petak, 28. veljače 2014.

Realan pad BDP-a u 2013. godini 1 posto

U 2014. godini ne očekujemo oporavak nego u najboljem slučaju očekujemo stagnaciju gospodarske aktivnosti. Potrošnja privatnog sektora sputana je procesom razduživanja kućanstava, nepovoljnim demografskim kretanjima te niskom stopom aktivnosti i zaposlenosti stanovništva, odnosno rastom nezaposlenosti, smanjenjem zaposlenosti i raspoloživih realnih dohodaka kućanstva, stoga očekujemo blagi negativan doprinos osobne potrošnje. Obzirom da je država ove godine ušla u proceduru prekomjernog deficita (EDP), u kojem će Europska komisija Hrvatskoj postaviti cilj izlaska iz EDP-a do 2016. godine i time će poticaj za reforme i promjene u javnim financijama doći izvana. S obzirom na iscrpljenost potencijala za rast prihoda proračuna najveći dio prilagodbe očekujemo na rashodovnoj strani, pa je neizbježan negativan doprinos državne potrošnje rastu BDP-a u 2014. godini. Nadalje, investicije u trajnu imovinu ovise o investicijskoj klimi i fiskalnom opterećenju. U uvjetima fiskalne konsolidacije ne možemo očekivati mjere za rasterećenje poduzetnika, a time ni znatne pomake u investicijskoj aktivnosti, stoga očekujemo stagnaciju ili u najboljem slučaju blagi pozitivan doprinos od investicijske aktivnosti. Proces predstečajnih nagodbi kao i restrukturiranje nedovoljno konkurentnih izvoznih poduzeća nije još dovršen, pa ni u slijedećim razdobljima ne očekujemo rast proizvodnje i izvoza roba. Negativan doprinos izvoza roba mogao bi djelomično biti ublažen izvozom usluga. Međutim, mogućnosti za povećanje izvoza usluga preko povećanja turističke ponude i transporta iziskuju značajno povećanje investicija u prethodnom razdoblju. Naime, visokofrekventni pokazatelji ukazuju i da je u posljednjem tromjesečju došlo do usporavanja aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje.
Dugotrajna recesija u gospodarstvu u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces zakašnjelog restrukturiranja važnih izvoznih sektora (brodogradnja, naftno-kemijska industrija) i izlaska iz Cefte što je utjecalo i na smanjenje robnog izvoza. Navedeno se naravno osjeća na tržištu rada gdje je došlo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka pa osobna potrošnja i dalje bilježi pad stanovi Varaždin

Nema komentara:

Objavi komentar