Bomark Pak jedan je od većih proizvođača stretch folija (tankih, čvrstih i vrlo rastezljivih folija za omatanje) u jugoistočnoj Europi.
Tvrtka Bomark Pak iz Ludbrega, u utorak je završnom konferencijom službeno dovršila ulaganje u izgradnju i opremanje tvornice za proizvodnju papirnih cijevi, vrijedno gotovo 30 milijuna kuna.
Zahvaljujući vlastitim i sredstvima iz EU fondova, Bomark Pak je izgradio novu proizvodno-skladišnu halu opremljenu najmodernijim strojevima za proizvodnju papirnih cijevi. Pritom je zaposleno desetak novih djelatnika.
Projekt je započeo u rujnu 2014. godine i trajao 21 mjesec, a njegova ukupna vrijednost je 29,9 milijuna kuna.
Od toga je 11,2 milijuna kuna financirano bespovratnim sredstvima Europske unije, u sklopu Operativnog programa regionalna konkurentnost 2007.-2013 nekretnine Zadar
utorak, 31. svibnja 2016.
četvrtak, 26. svibnja 2016.
Legla zaraze u trgovačkim centrima: košare i kolica pune su opasnih bakterija
"Čistoća kolica i košara koje kupci koriste u trgovinama za samoposluživanje je uvijek predmet službene kontrole, jer su dio opreme trgovine. Tijekom svakodnevne službene kontrole objekta koji posluje s hranom utvrđuje se higijensko stanje objekta, kolica i košara", pojašnjavaju iz Ministarstva.
Uvjeravaju da njihovi inspektori to vrlo revno kontroliraju, nisu rekli i koliko često na tjednoj ili mjesečnoj bazi, ali lopticu odgovornosti prebacuju na trgovce.
"Obveza subjekta u poslovanju s hranom je da implementira i trajno provodi sustav samokontrole na načelima HACCP- sustava. Istim su propisane operativne upute pranja i čišćenja opreme (kolica i košara). Svakodnevne kontrole propisanih procedura čišćenja treba provoditi subjekt u poslovanju s hranom koji je odgovoran za čistoću objekta, kolica, košara i ostale opreme. Službenom kontrolom se također provodi nadzor nad čistoćom objekta i opreme i sukladno utvrđenom činjeničnom stanju poduzimaju zakonom propisane mjere", poručili su iz Ministarstva zdravlja.
"U našim trgovinama se velika pažnja polaže čistoći i urednosti svih segmenata maloprodajnih lokacija što uključuje i košare i kolica za kupce. Upravo zbog toga čistoća kolica i košara prodavaonice redovna je stavka interne kontrole te je regulirana nizom internih procedura", naveli su u pisanom odgovoru iz jednog trgovačkog lanca.
Iz drugoga bili su nešto konkretniji s objašnjenjem da u 'svojim supermarketima košare i kolica za kupovinu čiste i peru jednom tjedno, a po potrebi i češće po uočavanju bilo kakve nečistoće'. Ovdje pak, za razliku od prethodne konkurencije, spominju i vanjske kontrole nadležnih službi.
Ipak, da to nije česta praksa sanitarne inspekcije uočljivo je iz odgovora iz trećeg lanca.
"Čistoća košara i kolica za kupce redovito se interno provjerava i osigurava. Nemamo saznanja o provjeri od strane eksternih nadležnih tijela", rekli su.
Iz svega je očito da neki trgovci već duže vrijeme nisu vidjeli sanitarnog inspektora koji bi zavirio u njihova kolica i košare, te da im je ostavljeno da se njihovom čistoćom sami bave,
kada to slobodno procjene, piše Slobodna nekretnine Trešnjevka Zagreb
Uvjeravaju da njihovi inspektori to vrlo revno kontroliraju, nisu rekli i koliko često na tjednoj ili mjesečnoj bazi, ali lopticu odgovornosti prebacuju na trgovce.
"Obveza subjekta u poslovanju s hranom je da implementira i trajno provodi sustav samokontrole na načelima HACCP- sustava. Istim su propisane operativne upute pranja i čišćenja opreme (kolica i košara). Svakodnevne kontrole propisanih procedura čišćenja treba provoditi subjekt u poslovanju s hranom koji je odgovoran za čistoću objekta, kolica, košara i ostale opreme. Službenom kontrolom se također provodi nadzor nad čistoćom objekta i opreme i sukladno utvrđenom činjeničnom stanju poduzimaju zakonom propisane mjere", poručili su iz Ministarstva zdravlja.
"U našim trgovinama se velika pažnja polaže čistoći i urednosti svih segmenata maloprodajnih lokacija što uključuje i košare i kolica za kupce. Upravo zbog toga čistoća kolica i košara prodavaonice redovna je stavka interne kontrole te je regulirana nizom internih procedura", naveli su u pisanom odgovoru iz jednog trgovačkog lanca.
Iz drugoga bili su nešto konkretniji s objašnjenjem da u 'svojim supermarketima košare i kolica za kupovinu čiste i peru jednom tjedno, a po potrebi i češće po uočavanju bilo kakve nečistoće'. Ovdje pak, za razliku od prethodne konkurencije, spominju i vanjske kontrole nadležnih službi.
Ipak, da to nije česta praksa sanitarne inspekcije uočljivo je iz odgovora iz trećeg lanca.
"Čistoća košara i kolica za kupce redovito se interno provjerava i osigurava. Nemamo saznanja o provjeri od strane eksternih nadležnih tijela", rekli su.
Iz svega je očito da neki trgovci već duže vrijeme nisu vidjeli sanitarnog inspektora koji bi zavirio u njihova kolica i košare, te da im je ostavljeno da se njihovom čistoćom sami bave,
kada to slobodno procjene, piše Slobodna nekretnine Trešnjevka Zagreb
utorak, 24. svibnja 2016.
Stotinu imotskih vila s bazenom puno 20 tjedana
Još trebamo raditi na ponudi i promociji sadržaja koje imamo, pa ćemo ove godine organizirati besplatne turističke ture, kaže Luka Kolovrat, direktor TZ-a.
U deset godina broj smještajnih objekata u imotskom kraju porastao je s dva na stotinu, a uz oko šest milijuna eura ulaganja u obnovu starih obiteljskih kuća,
broj noćenja s dvije tisuće na barem 30 tisuća, koliko očekuju u ovoj godini. Usto, imotski kraj hrvatski je rekorder u povlačenju bespovratnih sredstava koje
daje javni sektor za razvoj turističkih sadržaja i infrastrukture, zbog čega rijetko koja kuća tamo nema bazen nekretnine Zagreb
petak, 20. svibnja 2016.
Oštar pad građevinskih aktivnosti u Europi u ožujku
LUXEMBOURG - Građevinske aktivnosti u Europskoj uniji ponovo su smanjene u ožujku, najsnažnije u gotovo dvije godine, pritisnute oštrim padom aktivnosti u sektoru niskogradnje, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Aktivnosti u građevinskom sektoru EU smanjene su u ožujku 1,4 posto na mjesečnoj razini, najviše od svibnja 2014. U veljači su prema revidiranim podacima Eurostata pale 0,6 posto.
Uteg im je bio sektor niskogradnje koji je zabilježio pad aktivnosti na mjesečnoj razini za 2,9 posto, nakon 0,7-postotnog smanjenja u prethodnom mjesecu. U sektoru visokogradnje tempo pada udvostručen je s 0,5 na 1,1 posto, izračunali su u Eurostatu.
I građevinski sektor eurozone zabilježio je izrazitiji pad aktivnosti u ožujku, za 0,9 posto, što je njihov najveći pad u nešto više od godinu dana. U veljači aktivnosti su prema revidiranim podacima Eurostata smanjene 0,6 posto.
Pritom su aktivnosti u sektoru visokogradnje smanjene 0,8 posto, kao i u veljači. U sektoru niskogradnje pad je oštro pojačan, na dva posto, s 0,3 posto u veljači.
Među zemljama EU čijim je podacima EUROSTAT raspolagao, najoštriji je pad aktivnosti u građevinskom sektoru u ožujku na mjesečnoj razini zabilježila Slovenija, za 8,5 posto. Slijedi Če0ška s padom aktivnosti građevinskog sektora za 6,3 posto.
Višu razinu građevinskih aktivnosti zabilježile su samo Švedska, za 3,5 posto, Francuska, za 1,2 posto, i Nizozemska, za 0,9 posto.
Hrvatska nije dužna dostavljati mjesečne podatke o građevinskim aktivnostima a EUROSTAT nije raspolagao podacima za prvo ovogodišnje tromjesečje.
Pad aktivnosti i na godišnjoj razini
Na godišnjoj su razini aktivnosti u građevinskom sektoru EU u ožujku smanjene 1,4 posto, što je njihov najsnažniji pad od svibnja 2013. U veljači poskočile su 3,0 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata.
Pritom je sektor visokogradnje zabilježio stagnaciju aktivnosti, nakon 4,0-postotnog rasta u veljači. U niskogradnji pad je bio znatno snažniji i iznosio je 7,5 posto, U veljači aktivnosti su smanjene 1,5 posto.
Posustale su i aktivnosti u građevinskom sektoru eurozone, koje su u ožujku pale za 0,5 posto, nakon revidiranog 3,4-postotnog skoka u prethodnom mjesecu.
Pritom je visokogradnja zabilježila stagnaciju, nakon 3,9-postotnog skoka u mjesecu ranije. U sektoru niskogradnje aktivnosti su smanjene 2,9 posto, nakon što su u veljači uvećane 0,9 posto.
Među zemljama čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najviše su u ožujku na godišnjoj razini smanjene aktivnosti u građevinskom sektoru Slovenije, za 36,7 posto. Slijedi Mađarska s padom aktivnosti za 33,9 posto, te Poljska, gdje su se smanjile za 14,9 posto.
Višu razinu građevinskih aktivnosti u odnosu na prošlogodišnji ožujak zabilježile su Švedska, za 16,4 posto,
Nizozemska, za 6,3 posto, Njemačka, za jedan posto, i Španjolska, za 0,4 posto stanovi prodaja Sućidar
Uteg im je bio sektor niskogradnje koji je zabilježio pad aktivnosti na mjesečnoj razini za 2,9 posto, nakon 0,7-postotnog smanjenja u prethodnom mjesecu. U sektoru visokogradnje tempo pada udvostručen je s 0,5 na 1,1 posto, izračunali su u Eurostatu.
I građevinski sektor eurozone zabilježio je izrazitiji pad aktivnosti u ožujku, za 0,9 posto, što je njihov najveći pad u nešto više od godinu dana. U veljači aktivnosti su prema revidiranim podacima Eurostata smanjene 0,6 posto.
Pritom su aktivnosti u sektoru visokogradnje smanjene 0,8 posto, kao i u veljači. U sektoru niskogradnje pad je oštro pojačan, na dva posto, s 0,3 posto u veljači.
Među zemljama EU čijim je podacima EUROSTAT raspolagao, najoštriji je pad aktivnosti u građevinskom sektoru u ožujku na mjesečnoj razini zabilježila Slovenija, za 8,5 posto. Slijedi Če0ška s padom aktivnosti građevinskog sektora za 6,3 posto.
Višu razinu građevinskih aktivnosti zabilježile su samo Švedska, za 3,5 posto, Francuska, za 1,2 posto, i Nizozemska, za 0,9 posto.
Hrvatska nije dužna dostavljati mjesečne podatke o građevinskim aktivnostima a EUROSTAT nije raspolagao podacima za prvo ovogodišnje tromjesečje.
Pad aktivnosti i na godišnjoj razini
Na godišnjoj su razini aktivnosti u građevinskom sektoru EU u ožujku smanjene 1,4 posto, što je njihov najsnažniji pad od svibnja 2013. U veljači poskočile su 3,0 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata.
Pritom je sektor visokogradnje zabilježio stagnaciju aktivnosti, nakon 4,0-postotnog rasta u veljači. U niskogradnji pad je bio znatno snažniji i iznosio je 7,5 posto, U veljači aktivnosti su smanjene 1,5 posto.
Posustale su i aktivnosti u građevinskom sektoru eurozone, koje su u ožujku pale za 0,5 posto, nakon revidiranog 3,4-postotnog skoka u prethodnom mjesecu.
Pritom je visokogradnja zabilježila stagnaciju, nakon 3,9-postotnog skoka u mjesecu ranije. U sektoru niskogradnje aktivnosti su smanjene 2,9 posto, nakon što su u veljači uvećane 0,9 posto.
Među zemljama čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najviše su u ožujku na godišnjoj razini smanjene aktivnosti u građevinskom sektoru Slovenije, za 36,7 posto. Slijedi Mađarska s padom aktivnosti za 33,9 posto, te Poljska, gdje su se smanjile za 14,9 posto.
Višu razinu građevinskih aktivnosti u odnosu na prošlogodišnji ožujak zabilježile su Švedska, za 16,4 posto,
Nizozemska, za 6,3 posto, Njemačka, za jedan posto, i Španjolska, za 0,4 posto stanovi prodaja Sućidar
utorak, 17. svibnja 2016.
Umjesto Eutelsata moguća prodaja ostatka HT-a
Pokrenut će se i prvi krug prodaje udjela u porečkoj Agrolaguni, čiji je većinski vlasnik Agrokor Ivice Todorića.
U prvom valu privatizacije koju je najavio premijer Tihomir Orešković, pored dionica Končara i još nekoliko financijski vrjednijih vlasničkih udjela, Upravno vijeće Centra za prodaju i restrukturiranje razmatralo je i odluku o prodaji preostalih dionica koje država posjeduje u Hrvatskom telekomu.
No, prema službenom priopćenju danom nakon trosatne sjednice, saznaje se tek kako "će se s prodajom dionica HT-a zastati". Prema podacima iz službenog Registra državne
imovine u vlasništvu RH je preostalo još 959.058 HT-ovih dionica ili 1,17 posto. Prema kretanju cijene dionice na Zagrebačkoj burzi njihovom prodajom država bi mogla
ubrati najmanje 134 milijuna kuna. Upravo jučer provedena je i isplata dividende HT-ovim dioničarima za 2015., a po dionici ona je iznosila 6 kuna.
To znači da je državi s tog osnova na račun sjelo nešto više od 5,75 milijuna kuna.
Najnovije povlačenje iz vlasništva u HT-u pokrenuto je planom upravljanja državnom imovinom i odlukama državne administracije još iz 2014., temeljem koje je još potkraj prošle godine prodano na Zagrebačkoj burzi ukupno 500.000 dionica HT-a u deset paketa, pa je udjel RH u HT-u smanjen s 1,78 posto, uz prihod od 72,8 milijuna kuna. Što su razlozi odluke o zaustavljanju prodaje preostalih dionica HT-a, službeno nije pojašnjeno, no, kako je trenutno sve u upravljanju državnom imovinom usmjereno ka ostvarivanju prihoda za smanjenje proračunskog deficita i dovođenje javnog duga u zadane okvire, izgledno je da bi se ova odluka već na idućoj sjednici Upravnog odbora mogla promijeniti.
Tim više što je jedan od glavnih aduta u prvoj privatizacijskoj listi, dionica Eutelsat Communicationsa značajno pala na Pariškoj burzi, nakon što su iz tvrtke objavlili da u tekućoj financijskoj godini 2015./2016. bilježe stagnaciju prihoda na godišnjoj razini, te da zbog niza nepovoljnih utjecaja za narednu poslovnu 2016./2017. umjesto ranijih procjena 4 postotnog rasta očekuju pad prihoda od 1 do 3 posto. Tako je i cijena dionice tog satelitskog operatera ekspresno s više od 28 eura pala na jučerašnjih 18 eura. Time se i očekivani učinak prodaje te dionice s 220 milijuna kuna u par dana stopio na nešto više od 140 milijuna kuna.
Kako će se to odraziti na već usvojenu odluku države i hoće li prolongirati i prodaju Eutelsatovih dionica ili ih zamijeniti prodajom HT-ovih, službeno još nema informacija. Inače, u prvi privatizacijski krug uz Končar, Eutelsat, Sunčani Hvar, te hotele Imperial, Maestral i HTP Korčula Upravno vijeće CERP-a dalo je odobrenje i za traženje kupaca za dionice još nekoliko tvrtki iz portfelja. Konkretno, pokrenut će se prvi krug za prodaju udjela u porečkoj Agrolaguni, čiji je većinski vlasnik Agrokor Ivice Todorića, a u kojoj država ima 14 posto dionica. U prvi krug ide i 5-postotni udjel u DTR-u, te u Autoprijevozu Otočac, koji je u većinskom vlasništvu riječkog Autotransa,
u kojemu država posjeduje 14 posto, te 16,55 posto dionica Poljoprivrede Lipik iznajmljivanje stanova Beograd
U prvom valu privatizacije koju je najavio premijer Tihomir Orešković, pored dionica Končara i još nekoliko financijski vrjednijih vlasničkih udjela, Upravno vijeće Centra za prodaju i restrukturiranje razmatralo je i odluku o prodaji preostalih dionica koje država posjeduje u Hrvatskom telekomu.
No, prema službenom priopćenju danom nakon trosatne sjednice, saznaje se tek kako "će se s prodajom dionica HT-a zastati". Prema podacima iz službenog Registra državne
imovine u vlasništvu RH je preostalo još 959.058 HT-ovih dionica ili 1,17 posto. Prema kretanju cijene dionice na Zagrebačkoj burzi njihovom prodajom država bi mogla
ubrati najmanje 134 milijuna kuna. Upravo jučer provedena je i isplata dividende HT-ovim dioničarima za 2015., a po dionici ona je iznosila 6 kuna.
To znači da je državi s tog osnova na račun sjelo nešto više od 5,75 milijuna kuna.
Najnovije povlačenje iz vlasništva u HT-u pokrenuto je planom upravljanja državnom imovinom i odlukama državne administracije još iz 2014., temeljem koje je još potkraj prošle godine prodano na Zagrebačkoj burzi ukupno 500.000 dionica HT-a u deset paketa, pa je udjel RH u HT-u smanjen s 1,78 posto, uz prihod od 72,8 milijuna kuna. Što su razlozi odluke o zaustavljanju prodaje preostalih dionica HT-a, službeno nije pojašnjeno, no, kako je trenutno sve u upravljanju državnom imovinom usmjereno ka ostvarivanju prihoda za smanjenje proračunskog deficita i dovođenje javnog duga u zadane okvire, izgledno je da bi se ova odluka već na idućoj sjednici Upravnog odbora mogla promijeniti.
Tim više što je jedan od glavnih aduta u prvoj privatizacijskoj listi, dionica Eutelsat Communicationsa značajno pala na Pariškoj burzi, nakon što su iz tvrtke objavlili da u tekućoj financijskoj godini 2015./2016. bilježe stagnaciju prihoda na godišnjoj razini, te da zbog niza nepovoljnih utjecaja za narednu poslovnu 2016./2017. umjesto ranijih procjena 4 postotnog rasta očekuju pad prihoda od 1 do 3 posto. Tako je i cijena dionice tog satelitskog operatera ekspresno s više od 28 eura pala na jučerašnjih 18 eura. Time se i očekivani učinak prodaje te dionice s 220 milijuna kuna u par dana stopio na nešto više od 140 milijuna kuna.
Kako će se to odraziti na već usvojenu odluku države i hoće li prolongirati i prodaju Eutelsatovih dionica ili ih zamijeniti prodajom HT-ovih, službeno još nema informacija. Inače, u prvi privatizacijski krug uz Končar, Eutelsat, Sunčani Hvar, te hotele Imperial, Maestral i HTP Korčula Upravno vijeće CERP-a dalo je odobrenje i za traženje kupaca za dionice još nekoliko tvrtki iz portfelja. Konkretno, pokrenut će se prvi krug za prodaju udjela u porečkoj Agrolaguni, čiji je većinski vlasnik Agrokor Ivice Todorića, a u kojoj država ima 14 posto dionica. U prvi krug ide i 5-postotni udjel u DTR-u, te u Autoprijevozu Otočac, koji je u većinskom vlasništvu riječkog Autotransa,
u kojemu država posjeduje 14 posto, te 16,55 posto dionica Poljoprivrede Lipik iznajmljivanje stanova Beograd
petak, 13. svibnja 2016.
Pored Vlaića i Dubravko Štimac ulazi u Nadzorni odbor Končara
Štimac je i šef Nadzornog odbora Podravke, predsjednik Nadzornog odbora Zagrebačke burze te član NO-a tvrtke Adriatic Motorways d.d. za upravljanje i održavanje autocesta i naplatu cestarine. Vlaić je također na funkciji nadzornika Podravke i Adriatic Motorwaysa.
Skupština dioničara Končara odgođena je za 10. lipanj (bila je zakazana na 31. svibanj), no sad je dnevni red dopunjen i prijedlozima odluke o opozivu šest nadzornika, zbog isteka mandata, kao i izboru novih.
Zvučno ime koje se predlaže za novog člana NO-a svakako je Ivan Baketa, novi savjetnik za nacionalnu sigurnost prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, poznat i kao njegov bivši poslovni suradnik u ugašenoj tvrtki Soboli. U NO-u Končara također će ući Tomislav Šerić, bivši predsjednik uprave HEP-a, te Roko Vuletić, predsjednik HUP-ove Udruge nautičkog sektora, dok će Nenad Filipović, s obzirom na aktualni mandat člana NO-a kao i u slučaju nastavka obnašanja na istoj funkciji Petra Vlaića, ostati stari-novi nadzornik. Navedeni članovi Nadzornog odbora biraju se na rok od četiri godine,
odluka o njihovu izboru stupa na snagu s danom donošenja, a u primjenu kreće 4. srpnja. nekretnine
Skupština dioničara Končara odgođena je za 10. lipanj (bila je zakazana na 31. svibanj), no sad je dnevni red dopunjen i prijedlozima odluke o opozivu šest nadzornika, zbog isteka mandata, kao i izboru novih.
Zvučno ime koje se predlaže za novog člana NO-a svakako je Ivan Baketa, novi savjetnik za nacionalnu sigurnost prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, poznat i kao njegov bivši poslovni suradnik u ugašenoj tvrtki Soboli. U NO-u Končara također će ući Tomislav Šerić, bivši predsjednik uprave HEP-a, te Roko Vuletić, predsjednik HUP-ove Udruge nautičkog sektora, dok će Nenad Filipović, s obzirom na aktualni mandat člana NO-a kao i u slučaju nastavka obnašanja na istoj funkciji Petra Vlaića, ostati stari-novi nadzornik. Navedeni članovi Nadzornog odbora biraju se na rok od četiri godine,
odluka o njihovu izboru stupa na snagu s danom donošenja, a u primjenu kreće 4. srpnja. nekretnine
srijeda, 11. svibnja 2016.
Džeko i Ibričić grade elitne apartmane u Podstrani
SPLIT - Bivši igrač Hajduka Senijad Ibričić i Edin Džeko, reprezentativac BiH i trenutačni prvotimac talijanske Rome, grade luksuzni turistički objekt u Grljevcu kod Splita. Potvrdio je to splitski odvjetnik Željko Parčina koji zastupa investitorsku tvrtku znakovitog imena "Dž. E. I.", koja je u vlasništvu obitelji sportskog dvojca. - Obitelji Ibričić i Džeko su ulagači, a riječ je o šest stambenih jedinica s pogledom na more - rekao je Parčina za Slobodnu Dalmaciju.
Prema projektu tvrtke "Velcon Projekt", građevinari "Visokog potkrovlja" u Podstrani podižu višekatnicu s pogledom na Brački kanal u koju bi prvi kupci atraktivnih kvadrata trebali useliti krajem ove godine ili do ožujka iduće godine, ovisno o dinamici obavljanja radova. Prema riječima odvjetnika Parčine, već postoji niz zainteresiranih domaćih i stranih kupaca.
Budući da se radi o objektu udaljenom samo dvadesetak metara od plaže, cijena će zasigurno biti visoka. Prema stručnim procjenama trgovaca nekretninama, cijena na takvoj lokaciji kreće se između 2000 i 2500 eura po četvornom metru. Iako pravni zastupnik investitora iz nogometnog miljea nije htio otkrivati financijske detalje, jasno je kako je riječ o milijunskom projektu.
Nogometnom dvojcu iz susjedne nam države, Podstrana se učinila idealnom lokacijom za realiziranje objekta u kojem će vlasnici stanova moći uživati
u pogledu na more i mirnom okruženju, udaljenom samo osam kilometara od središta Splita iznajmljivanje stanova Pantovčak
Prema projektu tvrtke "Velcon Projekt", građevinari "Visokog potkrovlja" u Podstrani podižu višekatnicu s pogledom na Brački kanal u koju bi prvi kupci atraktivnih kvadrata trebali useliti krajem ove godine ili do ožujka iduće godine, ovisno o dinamici obavljanja radova. Prema riječima odvjetnika Parčine, već postoji niz zainteresiranih domaćih i stranih kupaca.
Budući da se radi o objektu udaljenom samo dvadesetak metara od plaže, cijena će zasigurno biti visoka. Prema stručnim procjenama trgovaca nekretninama, cijena na takvoj lokaciji kreće se između 2000 i 2500 eura po četvornom metru. Iako pravni zastupnik investitora iz nogometnog miljea nije htio otkrivati financijske detalje, jasno je kako je riječ o milijunskom projektu.
Nogometnom dvojcu iz susjedne nam države, Podstrana se učinila idealnom lokacijom za realiziranje objekta u kojem će vlasnici stanova moći uživati
u pogledu na more i mirnom okruženju, udaljenom samo osam kilometara od središta Splita iznajmljivanje stanova Pantovčak
petak, 6. svibnja 2016.
Grad Poreč je sjedište hotelskih divova Valamar Rivijere i Plave lagune
Samo dvije najveće tvrtke u Poreču, Valamar i Plava laguna, akumuliraju godišnji prihod od gotovo dvije milijarde kuna.
Poreč je jedan od sinonima hrvatskog turizma i jasno je da je većina gospodarske aktivnosti u tom gradu vezana upravo za tu djelatnost.
Da je tome tako, svjedoči i činjenica da najveći udio u strukturi djelatnosti imaju trgovina na veliko i na malo te auto i brodski servisi,
dok najviše zapošljavaju trgovačka društva u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane.
Prema posljednjim službenim podacima, u Poreču je raspoloživo nešto više od 24 tisuće postelja, a njavići udio otpada na hotele, 37,5 posto, a nakon toga dolaze apartmani su udjelom od 32 posto. Oko 40 posto kapaciateta je u rangu tri zvjezdice, a 35 posto ih ima četiri zvjezdice. Gosti se u Poreču prosječno zadžavaju 6,5 dana, a najveći udio imaju Nijemci s 28,2 posto te Austrijanci s 11,3 posto. S druge strane, najduži boravak ostvaruju gosti iz Rusije sa prosječnim boravkom od 10,45 dana,
a nakon njih slijede gosti iz Nizozemske s boravkom od 8,78 dana nekretnine Rijeka
Poreč je jedan od sinonima hrvatskog turizma i jasno je da je većina gospodarske aktivnosti u tom gradu vezana upravo za tu djelatnost.
Da je tome tako, svjedoči i činjenica da najveći udio u strukturi djelatnosti imaju trgovina na veliko i na malo te auto i brodski servisi,
dok najviše zapošljavaju trgovačka društva u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane.
Prema posljednjim službenim podacima, u Poreču je raspoloživo nešto više od 24 tisuće postelja, a njavići udio otpada na hotele, 37,5 posto, a nakon toga dolaze apartmani su udjelom od 32 posto. Oko 40 posto kapaciateta je u rangu tri zvjezdice, a 35 posto ih ima četiri zvjezdice. Gosti se u Poreču prosječno zadžavaju 6,5 dana, a najveći udio imaju Nijemci s 28,2 posto te Austrijanci s 11,3 posto. S druge strane, najduži boravak ostvaruju gosti iz Rusije sa prosječnim boravkom od 10,45 dana,
a nakon njih slijede gosti iz Nizozemske s boravkom od 8,78 dana nekretnine Rijeka
utorak, 3. svibnja 2016.
Kako će se obračunavati porez umjesto komunalne naknade
Kod razrezivanja komunalne naknade nije se uzimala u obzir vrijednost nekretnine. Tako je, primjerice, vlasnik raskošne vile plaćao istu komunalnu naknadu kao i vlasnik oronule kuće jednake površine smještene u istoj zoni.
Ubuduće bi formula za obračun komunalne naknade, uz koeficijente za lokaciju, uključivala koeficijente za starost i stanje nekretnine. To znači da će u gornjem slučaju veći porez platiti vlasnik vile. Isto tako, vlasnici stanova u novogradnjama plaćat će veću komunalnu naknadu nego vlasnici stanova u starijim zgradama.
Vlasnici vikendica sada plaćaju i komunalnu naknadu i tzv. porez na kuće za odmor. Ubuduće će plaćati samo porez koji će uključivati sadašnju komunalnu naknadu, a čija visina će se također razlikovati ovisno o starosti i stanju nekretnine.
Jednostavni porez koji se uvodi u prvoj fazi plaćat će svi oni koji već plaćaju komunalnu naknadu, što znači da će se oporezivati stambeni prostori, poslovni prostori i garaže te građevinsko zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti. Uvođenje poreza zahvatit će i vlasnike građevinskog zemljišta, a oni do sada u pravilu nisu plaćali komunalnu naknadu.
Uz promjenu kriterija oporezivanja, predviđa se restriktivniji pristup poreznim olakšicama. Tako eventualna oslobođenja od poreza više neće biti u nadležnosti lokalne samouprave, nego će biti regulirana zakonom.
Prihodi od poreza na nekretnine i dalje će pripadati jedinicama lokalne uprave i samouprave, a nakon predviđenih promjena u oporezivanju očekuje se povećanje prihoda do 15 posto,
što na godišnjoj razini iznosi oko 300 milijuna kuna novogradnja Jarun
Ubuduće bi formula za obračun komunalne naknade, uz koeficijente za lokaciju, uključivala koeficijente za starost i stanje nekretnine. To znači da će u gornjem slučaju veći porez platiti vlasnik vile. Isto tako, vlasnici stanova u novogradnjama plaćat će veću komunalnu naknadu nego vlasnici stanova u starijim zgradama.
Vlasnici vikendica sada plaćaju i komunalnu naknadu i tzv. porez na kuće za odmor. Ubuduće će plaćati samo porez koji će uključivati sadašnju komunalnu naknadu, a čija visina će se također razlikovati ovisno o starosti i stanju nekretnine.
Jednostavni porez koji se uvodi u prvoj fazi plaćat će svi oni koji već plaćaju komunalnu naknadu, što znači da će se oporezivati stambeni prostori, poslovni prostori i garaže te građevinsko zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti. Uvođenje poreza zahvatit će i vlasnike građevinskog zemljišta, a oni do sada u pravilu nisu plaćali komunalnu naknadu.
Uz promjenu kriterija oporezivanja, predviđa se restriktivniji pristup poreznim olakšicama. Tako eventualna oslobođenja od poreza više neće biti u nadležnosti lokalne samouprave, nego će biti regulirana zakonom.
Prihodi od poreza na nekretnine i dalje će pripadati jedinicama lokalne uprave i samouprave, a nakon predviđenih promjena u oporezivanju očekuje se povećanje prihoda do 15 posto,
što na godišnjoj razini iznosi oko 300 milijuna kuna novogradnja Jarun
ponedjeljak, 2. svibnja 2016.
Komunalna naknada raste do 15% i drukčije se obračunava
ZAGREB - Plan je Vlade da se porez na nekretnine uvede u dvije faze. Prva će biti "podebljana" komunalna naknada koju i sada plaćaju vlasnici stambenog i poslovnog prostora te garaža, a tek manjim dijelom i vlasnici građevinskog zemljišta.
Za stan od 50 kvadrata u Zagrebu godišnja je komunalna naknada oko 450 kuna, u Šibeniku 400, a Krapini oko 200 kuna. Godišnje se od komunalne naknade u
budžete jedinica lokalne samouprave sliju oko dvije milijarde kuna, a još jedna milijarda kuna naplati se i od komunalnih doprinosa stanovi Čukarica
Za stan od 50 kvadrata u Zagrebu godišnja je komunalna naknada oko 450 kuna, u Šibeniku 400, a Krapini oko 200 kuna. Godišnje se od komunalne naknade u
budžete jedinica lokalne samouprave sliju oko dvije milijarde kuna, a još jedna milijarda kuna naplati se i od komunalnih doprinosa stanovi Čukarica
Pretplati se na:
Postovi (Atom)