Šosterič: Nova Muzička akademija iznikla je iz sna

ZAGREB - Arhitekt Milan Šosterič, autor projekta nove zgrade Muzičke akademije u Zagrebu, novog hrvatskog "hrama glazbe" koji bi po mnogima mogao postati ikona suvremene hrvatske arhitekture, zadovoljan je realizacijom njegove zamisli, čija je konačna vizura "iznikla iz sna". Projekt vrijedan ukupno 210 milijuna kuna, više od deset godina od njegove izrade i šest od početka radova, za manje od dva mjeseca trebao bi otvoriti svoja vrata i konačno pod jednim krovom objediniti sve odsjeke Akademije s njezinih 150 stalno zaposlenih, nekoliko desetaka vanjskih suradnika i 550 studenata, trenutno raspoređenih na četiri gradske lokacije za koje se plaćaju visoke najamnine.
"S arhitektonsko-urbanističkog gledišta zadovoljan sam izvedenim", kazao je Šosterič u razgovoru za Hinu.
Njegov rad u potpunosti je poštovao zadani pravilni raster originalnog projekta stare zgrade Ferimporta ahitekta Stanka Fabrisa iz 1963.
Konačna izvedba u nekim se stvarima znatno razlikuje od originalnog projekta, ali ne toliko u arhitektonskom smislu – gdje razlike postoje ali se "ne vide" - već u provedbi tehnoloških rješenja, objasnio je arhitekt.
"Što se tiče provedbe tehničkih rješenja, u detaljima postoje djelomične razlike. No, to je jednostavno tako, a u onome što se vidi konačni izgled zgrade uglavnom je onakav kako sam očekivao", kazao je.
Prema Šosteričevu projektu iz 2004., na 12 tisuća četvornih metara raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih etaža nalaze se brojne prostorije za nastavu, individualne vježbaonice, biblioteka i čitaonica, dvije koncertne dvorane, multimedijski studio, te još niz sadržaja poput kafića, apartmana za goste Akademije i dvoetažne podrumske garaže, a sve garnirano posebnim teretnim ali i panoramskim liftovima.
Zbog bolje izolacije, mnogi su zidovi nakošeni pa su prostorije, posebno na polukružnim gornjim katovima, projektirane ukoso i zaobljeno.
No, jedinstven izgled zgradi, koji bi je trebao učiniti prepoznatljivom zagrebačkom vizurom, daje krovna ovojnica u duginim bojama, upotpunjena monumentalnom crnom stupovnom strukturom koja natkriljuje glavni ulaz, te 29 metara visokom nakošenom iglom i kuglom ispred njega.
Dugo se spekuliralo što oni simboliziraju, te su se u medijima pojavile interpretacije igle kao dirigentskog štapića ili gramofonske igle, a za kuglu je rečeno da će to biti replika skulpture "Prizemljeno Sunce" Ivana Kožarića. Naime, Šosterič je originalno i planirao tražiti premještanje "Sunca" s njegove sadašnje pozicije u Bogovićevoj ulici na Trg maršala Tita - što je i bila njegova originalna lokacija. No, umjetnik na to nije pristao. Nakon što je kugla jučer postavljena ali u drugoj boji, Kožarić je najavio da će tražiti od Grada da se ona od tamo makne.
Šosterič negira da je riječ o replici, te ističe kako su i igla i kugla rezultat zamisli koja mu se pojavila u snu.
"Igla predstavlja san. To je vertikala koja je iskočila iz vertikala kuće u snu i zatreperila u kosom položaju. Potom sam je fiksirao za tlo tako što sam je proširio pri dnu a zašiljio pri vrhu i postala je dio oblikovanja", kazao je.
Kako mu se istodobno igla nametnula i kao muški simbol, osjetio je potrebu da ju kontrastira formom koja bi simbolizirala ženskost. "U igri kontrasta koja je ovdje prisutna i kroz boje i kroz formu, bilo mi je neophodno u odnosu na muški simbol kao kontrast uvesti i ženski simbol. Taj ženski simbol je kugla koja zajedno s iglom čini ravnotežu kao svi kontrasti ako ih stavite zajedno", pojasnio je apartmani Zadar

Zagrebački Županijski sud blokirao dio imovine Ureda Predsjednika

Slovensko Specijalizirano državno odvjetništvo već dvije godine vodi predistražne radnje protiv nekoliko osoba zbog sumnji da su u Hrvatskoj novcem NKBM-a kupovali nekretnine po bitno većoj cijeni od realne te su za sebe zadržavali razliku u milijunskim iznosima.
Slovensko tužiteljstvo zatražilo je prije dvije godine preko međunarodne pravne pomoći pretragu kuća i poslovnih prostora koje koristi slovenski poduzetnik Tomislav Blagus, vlasnik nekoliko tvrtki registriranih u Draškovićevoj u Zagrebu među kojima je najpoznatija bila Multiconsult.
Na meti istražitelja našao se i Damir Jurjević, ali i poduzetnica Vlatka Matić Pivac koja je 1996. proglašena najljepšom sportašicom u državi.
Slovenci terete Pivac da je na razlici cijene u nekretninama zaradila 8,5 milijuna eura. Njezin odvjetnik Gordan Preglej tvrdi da nije kriva i da je činjenice spremna razjasniti pred tijelima RH cijene nekretnina

Otvoren prvi SPAR supermarket u Splitu

Na policama SPAR supermarketa u Ličkoj ponuđeno je gotovo 4.000 različitih proizvoda iz asortimana prehrane, kozmetike i neprehrane.
SPAR supermarketa otvario se danas 21.kolovoza u 8.00 sati a cijeli dan će biti organiziran bogat zabavni program za kupce uz puno degustacija, poklona, zabave i glazbe nekretnine Zadar

Exportdrvo Projekti kupili Cascade Centar

Povezanost novog vlasnika i vrha Katoličke crkve dali su nam naslutiti i neki od bivših zakupaca lokala u Cascade centru. Kazali su nam da je Crkva preko treće osobe kupila na dražbi ovaj šoping-centar te postala stopostotni vlasnik.
Sam Gabrić na to pak odmahuje rukom. Negira da je Crkva kupila Cascade, ali dodaje da je u pregovorima s novim vlasnikom oko budućnosti ovog objekta u kojem Crkva ima više od četvrtine vlasničkog udjela.
Na naše pitanje u kakvoj je vezi s Marinovim i je li on zapravo paravan, Gabrić kaže kako je Marinov samo direktor Muzeja Antemurale koji je tek u nastajanju. Također nije želio otkriti što on i Marinov misle napraviti u propalom šoping-centru u kojem radi tek jedan kafić i garaža. Tportal je iz krugova bliskih Kaptolu još 2011. doznao kako je Crkvi u interesu otkupiti većinski vlasnički udio i u nekadašnjem šoping-centru otvoriti veliki crkveni muzej, a s obzirom na to da je Gabrić osnivač tvrtke Museum Antemurale, a Marinov direktor, to je očito najrealnija opcija.
Pravo prvokupa ove nekretnine u zaštićenoj zoni imao je Grad Zagreb i Republika Hrvatska, no unatoč izrazito niskoj početnoj cijeni, nijedna od ovih strana nije iskazala interes prodaja stanova Zagreb

Broj odobrenja za građenje raste osam mjeseci uzastopno

ZAGREB - U lipnju je u Hrvatskoj izdano 499 odobrenja za građenje ili 21 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, što je osmi mjesec zaredom kako broj odobrenja raste na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na svibanj, broj izdanih odobrenja za građenje u lipnju je smanjen za 53 odobrenja odnosno 9,6 posto.
Broj izdanih odobrenja za građenje porastao je i u prvih šest mjeseci ove godine, kada je izdano ukupno 3.224 odobrenja ili 11,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci DZS-a.
Odobrenjima za građenje izdanima u lipnju ove godine predviđaju se radovi u vrijednosti od 2,86 milijardi kuna, dok je taj iznos u lipnju prošle godine bio 1,16 milijardi kuna. Na povećanje je utjecala predviđena vrijednost radova na ostalim građevinama te nešto manje na zgradama. Tako je sa 662,2 milijuna kuna lani, predviđena vrijednost radova na ostalim građevinama prema dozvolama izdanim u ovogodišnjem lipnju porasla na 2,04 milijarde kuna. Istovremeno je predviđena vrijednost radova na zgradama porasla s 503,7 na 823,3 milijuna kuna nekretnine Rijeka

Nastavak pada proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda

Deflatornim kretanjima u srpnju (treći mjesec za redom) više doprinose cijene na domaćem tržištu budući da su proizvođačke cijene ukupnih industrijskih proizvoda na domaćem tržištu zabilježile godišnji pad od 2,4%, dok su cijene na nedomaćem tržištu snižene 0,9%. U odnosu na lipanj cijene na domaćem tržištu porasle su 0,3%, a na nedomaćem 0,2%.
Isključujući energiju PPI indeks na domaćem tržištu zabilježio je također pad od 2,4% u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Promatrano prema kategorijama GIG-a, proizvođačke cijene u intermedijarnim proizvodima ostvarile su pad od 3,2% u usporedbi sa srpnjem prethodne godine, dok su proizvođačke cijene u energiji i netrajnim proizvodima za široku potrošnju pale za 2,5%. Rast proizvođačkih cijena zabilježen je u kategoriji trajnih proizvoda za široku potrošnju uz blagu stopu rasta od 0,4%. U okviru posljednjeg rebalansa proračuna Hrvatskih voda revidiran je tj. povećan plan prihoda od naknada za korištenje voda, a posljedično se takva fiskalna mjera reflektirala i na dvoznamenkasto povećanje proizvođačkih cijena u području skupljanja, pročišćavanja i opskrbe vodom. Tako je u srpnju zabilježen njihov rast od visokih 19,1% u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.
Narednih mjeseci očekujemo nastavak pada proizvođačkih cijena na godišnjoj razini, ali uz nešto blaže stope. Na razini cijele godine cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu po prvi puta nakon 2009. zabilježit će negativne stope rasta. Očekujemo prosječnu stopu pada cijena industrijskih proizvoda  od približno 2% u usporedbi s 2013. godinom stanovi Varaždin

Kolačići za pse od ekološki uzgojenih namirnica

Slovenska Pasja pekarna HOV-HOV danas ima poslovnice u Mariboru, Ljubljani, Kopru i u Masarykovoj ulici u Zagrebu.
Ljubav prema kućnim ljubimcima rodila je ideju koja je prvo u Sloveniji, potom i u Hrvatskoj rezultirala otvaranjem specijaliziranih pekara za pse apartmani Hrvatska

Cijene kuća najviše pale u Hrvatskoj Mrak Taritaš: Ne smijemo biti strogi prema svojima, a liberalni prema strancima

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš predstavila je nova zakonska rješenja kojima će se urediti poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.
Kada je rađen zakon koji je danas još uvijek na snazi, u Hrvatskoj su bile sasvim drugačije prilike nego danas. Tada su se još uvijek gradile autoceste, gradio se veliki broj stambenih zgrada i to nas je dovelo do situacije koja kod nas nije neuobičajena, a to je da smo u nekim područjima bili restriktivniji nego je to potrebno - kazala je Mrak Taritaš, dodavši kako je građevinski sektor specifičan jer prvi ulazi u recesiju, ali i prvi izlazi iz nje.
Ministrica je pojasnila kako će se sve ono što propisuje naša regulativa morati ispunjavati i na tržištima ostalih zemalja članica EU i obrnuto.
Moramo paziti da ne budemo regulativom maćeha našim ljudima. Ne smijemo biti strogi prema svojima, a liberalni prema strancima - istaknula je ministrica, dodavši kako je čula za brojne slučajeve otvaranja firmi u Sloveniji jer su tamo jednostavniji uvjeti i da to treba mijenjati.
Pomoćnica ministrice Borka Bobovec održala je izlaganje vezano za izradu nacrta Zakona apartmani Hrvatska