Svjetske burze oštro pale, prijeti trgovinski rat

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 5,7 posto, na 23.533 boda, dok je S&P 500 potonuo 5,95 posto, na 2.588 bodova, a Nasdaq indeks 6,5 posto, na 6.992 bodova. Oštar pad indeksa posljedica je strahovanja ulagača od trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump u četvrtak potpisao memorandum koji omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi
dolara na uvoz kineske robe stanovi Split

Kupari: Tri koncepta za najveće turističko ulaganje

ZAGREB - Prođe li sve prema planu, tijekom narednih mjesec dana investitori u Župu Dubrovačku, tvrtka Avenue ulaganja iz Zagreba, Ministarstvu državne imovine trebala bi dostaviti idejno rješenje za jedan od najiščekivanijih domaćih turističkih objekata, kompleks Kupara.
Tada će napokon biti poznato kako bi 2020. godine, za kad je najavljeno otvaranje kompleksa, trebao izgledati danas potpuno napušteni i u ratu uništeni bivši Titov vojni kompleks, prenamijenjen u turističko-ugostiteljske svrhe i 2015. godine preko međunarodnog natječaja dan u koncesiju kompaniji Avenue ulaganja, u vlasništvu ruskog investitora Sergeja Gljadelkina.
On se, kao jedini ponuđač na natječaju, u Kupare obvezao uložiti oko 100 milijuna eura, priloživši uz natječajnu dokumentaciju i pismo namjere hotelskog lanca Marriott
International koji bi u Hrvatsku, i to upravo u Župu Dubrovačku, prema najavama, napokon doveo ekskluzivni brand Ritz Carlton,
piše Jutarnji list.
Kako je Jutarnjem listu potvrdilo nekoliko sugovornika, predstavnik investitora prije dva je mjeseca na sastanku u Ministarstvu državne imovine predstavio tri potencijalne verzije idejnog rješenja za projekt Kupara, a koje su podrazumijevale različite koncepte smještaja, kao i različit broj ključeva.
Pored predstavnika koncesionara Avenue ulaganja i Ministarstva državne imovine, sastanku su također prisustvovali i djelatnici Ministarstva turizma, predstavnici Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, ali i načelnik općine Župa Dubrovačka Silvije Nardelli,
na čijem će se teritoriju projekt realizirati stanovi Split

"Agrokoru treba milijarda eura, a to mu neće dati nijedna banka"

"Ovdje se radi samo i isključivo o politici. Ništa se neće moći riješiti bez velikih igrača. Samo se prisjetimo što je bilo od raspada Jugoslavije do ulaska u EU i NATO. Stvar je uvijek presječena kada se odluči izvana. Koliko god mi tvrdili da smo globalizirani, živimo u svijetu nacionalnih država. Prema tome, ruski interes je nešto što se sada samo ostvaruje i na ovaj način", poručio je Brkić.
Profesorica Garašić smatra kako se u slučaju Agrokora ide protiv svih ustavnih načela, što otvara velike prostore za tužbe: "Nema dovoljno znanja. Jedino racionalno što sam danas čula je da država neće ništa preuzeti na sebe. Mi smo ovdje protiv svih ustavnih načela, srljamo u jednu nepotrebnu pravnu zavrzlamu i otvaramo prostor
za velike tužbe protiv Republike Hrvatske" stanovi Split

Slovenske kompanije u Rusiji potpisuju ugovore vrijedne čak milijardu eura

Ugovore s ruskim partnerima potpisat će slovenske tvrtke Geoplin, Riko, Iskratel, Tajfun, Duol, Bosio i druge.
Slovenski predsjednik Borut Pahor u petak će na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina započeti
dvodnevni posjet Ruskoj Federaciji stanovi Split

U MUO stigla zbirka vrijednih portugalskih azulejosa

Azulejosi potječu iz zgrade veleposlanstva bivše SFRJ u Lisabonu koja je sukcesijom konzularne imovine pripala Hrvatskoj
U zagrebački Muzej za umjetnost i obrt (MUO) prošloga je tjedna stigla vrlo vrijedna zbirka tradicionalnih portugalskih umjetničkih pločica azulejos, donacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova fundusu muzejske Zbirke keramike.
"Riječ je o keramičkim pločicama koje pripadaju tzv. zlatnom dobu portugalskih azujelosa s kraja 17. i početka 18. stoljeća, tržišne vrijednosti oko 300.000 do 400.000 eura, no nemjerljive kulturne vrijednosti“, pojasnio je prilikom primopredaje ravnatelj muzeja Miroslav Gašparović.
Donacija uključuje 11 panoa oplatnih pločica koje, rečeno je, predstavljaju sponu između dalekoistočne i holandske zbirke koja je dosad nedostajala u fundusu muzeja i bez koje je nemoguće dati pravu sliku u povijesnom razvoju i umjetnosti keramičkih opločenja u Europi, navode iz MUO.
Tim više ta donacija predstavlja višestruki doprinos fundusu MUO-a, čija Zbirka keramike broji više od 8.000 umjetnina, te je jedna od najstarijih
temeljnih muzejskih zbirki.
Azulejosi potječu iz zgrade veleposlanstva bivše SFRJ u Lisabonu koja je sukcesijom konzularne imovine pripala Hrvatskoj. Palača je zbog predimenzioniranosti prodana, a od portugalskog ministarstva kulture zatraženo je odobrenje za izvoz vrijednih pločica. Još šest panoa pločica ostalo je u novoj zgradi hrvatskog veleposlanstva u Lisabonu.
Pločice će postati dio podzbirke građevinske keramike muzejske Zbirke keramike, jedinstvene u Hrvatskoj, u kojoj se čuvaju keramičke umjetnine koje su u svojoj izvornoj namjeni bile vezane za arhitekturu.
Najstarije i najvrjednije umjetnine u podzbirci građevinske keramike su fragmenti perzijskih podnih pločica iz 15. stoljeća, potom španjolske oplatne pločice iz 16. stoljeća, te nizozemske oplatne pločice iz 17. i 18. stoljeća.
Azulejosi prvo idu u restauraciju, nakon čega će, u roku od godinu i pol biti složene u panele,
od kojih će dva biti uvrštena u Stalni postav muzeja, najavili su iz MUO stanovi Split

Nastavljen pad broja i površine završenih zgrada i stanova

ZAGREB - Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. godini završena je 4.971 zgrada površine 1,7 milijuna m2 i 7.805 stanova ukupne korisne površine od 739,3 tisuće m2. I kod zgrada i kod stanova zabilježen je snažan pad u odnosu na prethodnu godinu kao posljedica nastavka djelovanja gospodarske krize, posebno izražene u građevinarstvu. Time se kontinuitet pada broja završenih zgrada protegao na posljednjih osam godina, a kontinuitet smanjenja broja završenih stanova na posljednjih sedam godina.
U 2014. godini završeno je 768 zgrada manje nego prethodne godine (13,4 % manje), pri čemu je njihova površina smanjena za 14,7 %. Pad je bio znatno izraženiji kod broja (za 15,9 %) i površine (za 18,9 %) stambenih zgrada, nego kod nestambenih zgrada čiji je broj smanjen za 3,7 %, a površina za 6,9 %. U strukturi površine nestambenih zgrada završenih u 2014. godini prevladavaju industrijske zgrade i skladišta sa 23,3 % te zgrade za trgovinu na veliko i malo s 19,4 %.
Negativne su tendencije još izraženije u kretanju broja i korisne površine završenih stanova. Tako je u 2014. godini završeno 2.285 stanova manje nego prethodne godine (pad za 22,6 %), pri čemu je njihova korisna površina manja za 19,4 %. Visok pad broja stanova rezultat je nižeg broja završenih stanova za koje su investitori fizičke osobe (pad za 20,7 %) i smanjenog broja stanova za koje su investitori ostale pravne osobe (za 28,4 %), dok je broj završenih stanova za koje su investitor bila tijela državne vlasti i uprave, lokalne uprave i samouprave zadržan na razini iz prethodne godine. Broj i površina završenih stanova u 2014. godini najniži su od daleke 1995. godine, pri čemu je prošle godine zabilježena dosad najveća prosječna korisna površina stana od 94,7 m2. Razlog visoke prosječne površine stana jest smanjivanje izgradnje stambenih zgrada s više stanova i porast udjela individualnih kuća koje, u načelu, obilježava veća površina stambenog prostora. Tako se u 2014. godini 67,3 % stambenih zgrada odnosilo na zgrade s jednim stanom, dok je, recimo, 2007. godine taj udio iznosio 56,3 %. Podaci o završenim stanovima potvrđuju težak položaj stanogradnje
koju već dulje obilježava suzdržanost stanovništva od ulaganja u novi stambeni prostor zbog niske kupovne snage, neizvjesnosti stalnog zaposlenja,
zamrlog bankovnoga kreditiranja, i dalje izraženoga poslovnog pesimizma te opreza zbog rizika koji su postali vidljiviji eskalacijom problema s
kreditima vezanim uz švicarski franak.
- Podaci o aktivnostima u građevinarstvu za 2014. godinu i prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da se negativne tendencije nastavljaju i svu dubinu krize koja je zahvatila taj sektor gospodarstva. Drugim riječima, posljednjih osam godina kontinuirano pada broj završenih zgrada te broj završenih stanova. Situacija sa završenim zgradama i stanovima neće se znatnije popraviti ni ove godine s obzirom na to da se nastavljaju nepovoljna kretanja u izdavanju građevinskih dozvola, komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.
Među županijama, prema broju završenih zgrada u 2014. godini prednjače Primorsko-goranska, Zagrebačka i Zadarska županija, dok je najmanje zgrada završeno u Virovitičko-podravskoj, Koprivničko-križevačkoj i Požeško-slavonskoj županiji. Istodobno je najveći broj stanova završen u Primorsko-goranskoj županiji, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je najmanji broj završenih stanova zabilježen u Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Nastavak negativnih trendova u kretanju završenih zgrada i stanova u 2014. godini bio je i očekivan s obzirom na i dalje lošu gospodarsku situaciju i negativna kretanja u građevinskoj aktivnosti u prošloj godini koju je, uz ostalo, obilježio visok pad fizičkog obujma građevinskih radova (6,6 %) te pad vrijednosti građevinskih radova (7,0 %). Time je, u odnosu na pretkriznu 2007. godinu, broj završenih zgrada smanjen za 52,9 %, a broj završenih stanova za 69,5 %. Situacija sa završenim zgradama i stanovima neće se znatnije popraviti ni ove godine s obzirom na činjenicu da se nastavljaju nepovoljna kretanja u izdavanju građevinskih dozvola: u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na to razdoblje prošle godine izdano je 7,1 % manje dozvola s 4,4 % nižom vrijednošću predviđenih radova, a istodobno je izdano i
9,1 % manje građevinskih dozvola za stanove s 8,8 % manjom korisnom površinom stanovi Split

Nastavak pada proizvođačkih cijena industrije

Promatrano prema GIG-u godišnji pad proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu posljedica je dakle prvenstveno pada cijena energije (-8,2%), ali i intermedijarnih proizvoda (-0,8%), kapitalnih proizvoda (-0,6%) te netrajnih proizvoda za široku potrošnju (-0,8%). Jedina kategorija proizvoda koja je zabilježila stagnaciju cijena su trajni proizvodi za široku potrošnju.
Promatrano prema NKD-u niže cijene na domaćem tržištu zabilježene su u rudarstvu i vađenju (-5,4% godišnje), prerađivačkoj industriji (-4,4% godišnje) te opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-0,1% godišnje) dok je u kategoriji opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša zabilježen godišnji rast cijena od 19,2%. Unutar prerađivačke industrije značajniji godišnji pad cijena zabilježen je kod proizvodnje duhanskih proizvoda, odjeće, koksa i rafiniranih naftnih proizvoda te ostalih prijevoznih sredstava.
Podrška deprecijacijskim pritiscima na domaćem tržištu i u ovoj godini će dolaziti od oslabljene domaće potražnje, izostanka pritisaka s inozemnih robnih tržišta te zamjetno nižih cijena sirove nafte

stanovi Split

Hrvatska dobiva državni prostorni plan

Hrvatska se trenutno nalazi usred kompleksnog i vrlo važnog procesa sređivanja stanja u prostoru koji je započeo legalizacijom bespravno izgrađenih građevina, nastavit će se početkom primjene paketa građevinskih zakona, a trebao bi rezultirati i izradom državnog prostornog plana, kazala je danas ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš.
Otvarajući konferenciju "Mogućnosti dobivanja financijskih sredstava Europske unije u kontekstu teritorijalne kohezije, urbanih pitanja i prostornog planiranja", Mrak-Taritaš je istaknula kako su jedan od većih 'prostornih' problema hrvatskih gradova naselja koja su "preskočena" prilikom širenja urbanih sredina na prazne prostore.
Kao primjer takvog, 'preskočenog' dijela grada navela je zagrebačko naselje Trnje, koje je širenjem grada 'preskočeno', a Zagreb se proširio preko rijeke Save, u Novi Zagreb. Takve dijelove ima gotovo svaki grad u Hrvatskoj, a dodatni su problem napušteni i neiskorišteni industrijski, vojni i turistički objekti stanovi Split

Kvalitetniji i konkurentniji turizam – zajednička nit vodilja

Shvaćajući važnost suradnje i koordiniranja aktivnosti, a vezano uz mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova, Ministarstvo turizma je u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstvom gospodarstva pokrenulo stvaranje Klastera konkurentnosti hrvatskog turizma, koji će omogućiti kvalitetnu identifikaciju, kreiranje i apliciranje projekata na strukturne fondove EU.
Ovakav način udruživanja omogućit će nam svima mnogo jasnije, jednostavnije i konciznije apliciranje projekata i korištenje sredstava iz EU fondova, koji će pridonijeti jačanju kvalitete destinacija i konkurentnosti cjelokupnog turističkog sektora.
Ministarstvo turizma nastavlja s provođenjem programa bespovratnih potpora, pa je tako ove godine osigurano nešto više od 35 milijuna kuna što će se dodijeliti turističkom sektoru kroz devet programa, a turizam je po prvi put prepoznat kao razvojna djelatnost i u nedavno usvojenom Zakonu o poticanju investicija stanovi Split
Jedan od takvih programa - 1000 bazena za hrvatski turizam, usmjeren je na stvaranje dodatne ponude u smještajnom objektu, a njime se može sufinancirati 50 posto investicije, odnosno maksimalno do 50.000 kuna – tvrdi ministar turizma Darko Lorencin.

Iz EU fondova povukli smo 70 posto novca - ali nije još gotovo

Njegov grad je zajedno s okolnim općinama kandidirao projekt brze ceste koja bi povezala Ivanec s autocestom Varaždin-Macelj. Ivanec je sada prometno izoliran, pa je slab interes ulagača i za njihovu poduzetničku zonu, iako nude bolje uvjete od većine ostalih gradova, požalio se Batinić.
Među rijetkim privatnim tvrtkama koje su povukle novac iz EU fondova nalazi se Dok-ing koji je kao dio sedmeročlanog konzorcija sudjelovao u projektu vrijednom 800.000 eura. Projektom je, kaže njegov voditelj Marko Tisovec, razvijen zaštitni sloj za robotska vozila za gašenje požara koji može izdržati temperature do 700 stupnjeva stanovi Split.
Dok-ing se i dalje planira javljati na natječaje za EU projekte, kako bi razvili novu seriju strojeva za saniranje havarija u nuklearnim elektranama.

Ostali bez POS-ovih stanova jer nisu kreditno sposobni

"Izgradnja dvije zgrade s POS-ovim stanovima u Šijani jako dobro napreduje. Izgrađene su, kako se kaže, do pod krov. Na žalost, iako su uvjeti banaka za kupnju ovih stanova povoljni, mnogima je bilo teško ispuniti preduvjete.

Ljudi ipak traže načine kako ispuniti te zahtjeve, ali neki su zbog njih morali i odustati od kupnje POS-ovog stana“ rekao nam je jučer pročelnik za komunalni sustav i imovinu Grada Pule Damir Prhat. Ističe da će zbog tih odustajanja Grad morati provesti još jedan krug odabira da bi pronašli eventualne kupce koji se nalaze negdje više na listi koja broji 300-injak zainteresiranih građana, a koji mogu ispuniti uvjete stanovi Split.

Obnovljen spomenik Svete obitelji

Završena je obnova spomenika Svete obitelji u središtu Kloštra Podravskog. Za obnovu koja je obuhvatila restauraciju statua i kamenog postolja iz općinskog je proračuna izdvojeno 50 tisuća kuna. Uskoro će na Trgu svete obitelji i u dijelu Ulice kralja Tomislava stanovi Split početi izgradnja kanalizacije, što je preduvjet za gradnju kružnog toka na opasnom raskrižju u središtu mjesta. Kružni tok bi, prema najavama Županijske uprave za ceste, trebao biti izgrađen iduće godine.

Cijene stanova i kuća na dnu, ali prodati se ne može

Traže i dvostruko od realne cijene. Prema njihovim posljednjim podacima, cijene stanova u okolici Umaga kreću se oko 1.500 eura po kvadratu, cijena 30 godina stare kuće bez okućnice oko 100 eura po kvadratu, a građevinskih zemljišta od 50 do 150 eura Ističe da su stanovi Split slične cijene i za područje Poreča, gdje također posreduju nekretninama, s time da, kako kaže Refinović, u centru Poreča više nema na prodaju toliko kvalitetnih nekretnina. Što se tiče unutrašnjosti Istre, odnosno Bujštine, Refinović kaže da su realne cijene za građevinska zemljišta oko 30 eura po kvadratu, ali da mnogi prodavatelji traže i duplo više. Što se tiče samostojećih kuća, kaže da se cijena od 300 tisuća eura može opravdati ako je ta kuća di-zajnerski uređena, kvalitetno opremljena i, primjerice, svaka spavaća soba ima svoje kupatilo. Dodaje i da je dosta manji broj domaćih kupaca zbog pada standarda i nepovoljnih kredita, ali i stranaca, zbog ekonomske krize.

Prema podacima pulske agencije za prodaju nekretnina Mariš, izgleda da su najpovoljnije cijene stanova u Puli. Naime, prema njihovim podacima, cijene u najvećem istarskom gradu kreću se od tisuću do 1.300 eura po kvadratu, neovisno o tome je li riječ o novogradnji ili starogradnji. Cijene građevinskih parcela u Puli se pak kreću od 130 do 150 eura po kvadratu, a cijene samostojećih kuća su raznolike pa u agenciji nisu mogli definirati prosječnu cijenu. I u ovoj agenciji ističu da je sve manje onih vlasnika koji svoje nekretnine precjenjuju te da su cijene sada puno realnije. Prije četiri godine, odnosno 2007. kada su cijene nekretnina rasle, kamene kuće u unutrašnjosti Istre koštale su oko 300 tisuća eura, a cijena stanova na čitavoj obali kretala se od 1.300 do čak 5.000 eura za kvadrat.

Cijene najkvalitetnijih stanova uz samo more u Poreču, Vrsaru i Novigradu iznosile su oko 3.500 eura po kvadratu, dok se one srednje kvalitete moglo naći za 2.000 eura. Tada je Rovinj rasturao s cijenama i to s 3.500 do 5.000 eura po kvadratu, stoje dvostruko više nego sada. Cijene stanova u Puli tada su iznosile od 1.300 do 1.500 eura po kvadratu, dakle više za 200 do 300 eura.