četvrtak, 28. listopada 2010.

Kuća ili stan? Kvadrati kuća znatno jeftiniji nego stanova

Za stan u Zagrebu se za kvadrat tražilo 1564 eura, za stan u Splitu 1688, za stan u Rijeci 1469, a za stan u Osijeku 730 eura, čak 53 posto manje nego u Zagrebu. Kupiti kuću ili stan dvojba je mnogih kupaca jer su kuće po četvornome metru znatno jeftinije od stanova. Prema podacima portala Crozilla.com, u Osijeku je, primjerice, četvorni metar kuće čak 24,2 posto jeftiniji od četvornog metra stana. U Splitu je jeftiniji 21 posto, Zagrebu 14,9 posto te u Rijeci 14 posto. Iznimka je Zadar u kojem su kvadrati kuća skuplji od kvadrata stanova u Zadru, što Crozillini analitičari pripisuju velikom zanimanju i domaćih i stranih kupaca koji preko Crozille traže povoljnu priliku za kupnju kuće.

Analiza cijena koju je taj portal napravio za ponudu u rujnu pokazala je da su cijene kuća bile u prosjeku niže 2 posto nego u kolovozu. U Zagrebu su jeftinije 3,9 posto i za kvadrat su se u prosjeku tražila 1564 eura. Za kuću u Vrapču od 223 m2 stambene površine traži se 250.000 eura. U Puli su prema kolovozu pale 1,2 posto te su iznosile 1465 eura po kvadratu. Najveći pad - 5,4 posto - dogodio se u Osijeku u kojem se za kvadrat tražilo u prosjeku 730 eura, čak 53 posto manje nego u Zagrebu. Cijena kuća u Zadru porasla je simboličnih 0,1 posto i u rujnu je iznosila 1736 eura po kvadratu. U Rijeci je prosječna cijena kuća ostala nepromijenjena (1469 €/ m2) kao i u Splitu (1688 €/ m2) u kojem su cijene stanova rasle.

Mala udaljenost, a velika razlika u cijeni odnos je između kuća na području Zagreba i Zagrebačke županije pa su preko Crozille najtraženije kuće u zagrebačkom prstenu. Na drugom su mjestu po potražnji Zagreb te Zadar, Split i Krapinsko-zagorska županija. Zagreb je skuplji od svih glavnih gradova susjednih zemalja, osim Ljubljane u kojoj su kuće skuplje 24,5 posto (1948 €/m2). Za kuće u Beogradu traži se 1499 €/m2, u Podgorici 1208 €/m2, a u Skoplju 1001 €/m2

Izvor/autor: Večernji list/PressCut

subota, 16. listopada 2010.

Sinovčić nastavlja gradnju u Zadru

Zadarski poduzetnik Reno Sinovčić nastavio je nakon mjesec dana gradnju nove poslovne zgrade medijske kuće Vox u blizini TC-a Kaufland usred Zadra. Nakon što je platio 1,5 milijuna kuna komunalnog doprinosa s pratećim kamatama, dobio je građevinsku dozvolu, potvrdili su u nadležnom uredu Grada Zadra, kako prenose internetski portali stanovi Zadar.
 
Inspekcija mu je zabranila radove 13. rujna jer nije imao svu dokumentaciju za gradnju budućeg medijskog sjedišta Vox veličine 4000 četvornih metara, na atraktivnom terenu nasuprot zadarske policije. Nije imao ni nadzornika nad radovima tvrtke Gortan direktora Zdravka Galića. Dan nakon pečaćenja gradilišta, Sinovčić je dostavio potrebnu dokumentaciju i platio dugove za doprinose. Nije jasno što će biti s kaznenom prijavom Ministarstva zaštite okoliša i graditeljstva protiv Sinovčića zbog bespravne gradnje. 

Medijima su svojevremeno bile zanimljive i okolnosti kupnje u centru Zadra. Sinovčić je atraktivno zemljište u Zadru kupio 2008. na javnom nadmetanju od Grada Zadra za 4.738.000 kuna. U početku je bila dopuštena gradnja zgrade s podzemnom garažom do 100 mjesta, prizemljem i dva kata. Sudski vještak zemljište je procijenio na 186 eura po metru četvornom. 

Pogledajte nekretnine Zadar.

Izvor/autor: Slobodna Dalmacija/PressCut

utorak, 12. listopada 2010.

Na listi za POS-ove stanove 2248 splitskih obitelji

Grad Split uskoro će i formalno potvrditi listu prvenstva za kupnju stanova iz Programa poticane stanogradnje (POS) za koju se putem natječaja do 20. svibnja prijavilo 2248 splitskih obitelji. No, ista lista vrijedit će i za kupnju "jeftinih stanova", koji bi se prema projektu splitskoga gradonačelnika Željka Keruma nakon izmjene prostorno-planske dokumentacije trebali graditi u splitskim industrijskim zonama, te prodavati za samo 1000 eura po metru četvornom.

Već sam razgovarao s vodećim svjetskim bankama koje su zainteresirane da taj projekt prate od izrade dokumentacije do gradnje uz vrlo niske kamate, niže od šest posto. Već je nekoliko lokacija spremno i sve bi trebalo teći brzo. Očekujem da će svi podstanari, koji budu solventni, ući u taj projekt i kupiti stanove, kaže Kerum.

Prema Zakonu o POS-u, najviša moguća cijena po četvornome metru stana može biti 1109,37 eura. Gradski oci još su potkraj 2007. godine najavili izradu nove natječajne liste za POS-ove stanove ističući da će Grad snositi troškove pribavljanja sve dokumentacije onima koji se budu natjecali, a neće dobiti stanove. Na staroj listi prvenstva, koja više ne vrijedi, bilo je oko 1400 obitelji od kojih je samo 384 kupilo stanove u  splitskom POS-ovu objektu na Brodarici.

Nezadovoljan sporošću državne administracije, splitski gradonačelnik je najavljivao da će Grad osnovati i vlastitu agenciju za promet nekretninama koja će se baviti rješavanjem problema POS-a. POS je jedan od prioriteta Kerumove gradske vlasti i trenutačno se pregovara s vlasnicima zemljišta na Kili, koje je prostorno-planskom dokumentacijom najbliže realizaciji tog projekta. Na tom prostoru, koji je u vlasništvu IGH i Konstruktora, može se graditi od 200 do 600 stanova.

Osim na projektu POS-a na Kili, gradske stručne službe rade i na pripremi zemljišta za POS u Korešnici. Riječ je o 150.000 metara četvornih u vlasništvu Hrvatskih šuma koje, navodno, žele prodati to zemljišta, ali po tržišnoj cijeni, što Gradu ne bi odgovaralo. Ako se uspiju dogovoriti da se zemljište proda po cijeni primjerenoj programu POS-a, i taj će se posao zaključiti. To zemljište tek treba urbanizirati.

Ideja o Kili kao o POS-ovu naselju stara je koliko i program. Još 2003. godine Ministarstvo graditeljstva raspisalo je arhitektonsko-urbanistički natječaj na kojem je pobijedio rad arhitekta Ante Kuzmanića. Prema njegovu rješenju, na zemljištu od 35.000 metara četvornih trebalo se sagraditi 480 stanova.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut
Grad Split uskoro će i formalno potvrditi listu prvenstva za kupnju stanova iz Programa poticane stanogradnje (POS) za koju se putem natječaja do 20. svibnja prijavilo 2248 splitskih obitelji. No, ista lista vrijedit će i za kupnju "jeftinih stanova", koji bi se prema projektu splitskoga gradonačelnika Željka Keruma nakon izmjene prostorno-planske dokumentacije trebali graditi u splitskim industrijskim zonama, te prodavati za samo 1000 eura po metru četvornom.

Već sam razgovarao s vodećim svjetskim bankama koje su zainteresirane da taj projekt prate od izrade dokumentacije do gradnje uz vrlo niske kamate, niže od šest posto. Već je nekoliko lokacija spremno i sve bi trebalo teći brzo. Očekujem da će svi podstanari, koji budu solventni, ući u taj projekt i kupiti stanove, kaže Kerum.

Prema Zakonu o POS-u, najviša moguća cijena po četvornome metru stana može biti 1109,37 eura. Gradski oci još su potkraj 2007. godine najavili izradu nove natječajne liste za POS-ove stanove ističući da će Grad snositi troškove pribavljanja sve dokumentacije onima koji se budu natjecali, a neće dobiti stanove. Na staroj listi prvenstva, koja više ne vrijedi, bilo je oko 1400 obitelji od kojih je samo 384 kupilo stanove u jedinom splitskom POS-ovu objektu na Brodarici.

Nezadovoljan sporošću državne administracije, splitski gradonačelnik je najavljivao da će Grad osnovati i vlastitu agenciju za promet nekretninama koja će se baviti rješavanjem problema POS-a. POS je jedan od prioriteta Kerumove gradske vlasti i trenutačno se pregovara s vlasnicima zemljišta na Kili, koje je prostorno-planskom dokumentacijom najbliže realizaciji tog projekta. Na tom prostoru, koji je u vlasništvu IGH i Konstruktora, može se graditi od 200 do 600 stanova.

Osim na projektu POS-a na Kili, gradske stručne službe rade i na pripremi zemljišta za POS u Korešnici. Riječ je o 150.000 metara četvornih u vlasništvu Hrvatskih šuma koje, navodno, žele prodati to zemljišta, ali po tržišnoj cijeni, što Gradu ne bi odgovaralo. Ako se uspiju dogovoriti da se zemljište proda po cijeni primjerenoj programu POS-a, i taj će se posao zaključiti. To zemljište tek treba urbanizirati.

Ideja o Kili kao o POS-ovu naselju stara je koliko i program. Još 2003. godine Ministarstvo graditeljstva raspisalo je arhitektonsko-urbanistički natječaj na kojem je pobijedio rad arhitekta Ante Kuzmanića. Prema njegovu rješenju, na zemljištu od 35.000 metara četvornih trebalo se sagraditi 480 stanova.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut

nedjelja, 10. listopada 2010.

Mnoge građevinske kompanije morat će u stečaj

ZAGREB - Čak 26,1 posto manje stanova dovršeno je lani u Hrvatskoj u odnosu na 2008. godinu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. I dok je 2008. bilo dovršeno 25.368 stanova, njihov broj smanjio se lani za 6628, na 18.740. U Hrvatskoj su tijekom 2009. završene 8434 zgrade, što je 15 posto (1489 zgrada) manje nego u prethodnoj godini.

U ovoj godini stanogradnja i cijeli građevinski sektor, koji se smatra motorom gospodarstva, nastavili su još dramatičnije padati.

– Od siječnja do lipnja 2010. građevinska poduzeća s 20 i više zaposlenih završila su 1900 stanova, što je 54,2 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine – kazao je Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Ti podaci najbolje pokazuju u kolikoj je krizi sektor stanogradnje i građevinarstva u Hrvatskoj. Broj novih stanova dramatično je pao ponajprije stoga što samo u Zagrebu, procjenjuje se, ima više od 10.000 neprodanih novih stanova. Postavlja se pitanje hoće li pad stanogradnje utjecati i na pad cijene stanova u ovoj i idućoj godini.

– Pad gradnje znači da će polako građevinska industrija padati u sve veće probleme zbog nelikvidnosti i smanjenja građenja, a u konačnici će veliki dio njih, nažalost, morati u stečaj jer neće biti dovoljno financijski jaki da dočekaju rasprodaju nagomilanih stanova. Pad će se nastaviti dok god ne bude ozbiljnijeg pada cijena stanova. Jedini način da se tržište uravnoteži je pad cijena, a posljedično i pad investicija u gradnju. Kada se rasprodaju zalihe neprodanih stanova, započet će novi ciklus investicija – smatra Josip Tica, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za sektor nekretnina.

Cijene stanova u Hrvatskoj konstantno padaju, ali čini se nedovoljno da se pokrene prodaja. Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj u rujnu je u odnosu na kolovoz niža 1,2 posto, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na rujan 2009., niža 5,3 posto, pokazuju podaci portala CentarNekretnina. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu iznosila je u rujnu a 1818 eura po četvornom metru, što je 0,9 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 4,7 posto niže u odnosu na rujan 2009. Cijene nekretnina su u pojedinim zagrebačkim četvrtima trenutačno već niže 20 do 30 posto u odnosu na cijene koje su postizane u 2008. Tako su na Laništu, u Španskom, Dubravi, Sesvetama i dijelovima Trešnjevke cijene u protekle dvije godine korigirane s razina od 1600 do 2000 eura po četvornom metru na 1200 do 1600 eura. Pad stanogradnje pogubno je djelovao na zaposlenost u graditeljstvu i popratnim sektorima.

– Broj zaposlenih u graditeljstvu smanjen je u prvih šest mjeseci ove godine na 89.986. U posljednjih 18 mjeseci u graditeljstvu je izgubljeno 18.300 radnih mjesta, što je otprilike tisuću mjesečno. Valja znati da je zajedno s obrtnicima u graditeljstvu bilo zaposleno gotovo 150.000 djelatnika, a u pratećoj industriji građevnog materijala, zatim drvnoj industriji, prometu i trgovini još otprilike 50.000. Kako je situacija ista ili vrlo slična i u građevinskim poduzećima, obrtnicima i pratećim sektorima, pretpostavlja se da je izgubljeno gotovo 36.000 radnih mjesta, odnosno 18 posto od ukupnog broja – kazao je Rom.

Kako bi se prevladali katastrofalni trendovi u graditeljstvu nužno je, smatra Rom, pokrenuti investiranje javnog i privatnog sektora te pojačati izvoz građevinskih radova.

– Javni sektor mora osigurati sredstva za ulaganje u projekte, ali da pri tome prioritet imaju manji projekti koji brže vraćaju uložena sredstva, da potenciraju brži razvoj cijelog gospodarstva i zapošljavanje. Privatnom sektoru treba osigurati olakšane uvjete dobivanja kredita, manje kamate i veću sigurnost radnih mjesta, garantiranu visinu kamata na kredite i druge pogodnosti – zaključio je Rudolf Rom.

Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list