Godišnjem rastu ukupnog broja izdanih dozvola u prvih devet mjeseci pridonio je isključivo rast broja izdanih odobrenja za građenje zgrada koje u strukturi ukupno izdanih odobrenja čine udio od preko 86%, a zabilježile su godišnji rast od 12,3%. S druge strane broj odobrenja za ostale građevine (ceste, pruge, cjevovodi, mostovi, brane, sportski tereni i dr.) bilježe razmjerno snažan godišnji pad od 19,8%. Od ukupno 2.949 izdanih odobrenja za gradnju novih zgrada u prvih devet mjeseci 2014., 2.069 ili 70% odnosi se na izgradnju stambenih zgrada koje su na godišnjoj razini zabilježile pad od 3,9% dok je površina novih stambenih zgrada niža za 2%. S druge strane broj odobrenja za nestambene zgrade viši je za čak 33% godišnje u prvih devet mjeseci dok je površina zgrada za koje su odobrenja izdana viša za 35%.
Iako je od početka godine (izuzev srpnja i rujna) bilježen kontinuiran rast broja izdanih odobrenja za građenje što je prvenstveno odraz niske baze, razmjerno snažan pad u rujnu ukazuje da je građevinski sektor još daleko od oporavka. Međutim, promatrano kumulativno, još uvijek pozitivna kretanja promatranog pokazatelja mogla bi ublažiti negativna kretanja obujma građevinskih radova koji bilježi kontinuirani pad šestu godini za redom nekretnine Zagreb Centar
četvrtak, 27. studenoga 2014.
utorak, 11. studenoga 2014.
Hypu odobrena provedba ovrhe nad hotelom Marjan
SPLIT - Općinski sud u Splitu donio je rješenje kojim se Hypo Alpe Adria banci iz Klagenfurta odobrava provedba ovrhe na hotelom 'Marjan' u vlasništvu bivšega splitskog gradonačelnika i saborskog zastupnika Željka Keruma, odnosno da svoje potraživanje po danim kreditima namiri sudskom prodajom tog nesuđenog visokokategornika na zapadnoj obali, objavila je Slobodna Dalmacija
Da su banke sjele Kerumu na hotel otkrivaju zabilježbe u zemljišnoj knjizi, dok Mario Franetović, zamjenik predsjednika Općinskog suda u Splitu, kaže da je na rješenje o ovrsi podnesena žalba Županijskom sudu u Splitu kojem je spis proslijeđen.
Podsjetimo, austrijska "Hypo banka" Kerumu je kredite dala 2007. i 2010. godine zbog čega na hotel "Marjan" ima upisane tri hipoteke ukupne vrijednosti 40 milijuna eura. Podaci iz predstečajne nagodbe dioničkog društva "Adriatic", koje je upisano kao vlasnik nekretnine, otkrivaju da sadašnji dug po tim kreditima, uvećan za kamate, iznosi 34,88 milijuna eura.
Bez obzira na postupak predstečajne nagodbe kojim Željko Kerum želi spasiti tvrtku, "Hypo banka" je zadržala svoje pravo da se namiri u punom iznosu i odvojeno od ostalih vjerovnika novcem dobivenim od prodaje hotela stanovi Dubrava Zagreb
Da su banke sjele Kerumu na hotel otkrivaju zabilježbe u zemljišnoj knjizi, dok Mario Franetović, zamjenik predsjednika Općinskog suda u Splitu, kaže da je na rješenje o ovrsi podnesena žalba Županijskom sudu u Splitu kojem je spis proslijeđen.
Podsjetimo, austrijska "Hypo banka" Kerumu je kredite dala 2007. i 2010. godine zbog čega na hotel "Marjan" ima upisane tri hipoteke ukupne vrijednosti 40 milijuna eura. Podaci iz predstečajne nagodbe dioničkog društva "Adriatic", koje je upisano kao vlasnik nekretnine, otkrivaju da sadašnji dug po tim kreditima, uvećan za kamate, iznosi 34,88 milijuna eura.
Bez obzira na postupak predstečajne nagodbe kojim Željko Kerum želi spasiti tvrtku, "Hypo banka" je zadržala svoje pravo da se namiri u punom iznosu i odvojeno od ostalih vjerovnika novcem dobivenim od prodaje hotela stanovi Dubrava Zagreb
srijeda, 5. studenoga 2014.
Stambene štedionice: Prijedlog o ukidanju poticaja utemeljen na pogrešnim tezama
ZAGREB - Prijedlog dopune zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojim bi se ukinuo državni poticaj za štednju prikupljenu i tijekom 2015. utemeljen je na pogrešnim tezama i netočnim informacijama, što stvara netočnu i zavaravajuću sliku o efikasnosti stambene štednje i koristima za gospodarstvo, istaknuto je u utorak na konferenciji za novinare Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB). Predsjednik Uprave Wuestenrot stambene štedionice Zdravko Anđel naglasio je kako je Ministarstvo financija u ponedjeljak objavilo nacrt izmjena zakona, a bez ikakve konzultacije sa stambenim štedionicama i stručnom javnošću.
Ministar financija je postupio sukladno običajima koji vladaju već nekoliko godina u tom ministarstvu - bez ikakvih se konzultacija ili uvažavanja bilo kakve argumentacije, na jedan vrlo štetan i loš način mijenja zakon, rekao je Anđel.
Dodao je i kako su stambene štedionice predložile model u kojem bi se iznos poticaja prilagođavao kamatama na tržištu. U razdoblju u kojem su kamatne stope niske, bili bi niži poticaji i obrnuto, ali formula kako se poticaj izračunava za svaku godinu mora biti zagarantirana da bi štediše bile sigurne da će kamate u štedionicama s državnim poticajima uvijek biti atraktivne, odnosno da će im davati vrijednost koja ih motivira da drže svoju ušteđevinu barem pet godina u stambenim štedionicama, pojasnio je Anđel.
No taj prijedlog, dodaje, nisu uspjeli nikome predstaviti, iako su još sredinom rujna zatražili sastanak s ministrom financija.
U Odboru tvrde i da bi se tim modelom ostvarile značajne uštede za proračun. Prema grubim procjenama, obveze države primjerice za 2014. bi se kretale između 30 i 40 milijuna kuna, kaže Anđel.
Po podacima Odbora za stambenu štednju, u sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uključeno više od 700.000 građana, prosječna godišnja ušteđevina po klijentu iznosi 3.500 kuna, a prosječan iznos stambenog kredita 320.000 kuna.
Štedionice su kumulativno od početka rada odobrile ukupno 6,4 milijarde kuna stambenih kredita. Krajem 2013. udio kredita odobrenih u stambenim štedionicama u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj iznosi oko 6,4 posto, iako su te štedionice u ukupnoj aktivi bankarskog sektora zastupljene samo sa 1,7 posto prodaja stanova
Ministar financija je postupio sukladno običajima koji vladaju već nekoliko godina u tom ministarstvu - bez ikakvih se konzultacija ili uvažavanja bilo kakve argumentacije, na jedan vrlo štetan i loš način mijenja zakon, rekao je Anđel.
Dodao je i kako su stambene štedionice predložile model u kojem bi se iznos poticaja prilagođavao kamatama na tržištu. U razdoblju u kojem su kamatne stope niske, bili bi niži poticaji i obrnuto, ali formula kako se poticaj izračunava za svaku godinu mora biti zagarantirana da bi štediše bile sigurne da će kamate u štedionicama s državnim poticajima uvijek biti atraktivne, odnosno da će im davati vrijednost koja ih motivira da drže svoju ušteđevinu barem pet godina u stambenim štedionicama, pojasnio je Anđel.
No taj prijedlog, dodaje, nisu uspjeli nikome predstaviti, iako su još sredinom rujna zatražili sastanak s ministrom financija.
U Odboru tvrde i da bi se tim modelom ostvarile značajne uštede za proračun. Prema grubim procjenama, obveze države primjerice za 2014. bi se kretale između 30 i 40 milijuna kuna, kaže Anđel.
Po podacima Odbora za stambenu štednju, u sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uključeno više od 700.000 građana, prosječna godišnja ušteđevina po klijentu iznosi 3.500 kuna, a prosječan iznos stambenog kredita 320.000 kuna.
Štedionice su kumulativno od početka rada odobrile ukupno 6,4 milijarde kuna stambenih kredita. Krajem 2013. udio kredita odobrenih u stambenim štedionicama u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj iznosi oko 6,4 posto, iako su te štedionice u ukupnoj aktivi bankarskog sektora zastupljene samo sa 1,7 posto prodaja stanova
četvrtak, 30. listopada 2014.
Deficit proračuna povećan za dvije milijarde kuna
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,6 milijardi kuna, dok se rashodi smanjuju za 544 milijuna kuna.
Prihodi državnog proračuna smanjeni su tako ovim rebalansom sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna.
Tako bi deficit proračuna iznosio 15,6 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka, odnosno iznosio bi oko 5 posto BDP-a na razni središnje države.
Vlada smanjuje i projekciju gospodarskog rasta na minus 0,7 posto zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji.
"Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, sve isplate za najosjetljivije skupine stanovništva će se nastaviti", istaknuo je ministar financija Boris Lalovac, predstavljajući prijedlog rebalansa proračuna. Dodao je da je u uvjetima nominalnog pada BDP-a i ostvarenje proračunskih prihoda znatno je slabije od očekivanja.
Najznačajnija smanjenja prihoda u odnosu na prethodni plan očekuju se kod poreza na dodanu vrijednosti, 1,3 milijarde kuna, poreza na dobit, 259 milijuna kuna, te doprinosa 238 milijuna kuna.
S druge strane, znatno bolji rezultati od plana očekuju se kod posebnih poreza i trošarina, 756 milijuna kuna. Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći prvenstveno zbog slabijeg povlačenja fondova EU, 1,2 milijarde kuna.
Stoga bi proračunski prihodi u 2014. godini trebali iznositi 114,5 milijardi kuna, što je za 2,6 milijardi kuna manje od prethodno očekivanih.
Izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu ukupni rashodi smanjuju se za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna.
Smanjenja se planiraju na većini proračunskih kategorija od čega preko 1 milijarde kuna na rashodima poslovanja te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancijske imovine. Istodobno, povećani su rashodi za zaposlene, 332 milijuna kuna, naknade građanima i kućanstvima, 579 milijuna kuna, te materijalni rashodi, 48 milijuna kuna.
Proračunski trošak sanacije šteta uzrokovanih poplavama iznosi 279 milijuna kuna.
Rezultat smanjenja prihoda i povećanja rashoda je povećanje manjka državnog proračuna koji će iznositi 15,6 milijardi kuna, što je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana. S obzirom na predložena smanjenja manjka izvanproračunskih korisnika, ukupni manjak opće države iznosit će 16,4 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a immobiliari Croazia
Prihodi državnog proračuna smanjeni su tako ovim rebalansom sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna.
Tako bi deficit proračuna iznosio 15,6 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka, odnosno iznosio bi oko 5 posto BDP-a na razni središnje države.
Vlada smanjuje i projekciju gospodarskog rasta na minus 0,7 posto zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji.
"Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, sve isplate za najosjetljivije skupine stanovništva će se nastaviti", istaknuo je ministar financija Boris Lalovac, predstavljajući prijedlog rebalansa proračuna. Dodao je da je u uvjetima nominalnog pada BDP-a i ostvarenje proračunskih prihoda znatno je slabije od očekivanja.
Najznačajnija smanjenja prihoda u odnosu na prethodni plan očekuju se kod poreza na dodanu vrijednosti, 1,3 milijarde kuna, poreza na dobit, 259 milijuna kuna, te doprinosa 238 milijuna kuna.
S druge strane, znatno bolji rezultati od plana očekuju se kod posebnih poreza i trošarina, 756 milijuna kuna. Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći prvenstveno zbog slabijeg povlačenja fondova EU, 1,2 milijarde kuna.
Stoga bi proračunski prihodi u 2014. godini trebali iznositi 114,5 milijardi kuna, što je za 2,6 milijardi kuna manje od prethodno očekivanih.
Izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu ukupni rashodi smanjuju se za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna.
Smanjenja se planiraju na većini proračunskih kategorija od čega preko 1 milijarde kuna na rashodima poslovanja te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancijske imovine. Istodobno, povećani su rashodi za zaposlene, 332 milijuna kuna, naknade građanima i kućanstvima, 579 milijuna kuna, te materijalni rashodi, 48 milijuna kuna.
Proračunski trošak sanacije šteta uzrokovanih poplavama iznosi 279 milijuna kuna.
Rezultat smanjenja prihoda i povećanja rashoda je povećanje manjka državnog proračuna koji će iznositi 15,6 milijardi kuna, što je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana. S obzirom na predložena smanjenja manjka izvanproračunskih korisnika, ukupni manjak opće države iznosit će 16,4 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a immobiliari Croazia
utorak, 28. listopada 2014.
Mali metaloprerađivači kupuju sve više strojeva
Teximp, međunarodna kompanija specijalizirana za prodaju i servis strojeva za obradu metala, otvorila je novi Tehnološko-servisni centar u Zagrebu. Centar je namijenjen za obuku kupaca, demonstraciju rada strojeva, izradu gotovih proizvoda te podršku kupcima.
Najavljuju širenje na hrvatskom tržištu, koje doživljava rast nakon ulaska u Europsku uniju.
- Primjećujemo velik porast potražnje kod malih i srednjih poduzetnika u metaloprerađivačkoj branši, koji su uglavnom orijentirani na izvozna tržišta. Lani smo imali najbolju poslovnu godinu upravo zahvaljujući tome. Drugi okidač bilo je ukidanje carina od osam do 10 posto na tu vrstu opreme - kaže Dag Materljan, direktor Teximpa u Zagrebu.
Da bi mogli pratiti isporučene strojeve i pružiti odgovarajuću podršku kupcima, odlučili su se na otvaranje tog centra. Teximp je distributer i serviser CNC alatnih strojeva, prema principu ključ u ruke, nekoliko svjetskih proizvođača, među kojima je najveći američki Haas automation. U Hrvatskoj imaju oko 300 kupaca i 350 instaliranih strojeva, a uskoro planiraju nuditi i retrofit korištenih Haasovih strojeva. Lani im je prihod u Hrvatskoj iznosio 15,1 milijun kuna, u odnosu na 10,8 milijuna kuna u 2012.
Teximp je obiteljska tvrtka koju je osnovao Vlado Vukoja 1982. u Švicarskoj. Tvrtka se tijekom godina proširila po Jugoistočnoj Europi i danas posluje na tržištima Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Rumunjske i Bugarske. Lani je promet Teximpa iznosio 32,4 milijuna eura, a ove godine očekuju 45 milijuna eura stanovi Zadar
Najavljuju širenje na hrvatskom tržištu, koje doživljava rast nakon ulaska u Europsku uniju.
- Primjećujemo velik porast potražnje kod malih i srednjih poduzetnika u metaloprerađivačkoj branši, koji su uglavnom orijentirani na izvozna tržišta. Lani smo imali najbolju poslovnu godinu upravo zahvaljujući tome. Drugi okidač bilo je ukidanje carina od osam do 10 posto na tu vrstu opreme - kaže Dag Materljan, direktor Teximpa u Zagrebu.
Da bi mogli pratiti isporučene strojeve i pružiti odgovarajuću podršku kupcima, odlučili su se na otvaranje tog centra. Teximp je distributer i serviser CNC alatnih strojeva, prema principu ključ u ruke, nekoliko svjetskih proizvođača, među kojima je najveći američki Haas automation. U Hrvatskoj imaju oko 300 kupaca i 350 instaliranih strojeva, a uskoro planiraju nuditi i retrofit korištenih Haasovih strojeva. Lani im je prihod u Hrvatskoj iznosio 15,1 milijun kuna, u odnosu na 10,8 milijuna kuna u 2012.
Teximp je obiteljska tvrtka koju je osnovao Vlado Vukoja 1982. u Švicarskoj. Tvrtka se tijekom godina proširila po Jugoistočnoj Europi i danas posluje na tržištima Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Rumunjske i Bugarske. Lani je promet Teximpa iznosio 32,4 milijuna eura, a ove godine očekuju 45 milijuna eura stanovi Zadar
srijeda, 22. listopada 2014.
Oporavak cijena kuća u EU u drugom kvartalu; u Hrvatskoj osjetno sporiji pad
Među zemljama članicama najveći je rast cijena kuća na godišnjoj razini u drugom tromjesečju zabilježila Estonija, od 14,5 posto. Slijedi Irska s rastom cijena od 12,5 posto i Velika Britanija, gdje su porasle 10,2 posto.
Najizrazitiji pad cijena kuća na godišnjoj razini bilježile su pak Slovenija i Italija, od 9,8 odnosno 4,8 posto.
I na tromjesečnoj su razini cijene kuća u EU snažno porasle u razdoblju od travnja do lipnja, i to za 1,4 posto, što je njihov najsnažniji rast u gotovo sedam godina. U prva tri ovogodišnja mjeseca gotovo su stagnirale, uz skromnu stopu rasta od 0,2 posto.
Među članicama EU-a najveći je rast cijena kuća na tromjesečnoj razini zabilježila Irska, od 6,8 posto. Slijedi Litva sa 4,1 posto. Slovenija je pak ponovo prednjačila padom cijena kuća, za 2,6 posto.
U Hrvatskoj su cijene kuća prema preliminarnim podacima Eurostata u drugom tromjesečju porasle 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su se smanjile 2,7 posto. Prošli su puta u 12-mjesečnom razdoblju zaključno s krajem lipnja porasle na tromjesečnoj razini u zadnja tri mjeseca prošle godine, kada su uvećane blagih 0,2 posto.
U eurozoni su cijene kuća u drugom tromjesečju 2014. stagnirale na godišnjoj razini dok su u odnosu na prethodna tri mjeseca porasle 0,9 posto, izračunali su u Eurostatu nekretnine oglasnik
Najizrazitiji pad cijena kuća na godišnjoj razini bilježile su pak Slovenija i Italija, od 9,8 odnosno 4,8 posto.
I na tromjesečnoj su razini cijene kuća u EU snažno porasle u razdoblju od travnja do lipnja, i to za 1,4 posto, što je njihov najsnažniji rast u gotovo sedam godina. U prva tri ovogodišnja mjeseca gotovo su stagnirale, uz skromnu stopu rasta od 0,2 posto.
Među članicama EU-a najveći je rast cijena kuća na tromjesečnoj razini zabilježila Irska, od 6,8 posto. Slijedi Litva sa 4,1 posto. Slovenija je pak ponovo prednjačila padom cijena kuća, za 2,6 posto.
U Hrvatskoj su cijene kuća prema preliminarnim podacima Eurostata u drugom tromjesečju porasle 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su se smanjile 2,7 posto. Prošli su puta u 12-mjesečnom razdoblju zaključno s krajem lipnja porasle na tromjesečnoj razini u zadnja tri mjeseca prošle godine, kada su uvećane blagih 0,2 posto.
U eurozoni su cijene kuća u drugom tromjesečju 2014. stagnirale na godišnjoj razini dok su u odnosu na prethodna tri mjeseca porasle 0,9 posto, izračunali su u Eurostatu nekretnine oglasnik
utorak, 14. listopada 2014.
Ralu započinje gradnju distribucijskog centra u Rugvici
Logistička kompanija Ralu logistika u vlasništvu Luke Rajića u srijedu će polaganjem kamena temeljca i službeno početi gradnju svog novog distributivno-logističkog centra (LDC) u Rugvici koji bi trebao biti dovršen 2015. godine.
Investicija je vrijedna više od 150 milijuna kuna, a kako ističu iz kompanije, ona je ključni preduvjet za ostvarenje vizije - postati vodeći dobavljač integrirane logističke usluge u hladnom lancu u jugoistočnoj Europi, te partnerima omogućiti vrhunsku, povoljnu i dugoročno pouzdanu uslugu skladištenja prodaja stanova
Investicija je vrijedna više od 150 milijuna kuna, a kako ističu iz kompanije, ona je ključni preduvjet za ostvarenje vizije - postati vodeći dobavljač integrirane logističke usluge u hladnom lancu u jugoistočnoj Europi, te partnerima omogućiti vrhunsku, povoljnu i dugoročno pouzdanu uslugu skladištenja prodaja stanova
Pretplati se na:
Postovi (Atom)