srijeda, 30. studenoga 2016.

Najavljena prodaja manjih državnih udjela u tvrtkama i stanova te promjene u sustavu bonusa i otpremnina

Ministar državne imovine Goran Marić kazao je u srijedu da će se nakon Nove godine krenuti s prodajom udjela u tvrtkama u kojima država ima do 10 posto vlasništva jer nema nikakvog opravdanog razloga da se ti udjeli zadržavaju.
U emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" Marić je kazao da ga čudi da lakše prodajemo tvrtke u kojima država ima veliki udio, i to ishitreno, dok se s druge strane zadržavaju tvrtke u kojima ima do jedan posto udjela.
"Hrvatska  ima vlasništvo u 468 tvrtki, u više od 100 tvrtki država ima udio manji od jedan posto. Nema nikakvog opravdanog razloga da se to zadržava, ne samo u tvrtkama gdje je vlasništvo ispod jedan posto, već i u onima ispod pet i deset posto. Te tvrtke s malim udjelima državnom vlasništva ići će u prodaju putem javnih natječaja odmah poslije Nove godine", rekao je Marić
Država, naveo je, ima i velik broj poslovnih prostora, stanova, odnosno nekretnina u svojem vlasništvu, a oko 990 stanova u državnom vlasništvu prazno je i zapušteno.
U većini slučajeva ti se stanovi, također putem javnih natječaja, trebaju prodati, a prihodi od te imovine usmjerit će se u korisne svrhe, ali će se određeni broj stanova ostaviti za državne dužnosnike, za potrebe države, kazao je Marić.
Isto tako, Marić tvrdi da se tvrtke više neće niti skidati niti stavljati na popis strateških putem telefonskih sjednica. Sam popis tvrtki od strateške važnosti mijenjat će se, a trenutno se radi uvid u to. Bit će promjena, kaže, na popisu strateških društava, neke će se tvrtke maknuti, a neke staviti na taj popis.
Marić je kazao i to da je u 22  javna poduzeća potpuna blokada i da u njima treba hitno donijeti odluku o imenovanju ili predsjednika uprave ili manjeg broja članova nadzornog odbora. Potom će se u javnim natječajima, koji kreću nakon Nove godine, imenovati svi članovi i uprave i nadzornih odbora.
Do njihova imenovanja bit će prijelazno rješenje kada će se u tim tvrtkama imenovati čelnici na rok od šest mjeseci nekretnine Gorski Kotar

petak, 25. studenoga 2016.

Hotelijeri od države traže stabilnost

Rast poreza u turizmu, najava poreza na nekretnine te nedostatak radne snage u turizmu bile su glavne teme prvog dana kongresa koji traje do danas.
Od države samo tražimo stabilno okruženje za poslovanje, a mi ćemo dalje investirati jer to znamo i želimo raditi, poručio je Ronald Korotaj, predsjednik Udruge poslodavaca
u hotelijerstvu Hrvatske, s Kongresa hotelijera u Zagrebu.
Rast poreza u turizmu, od rasta PDV-a na ugostiteljske usluge na 25 posto, najava poreza na nekretnine te nedostatak radne snage u turizmu bile su glavne teme prvog dana kongresa koji traje do danas. "Turizam je dinamična djelatnost u kojoj nema čekanja, a mi smo premala zemlja da se bavimo nekvalitetom, zato nas pustite da radimo", kaže Korotaj,
koji žali što nema zakona o turističkom zemljištu, zbog čega hotelijeri ne mogu investirati u skladu sa zahtjevima tržišta nekretnine Split

srijeda, 23. studenoga 2016.

Slavonski Brod: Za mlađe od 45 godina najam stanova i građevinskog zemljišta

Dvije stambene zgrade bit će izgrađene u Ulici Vida Došena i svaka će imati po šest stanova - tri stana površine 47 metara četvornih i tri površine 58 metara četvornih. Za njihovu gradnju već je pokrenut postupak javne nabave za izvođača radova. Procijenjena vrijednost prve roh bau faze je 1,5 milijuna kuna. Najmoprimci, osim što moraju biti mlađi od 45 godina, ne smiju imati u vlasništvu nekretninu na području Hrvatske.
Slavonskobrodski gradonačelnik najavio je danas da će se uskoro raspisati javni natječaj za davanje prava građenja obiteljskih kuća na 15 parcela u vlasništvu toga grada. Mlade obitelji pravo gradnje dobit će na 99 godina, uz mogućnost otkupa parcele nakon 10 godina. Do otkupa ili isteka ugovora za najam parcele budući korisnici plaćat će oko 100 kuna na mjesec, što će im se obračunati pri otkupu parcele.
U Slavonskom Brodu cijena građevinskih parcela trenutačno se kreće od 15 do 25 tisuća eura, što je za mnoge mlade obitelji prepreka, rekao je Duspara.
Zakupci gradskih parcela imaju obvezu u roku od tri godine na njoj izgraditi obiteljsku kuću. Gradonačelnik Duspara rekao je kako je u gradskom vlasništvu trenutačno stotinjak
parcela koje bi po tom modelu mogle biti ustupljene mladim obiteljima novogradnja Velika Gorica

U rujnu graditeljske aktivnosti u EU pale 0,3 posto

Na godišnjoj su razini, pak, graditeljske aktivnosti u eurozoni porasle za 1,8 posto, dok su na području EU-a oslabile 0,2 posto.
Najveći skok aktivnosti u graditeljstvu u rujnu je, u odnosu na isti lanjski mjesec, ostvarila Nizozemska, za 7,8 posto, a slijede Švedska, s rastom od 6,1 posto, i Španjolska, s 3,9 posto.
Aktivnosti u graditeljskom sektoru na godišnjoj razini najviše su potonule u Slovačkoj, za 17,9 posto, Poljskoj, za 16,1 posto, te Mađarskoj, za 13,2 posto stanovi Čukarica

srijeda, 16. studenoga 2016.

'Do ljeta odluka tko će graditi Pelješki most'

Izgradnja Pelješkog mosta ide u tri faze – izgradnja samog mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona, a one su ukupno vrijedne 370 milijuna eura.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u srijedu je kazao da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbacila žalbu u pretkvalifikacijskom postupku za izbor ponuditelja za izgradnju Pelješkog mosta te da će se do ljeta odlučiti tko će ga graditi.
Hrvatske ceste raspisale su 21. lipnja natječaj za prikupljanje ponuda građevinskih poduzeća zainteresiranih za gradnju, čiji radovi u prvoj fazi koštaju 1,75 milijardi kuna. No, natječaj je zaustavljen 7. listopada zbog žalbe sudionika.
Taj natječaj za Pelješki most ide u dva stupnja, istaknuo je Butković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".
"U prvome stupnju, koji sada traje, provjerit će se sve pravne, financijske i tehničke karakteristike ponuditelja, to je tzv. pretkvalifikacija. U tom postupku je postojalo nekoliko žalbi. Ja ih ne mogu komentirati, međutim jučer je došla obavijest Državne komisije da je odbijena žalba i još 15-ak dana traje taj prvi stupanj te više nema mogućnosti žalbe", izjavio je ministar.
Po njegovim riječima, sredinom siječnja kreće drugi stupanj. "Ostat će najbolji, najspremniji, i onda će se, po našoj procjeni, do ljeta odlučiti u tom drugom stupnju tko će graditi Pelješki most", izjavio je Butković.
Izgradnja Pelješkog mosta ide u tri faze – izgradnja samog mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona, a one su ukupno vrijedne 370 milijuna eura.
Kako je kazao Butković, Vlada se odlučila za sufinanciranje od stane Europske komisije i u srpnju je proslijeđena prijava tzv. velikog projekta u Bruxelles.
"Ovih dana očekujemo pozitivnu odluku JASPERSA", naveo je Butković stanovi Belveder

ponedjeljak, 14. studenoga 2016.

U rujnu 30 posto više građevinskih dozvola te 110 posto veća vrijednost radova

ZAGREB - Tijekom rujna u Hrvatskoj je izdano ukupno 767 građevinskih dozvola, što je čak 30,2 posto više nego u istom lanjskom, dok je vrijednost radova i više nego udvostručena, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Građevinskim dozvolama izdanim u rujnu predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti od 3,61 milijardi kuna, 109,9 posto više u odnosu na radove planirane dozvolama iz devetog mjeseca lani, kada je vrijednost radova iznosila 1,72 milijarde kuna.
Od ukupnog broja dozvola izdanih u rujnu ove godine, 605 dozvola izdano je za zgrade, a 162 za ostale građevine poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, brana, sportskih terena i sl.
Pritom je za novogradnje izdano 530 dozvola, a za rekonstrukcije, dakle nadogradnje, prenamjene i sl. 237 dozvola.
Dozvolama iz rujna predviđeno je da će se u izgradnju novih zgrada i ostalih građevina uložiti 3,17 milijardi kuna, 112,7 posto više nego u rujnu prošle godine, a u rekonstrukciju zgrada i ostalih građevina 443 milijuna kuna, što je 92,2 posto više.
Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu kako je broj izdanih građevinskih dozvola iz rujna ove godine najviši od svibnja 2012. godine, dok je predviđena vrijednost radova najviša od prosinca 2011. godine.
"Rast broja dozvola dosad nije bio prikladno praćen rastom predviđene vrijednosti radova zbog skromne vrijednosti radova na ostalim građevinama.
U posljednja se dva mjeseca situacija promijenila visokim rastom vrijednosti infrastrukturnih radova koja je udvostručena u odnosu na onu bilježenu
u tim mjesecima prošle godine. Očito se uz nastavak visoke dinamike izdavanja broja građevinskih dozvola za infrastrukturne projekte povećava i obujam većih,
odnosno vrjednijih investicijskih radova", napominju iz HGK.
Po podacima DZS-a, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci izdano je 5.556 građevinskih dozvola s predviđenom vrijednošću radova od 15,7 milijardi kuna. Broj dozvola izdanih u prvih devet mjeseci je za 23,7 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju, dok je vrijednost radova porasla za 13,3 posto.
"Time se ovogodišnji devetomjesečni kumulativ broja izdanih dozvola, nakon niza godina krize, oporavio na razinu iz istog razdoblja 2012. godine, dok se istodobno predviđena vrijednost radova kreće na razini iz prvih devet mjeseci 2011. godine", ističu iz HGK.
Naglašavaju kako je oporavak sklonosti ulaganju vidljivi i u stanogradnji u kojoj broj izdanih dozvola za stanove na godišnjoj razini kontinuirano raste u posljednjih šest mjeseci.
Po podacima DZS-a, dozvolama izdanim u rujnu predviđena je gradnja 1084 stanova s prosječnom površinom od 83,6 četvronih metara. Dozvolama izdanim u prvih devet mjeseci planirana je izgradnja 6.515 stanova, prosječne površine 90,9 kvadrata.
Analitičari Komore napominju kako naznake oporavka stanogradnje sugerira činjenica da je u prvih devet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine izdano 31,4 posto više građevinskih dozvola za stanove, s 26,8 posto većom korisnom površinom stanova.
"Tendencija međugodišnjeg rasta broja izdanih građevinskih dozvola sugerira daljnji oporavak građevinske aktivnosti u narednom razdoblju. To će, zbog multiplikativnog efekta, pridonijeti dinamiziranju ukupnog gospodarskog rasta, pri čemu ove godine očekujemo realnu stopu rasta BDP-a od najmanje 2,2 posto", komentar je direktora Sektora za financijske institucije,
poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića stanovi Kacunar

četvrtak, 10. studenoga 2016.

Tehnika sklopila ugovor o izgradnji stambene zgrade u Zagrebu

Dio nadzemnog dijela namijenjen je stanovanju - 40 stambenih jedinica različitih struktura
Početak gradnje je odmah nakon uvođenja u posao. Predvidivi rok izgranje je 12 mjeseci nekretnine

ponedjeljak, 7. studenoga 2016.

Zagrebačkoj banci prestižno priznanje časopisa The Banker i PWM-a

Ključan faktor u ocjenjivanju najboljih bio je na koji način banke isporučuju svoje usluge privatnog bankarstva, a proces odlučivanja trajao je nekoliko mjeseci.
Zagrebačka banaka dobila je prestižnu nagradu za najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj koju dodjeljuju magazin The Banker i Professional Wealth Management (PWM),
izdavač Financial Timesa. Nagrada Zagrebačkoj banci dodijeljena je u sklopu „Global Private Banking Awards 2016“ koji se nedavno održao u Londonu. UniCredit,
čija je Zagrebačka banka članica dobio je tako dvije prestižne nagrade – „Najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj“ i „Visoko preporučena“ u diviziji Srednja i
Istočna Europa i Mađarska. Nagradu je u ime UniCredita u Londonu preuzela direktorica Privatnog bankarstva Zagrebačke banke Helena Ćorić  stanovi Rijeka

Zagrebačkoj banci prestižno priznanje časopisa The Banker i PWM-a

Ključan faktor u ocjenjivanju najboljih bio je na koji način banke isporučuju svoje usluge privatnog bankarstva, a proces odlučivanja trajao je nekoliko mjeseci.
Zagrebačka banaka dobila je prestižnu nagradu za najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj koju dodjeljuju magazin The Banker i Professional Wealth Management (PWM),
izdavač Financial Timesa. Nagrada Zagrebačkoj banci dodijeljena je u sklopu „Global Private Banking Awards 2016“ koji se nedavno održao u Londonu. UniCredit,
čija je Zagrebačka banka članica dobio je tako dvije prestižne nagrade – „Najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj“ i „Visoko preporučena“ u diviziji Srednja i
Istočna Europa i Mađarska. Nagradu je u ime UniCredita u Londonu preuzela direktorica Privatnog bankarstva Zagrebačke banke Helena Ćorić stanovi Zagreb Centar

četvrtak, 3. studenoga 2016.

Domaće banke sve se manje financiraju kod stranih vlasnika

Proces razduživanja banaka zapravo je povratak u normalu, kaže Anton Starčević iz RBA.
Proces razduživanja banaka prema inozemnim vlasnicima traje već godinama, a to je i ove godine važno obilježje u smislu izvora financiranja i njihove strukture.
Ukupne su im obveze po kreditima u osam mjeseci ove godine pale za gotovo tri milijarde kuna ili 11 posto, najvećim dijelom upravo zbog zatvaranja kredita inovlasnika.
Na kraju kolovoza oni su iznosili 2,2 milijarde, što je više nego upola manje nego na kraju 2015. Usporedbe radi, u lanjskom kolovozu banke su koristile više od 11
milijardi kuna kredita svojih vlasnika, dok su prije tri godine bili čak 10 puta veći nego danas.  Iz godine u godinu smanjuju se i depoziti inozemnih vlasnika.
U hrvatskim bankama danas drže oko 7,4 milijarde kuna (oročenih) depozita, što je gotovo upola manje nego na kraju prošle godine, umalo dvije trećine manje nego
prije godinu dana i gotovo tri četvrtine manje od 28 milijardi, koliko su držale prije tri godine.
Ukupni su depoziti banaka u osam mjeseci ove godine ipak povećani, i to sa 301 na 305 milijardi, a pritom se najveći porast (sa 76 na 91 mlrd.) bilježi kod transakcijskih računa. Znatno manjih četiri milijarde kuna porasli su štedni depoziti, dok su ukupni oročeni okopnili 15-ak milijardi. U isto vrijeme, ovdašnje su banke smanjile i iznos depozita koje drže kod stranih matica; u godinu dana (od lanjskog kolovoza) oni su se stanjili sa 4,8 na 1,7 milijardi, dok su, primjerice, prije tri godine kod njih držale oko 8,3 milijarde. Zanimljivo je primijetiti i da je iznos kredita plasiranih inovlasnicima danas više nego duplo veći od kredita primljenih od matica.
Krediti maticama dosegnuli su 5,2 mlrd. kuna. Još prije tri godine oni su bili prisutni tek u tragovima. Višegodišnje razduživanja financijskog sektora poklopilo se s recesijom i općenito padom potražnje za kreditima, ali i nekim investicijski ne baš poticajnim potezima vlasti u Hrvatskoj. No, gleda li se šira slika, taj proces razduživanja je zapravo "povratak u normalu", kaže Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke. U vrijeme internacionalizacije financijskog sektora, početkom prošlog desetljeća, naše je gospodarstvo imalo manjak domaće štednje u odnosu na investicije, pa je i kreditna ekspanzija koja je uslijedila rezultirala produbljivanjem vanjskih neravnoteža. Danas domaća štednja premašuje investicije i utoliko i proces razduživanja
s inozemstvom treba zapravo gledati kao pozitivan proces, zaključuje Starčević nekretnine Rijeka

utorak, 1. studenoga 2016.

Vodim 30 velikih hrvatskih tvrtki na pregovore o ulasku na tržište Ukrajine

Što konkretno očekujete od foruma?
Na Forumu će, osim poslovnih razgovora, biti i izlaganja proizvoda koje će predstavljati  naše će tvrtke. Radit ćemo degustacije budući da naših proizvoda zapravo u Ukrajini gotovo da i nema. Tek nešto malo je na tržištu sa svojim proizvodima prisutna Podravka. S obzirom na to da sam već obavio razgovor s najvećim trgovačkim lancima koji u ponudi imaju nešto eskluzivnije prehrambene proizvodnje, mogu reći da postoji ogroman interes za našim proizvodima. U prvom redu mislim na pršut, sireve, pancete, kulen, maslinovo ulje, vina, razna alkoholna pića, ali i riblje konzerve, ajvar, masline, različite riblje prerađevine, janjetinu itd. Ukrajinski narod ima jako slične načine prehrane kao i mi i mislim da imamo ogromnu šansu da se na njemu pojavimo i budemo  konkuretni te potaknemo robnu razmjenu.
Mislite li da hrvatske tvrtke mogu napraviti veliki iskorak nakon foruma?
Moje dosadašnje iskustvo pokazalo je kako imamo veliku šansu i mogućnosti na ovom velikom tržištu. Odlučio sam utjecati na promjenu percepcije naših tvrtki prema tržištu Ukrajine te sam, kao veliki entuzijast i poznavatelj ove zemlje, i postavljen na funkcije koje sad obavljam. Učinit ću sve da robna razmjena između dvije zemlje bude veća nego je do sada bila i da svaku godinu raste. Na Forumu će sudjelovati razni ljudi iz vlasti i iz biznisa, a našim će tvrtkama biti omogućeno da razgovoraju s najvećim distributerima i trgovcima te im želim pomoći u realizaciji i potpisivanja ugovora. Potporu imamo od ukrajinske vlasti, premijera Plenkovića, Ukrajinske gospodarske komore, veleposlanika Ukrajine u Hrvatskoj... Potencijali su veliki, jer zemlja koja ima 45 milijuna stanovnika i
slične prehrambene navike morala bi i trebala biti interesantna za naše proizvođače stanovi Rijeka