u dilemi - plaćati najamninu sljedećih 30 godina ili podići kredit na isto razdoblje, pogledajte što pokazuju računice i mišljenja stručnjaka.

Prosječna je plaća hrvatskoga građanina u lipnju iznosila 5.415 kuna, a najam stana od 40 metara kvadratnih iznosi 2.511 kuna, znači da ćete za najam stana od 40 metara kvadratnih u Zagrebu morati izdvojiti čak 46,4 posto svojih prihoda.

Pogledajte cijene stanova po kvartovima, stanove za iznajmljivanje i prodaju na području grada Splita.

Izvor/autor: www.seebiz.eu

nedjelja, 19. rujna 2010.

Prodaja vojne imovine?

Kad bi država odmah prodala 45 bivših vojnih nekretnina, koje je MORH proglasio neperspektivnima za vojne ciljeve, i to po minimalnoj cijeni od 100 eura za metar četvorni, Hrvatska više nebi imala proračunskog deficita koji danas doseže oko 14 milijardi kuna, a još bi joj i ostalo oko dvije milijarde kuna! Naime, tih 45 objekata od Savudrije do Čilipa - najveći dio u Dalmaciji, pokriva površinu od stvarno nevjerojatnih 22,7 milijuna kvadrata, kako je ovih dana istražio Novi list.
stan u Splitu.

Nažalost, nijedan od njih nema ni osnovni preduvjet za prodaju, jer prostornim planovima nisu smješteni unutar građevinskih zona, pa bi bilo doista iluzorno očekivati da bi nekoga zanimali. Vlada je sad napokon odlučila nešto pokrenuti, angažirani su sudski vještaci koji će procijeniti vrijednost tih objekata.

Prvi na redu - od nekretnina u Dalmaciji - na prodaju će navodno biti ponuđen kompleks u Šepurinama na cijelih milijun kvadrata južno od ceste Zadar - Nin, koji je u prostornim planovima proglašen zonom ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene, ali se pojavio problem naknade bivšim vlasnicima dijela kompleksa. Prodavat će se, nadalje, i vojarna Ravnice, te skladište Plovanija u Zadru, a na šibenskom području zemljište bivšeg vojnog skladišta Jamljak i vojarna Kruščica.

Izvor/autor: Vrime/PressCut

utorak, 14. rujna 2010.

Novogradnja i starogradnja: prednosti i mane

Na zagrebačkom tržištu ponuda stanova nikad nije bila veća i raznolikija. Unatoč tome, ili baš zato, odluka o izboru nije laka jer svi oni koji se odlučuju na investiciju života, pogotovo u ovim teškim vremenima, suočavaju se s nizom pitanja na koja nema jednoznačnih odgovora. Primjerice, je li bolje kupiti stan u novogradnji ili stariji stan, u centru, nekom rubnom gradskom naselju ili u okolnim gradićima, i kako ti faktori utječu na cijenu?

Odgovore na neka od tih pitanja u zagrebačkim je agencijama potražio City24.hr, mreža portala za nekretnine u istočnoj i srednjoj Europi koji pokriva i Hrvatsku, dio skandinavske medijske kuće Alma Media iz Finske.

Temeljno je pitanje novogradnja ili starogradnja?
Novi stanovi mogu lijepo izgledati, ali i biti loše građeni i nekvalitetniji od stanova iz 70-ih, 80-ih godina ili onih s početka prošlog stoljeća. Razlika u kvaliteti između novih i starih stanova u većini je slučajeva golema. U starogradnjama su, primjerice, uglavnom zajednički vodomjeri i grijanje na toplanu pa stanar ne može štedjeti i tako utjecati na potrošnju kao u novim zgradama, u kojima svaki stan ima svoja brojila

Materijali koji se danas ugrađuju znatno su kvalitetniji nego oni prije dvadeset i više godina - govori Bernarda Sočev iz Euro-interijera. Nove tehnologije uistinu su donijele velike poboljšice u stanogradnji na koje su investitore obvezali i hrvatski su tehnički propisi. No kako svaki investitor nastoji pri gradnji postići što veće uštede, pa i u količini primjene novih tehnologija, novogradnje u tom kvalitativnom smislu ne mora nužno odražavati dosegnutu razinu tehnološkog razvoja- smatra Rumica Baranović iz agencije Sedamnaest.

Stare su zgrade češće građene prirodnim materijalima, stanovi su razmjerno prostraniji, u njima čovjek ima osjećaj postojanosti, stabilnosti, dugotrajnosti... pa su u funkcionalnom i duhovnom smislu nekako ugodniji. Gledajući kvalitetu na taj način, starogradnja je u prednosti nad novogradnjom - ističe R. Baranović te dodaje daje kvaliteta složen pojam pa se, gledajući različite aspekte stanovanja i života, relativizira i razlika kvalitete između novog i starog stana. I novogradnje i starogradnje imaju svoje prednosti- tvrdi i Maja Borovec iz agencije Basics

Prednosti novogradnje su novi materijali, ali i mogućnost, kupuje li se stan u fazi gradnje, da ga kupac prilagodi stan vlastitim željama i potrebama. Starogradnja pak ima debele zidove, visoke stropove. Prednost su novih stanova kvalitetniji materijali i nove građevne tehnologije gradnje često je presudna lokacija, bilo da je riječ o centru grada, bilo o naselju s kompletiranom komunalnom i društvenom infrastrukturom. Sve to, dakako, utječe i na cijenu stana.

No ne bi se smjeli zanemariti ni relativno česti paradoksalni slučajevi, upozorava Baranović, kad kupac iz svojih emotivno subjektivnih razloga, neovisno o stvarnoj kvaliteti, želi kupiti upravo određenu nekretninu bez obzira na realnost cijene. U takvom slučaju je i cijena opravdana jer, smatra Baranović, tržišna cijena nije ništa drugo nego refleks proporcionalan snazi želje kupaca da kupe određene nekretnine.

U svakom slučaju, zaključuju sugovornice, nužna je pomoć stručnjaka koji će vidjeti prednosti i mane nekog stana koje laik ne vidi bio on novi ili stari.

Izvor/autor: Večernji list/PressCut